Ozbiljno i odgovorno rješavati aktualnu migrantsku krizu

Aktualna migrantska kriza, u sve većim i težim oblicima pogađa, Bosnu i Hercegovinu te osobito sada u nadolazećem zimskom razdoblju predstavlja ispit čovjekoljublja, ali i političke (ne)uređenosti ove zemlje. Stoga, Komisija poziva sve političke i državne strukture, uključujući i najodgovornije strukture oba entiteta, da zajedničkim snagama ozbiljnije i odgovornije pristupe humanom rješavanju ove vrlo ozbiljne problematike koja se odnosi na mnoge tisuće aktualnih migranata iz azijskih i afričkih zemalja prispjelih u našu zemlju.

Komisija podsjeća na riječi apela članova Biskupske konferencije BiH od 5. studenog 2019. i ponovno potiče domaće dužnosnike da, zajedno sa svjetskim moćnicima, traže rješenje ovoga sve aktualnijeg i dramatičnijeg međunarodnog problema prvenstveno u njegovim uzrocima, to jest u zemljama njegovog nastanka odakle dolaze migranti. Komisija sa zadovoljstvom konstatira napore karitativnih organizacija Katoličke Crkve i drugih humanitarnih organizacija u zemlji oko pružanja konkretne pomoći u njihovim dosadašnjim privremenim mjestima boravka. Potiču ih da to nastave i ubuduće, a očekuje od mjerodavnih da im to omoguće.

Protiv ozakonjenja otimačine

Komisija sa zabrinutošću konstatira da se Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 6/12; 110/16; 22/18 i odluka US 62/18) u praksi pokazuje kao perfidan. Tim se Zakonom uvodi novi sistem evidentiranja nekretnina i prava na nekretnine, ali se ujedno omogućuje „pravo“ na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima.

To iskustvo, uz poznavanje brojnih pojedinačnih slučajeva, Katolička Crkva ima i kroz najnoviji primjer Banjolučke biskupije, kojoj je u Katastarskoj općini Mahovljani (općina Laktaši) nedavno uzurpirano zemljište te uknjiženo na entitet Republika Srpska.

Cjelokupan proces koji ovo omogućuje odvija se na način da Komisija, koju ustanovljuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, u katastarskoj općini, u kojoj kani osnovati katastar nepokretnosti, nakon prikupljanja dokumentacije, objavljuje javni oglas 30 dana prije početka izlaganja podataka.

Osobama kojih se to tiče i koje se ne jave na ovaj oglas, a čije je prebivalište odnosno boravište „nepoznato“ – jer su najčešće žrtve ratnog etničkog čišćenja – kao i onima koji budu pozvani radi sudjelovanja u postupku izlaganja podataka, a ne odazovu se niti opravdaju svoj izostanak, Komisija postavlja privremenog zastupnika.

U aktualnoj situaciji i kako pokazuju iskustva brojnih fizičkih i pravnih osoba, taj posao se ne radi dovoljno transparentno i stručno, jer stranke kojih se to tiče uglavnom ne budu obaviještene o ovim postupcima. Rezultat takvog postupanja je da dotični vlasnici gube svoju imovinu. Tako se zapravo daje legitimitet bezakonju i samovolji aktualnoj entitetskoj vlasti. Ujedno se krši jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na privatno vlasništvo. S obzirom na bolna sjećanja tijekom ratnih stradanja i protjerivanja stotina tisuća građana BiH, Komisija izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin – za budućnost naše zemlje – fatalnog „etničkog čišćenja“ i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Ovaj Zakon je nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH. Njime su najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu.

Žalosna je činjenica da ovakav način otuđenja privatne imovine do sada prolazi „ispod radara“ gotovo svih relevantnih političkih i društvenih institucija u BiH kao i bez odlučne i učinkovite reakcije međunarodnih predstavnika u našoj zemlji.

Komisije Iustitia et pax BK BiH,u ime vlastite vjerodostojnosti i u ime obrane i promoviranja svih temeljnih ljudskih prava, poziva sve domaće i međunarodne političke strukture i institucije u našoj zemlji da se počnu zauzetije zanimati za postojanje navedenoga entitetskog Zakona te porade na ispravljanju dosadašnjih nepravdi i sprječavanju novih.

Potpora inicijativi Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a

Komisija sa zadovoljstvom prima na znanje odluku Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a od 4. prosinca 2019. o pokretanju postupka zaštite vitalnog interesa na Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na svojoj redovitoj sjednici, 28. studenog 2019. Riječ je o Zakonu kojim se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta dodijeljenoga srpskim i crnogorskim dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, kao i na zemljište koje su vlasti iz prve i druge Jugoslavije oduzimale privatnim osobama i Katoličkoj Crkvi u ovoj zemlji. Provedbom ovoga Zakona bila bi trajno oteta imovine koju su otuđile državne vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. godine. Komisija se slaže sa „Obrazloženjem“ Kluba Hrvata da je dotični Zakon „protivan temeljnim pravnim načelima i normama i tekovinama međunarodnog i domaćeg prava“. Slaže se sa zahtjevom Kluba Hrvata da je potrebno što prije donijeti „Zakon kojim će se urediti pravo vlasnika zemljišta na način da im se omogući naturalna restitucija ili adekvatno novčano obeštećenje“.

“Mir je djelo pravde”

Komisija Iustitia et pax BK BiH podsjeća na nadvremenske svetopisamske riječi: „Mir će biti djelo pravde“ (usp. Iz 32,17). U tom duhu potiče sve dobronamjerne stanovnike i prijatelje ove napaćene zemlje da se odlučnije zalažu za obranu i promicanje temeljnih ljudskih prava – pojedinačnih i kolektivnih svih stanovnika BiH – i tako više i učinkovitije doprinose izgradnji pravne države na koju oni imaju neupitno pravo.

Sarajevo, 10. prosinca 2019.

Mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki
predsjednik Komisije