Sisak, (IKA) – Predavanje pod nazivom “Hrvatska i Hrvati u BiH između EU i Balkana” održao je u ponedjeljak 12. svibnja u sisačkom Velikom Kaptolu dr. Nino Raspudić. U prepunoj dvorani sv. Ivana Pavla II. brojnim okupljenim Siščanima gosta je predstavila voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije Marijana Petir. Gosta i okupljene uvodno je pozdravio sisački biskup Vlado Košić.
U predavanju dr. Raspudić govorio je o svom viđenju stanja u Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju, koliko dijelimo europske vrijednosti, a koliko smo još (post)totalitarno, društvo od slučaja Perković do referenduma o braku), a na kraju se osvrnuo i na poziciju Hrvata u BiH i odnos RH prema tom pitanju.
Govoreći o ulasku u Europsku uniju, dr. Raspudić je rekao da je najbolje što se dogodilo ulaskom Hrvatske u EU to što se prestalo govoriti o ulasku u EU. “Ništa se nije promijenilo, ali nema više onog mita, nema onog nekog kopna u daljini kojem težimo, pa kad tamo dođemo sve će kao biti divno krasno. Taj put k EU je problematičan od samog početka, a moje je mišljenje zbog toga što je u samom startu nametan kao mit. Rasprave nije ni bilo, jer je prava javna rasprava oko ulaska ili ne ulaska prigušena i nije se odvijala na razini argumenata nego se postavio mit u koji se neupitno vjeruje, i za koji je potrebno žrtvovati sve. S jedne strane problem hrvatske politike je taj što se nije postavila kao subjekt u pregovorima. Hrvatski pregovori su išli drugačije, te je Hrvatska bila objekt koji je bespogovorno slušao cijelo vrijeme diktate iz Bruxellesa. Taj naš put je bio vrlo težak, a često i ponižavajući. Sjetite se samo načina na koji su uhićeni hrvatski generali, odustalo se od ZERP-a, sjetite se bilateralne ucjene Slovenije oko štediša Ljubljanske banke. S druge strane pregovori su bili često i ponižavajući, uvjeti netransparentni, često se odlučivalo arbitrarno”, rekao je dr. Raspudić te u nastavku istaknuo kako je puno veći legitimitet imao referendum za samostalnost Hrvatske, na kojem je glasalo 90 posto birača, nego za ulazak u EU što je podržalo stvarnih 29 posto.
Kao jednu od pozitivnih stvari ulaska u Uniju dr. Raspudić je istaknuo stupanje na snagu Europskog uhidbenog naloga jer se na tom primjeru slučaja Perković pokazalo da je lustracija u Hrvatskoj stvarna potreba, a i vidjelo se kakve moćne strukture vladaju državom. “Hrvatski sabor učinio je najveću sramotu u povijesti hrvatskog parlamentarizma izglasavajući zakon kojim se ograničava uhidbeni nalog na djela nakon 2002. godine. To je bilo teško sramoćenje zemlje i dovelo je zemlju na rub sankcija”, primijetio je dr. Raspudić.
Govoreći o referendumu o braku, predavač je istaknuo kako usprkos agresivnoj medijskoj i političkoj kampanji opcije ‘protiv’, na kraju se pokazalo stvarno mišljenje većine stanovništva, te kako će ili manjina koja drži moć mijenjati većinu ili će većina konačno promijeniti manjinu na vlasti. “Taj referendum je prijelomna točka u suvremenoj hrvatskoj političkoj povijesti i tu više nema nazad. Pokazao je jednu snagu i on će ubuduće prisiliti sve opcije koji računaju na glasove tradicionalne hrvatske većine da doista i zastupaju ta stajališta, a to je dugoročno još važniji rezultat referenduma”, mišljenja je dr. Raspudić.
Osvrnuo se i na poziciju Hrvata u BiH i odnos RH prema tom pitanju što je najviše pobudilo interes posjetitelja. “Hrvatska je jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi. Bojim se da Hrvati u Bosni i Hercegovini uskoro neće biti konstitucionalni narod već nacionalna manjina, a u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego bosansko-hercegovački Hrvati u svojoj zemlji”, upozorio je.
Predavanje je zaključeno otvorenom raspravom u kojoj se dr. Raspudić dodatno osvrnuo na brojna aktualna društveno-politička pitanja publike.