Svrha je Društva, osnovanoga 19. ožujka 2005. u Amsterdamu, poticanje i koordiniranje istraživanja i naobrazbe u interkulturalnoj teologiji i međureligijskom proučavanju u teologiji, religijskim studijama, antropologiji, sociologiji i filozofiji na dodiplomskoj i postdipomskoj razini u Europi. Članovi mogu postati znanstvenici koji predaju na univerzitetima i doktorandi koji se bave tim područjima; kao i institucije, ali prema prosudbi Upravnog odbora u koji članovi bivaju birani na mandat od četiri godine.

Lokalni suradnici organizatora bili su Fakultet islamskih nauka (FIN) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Univerziteta u Sarajevu, a susret je okupio osamdesetak članova i domaćih gostiju. Plenarna zasjedanja i rad sekcija održavali su se isprepleteno prema najavljenom programu, prvoga dana na FIN-u a ostala tri na KBF-u.

Prvoga dana anglikanska sociologinja religije Grace Davie postavila je generalni okvir temom „Razmišljanje iznad eurocentrizma i tradicionalnih paradigma za religiju“. Njezina knjiga „Religija u suvremenoj Europi: mutacije sjećanja“ prevedena je na hrvatski (Zagreb 2005.) a najnovija knjiga joj je „Religija u javnom životu: izravnavanje podloge“ (Religion in Public Life: Levelling of Ground, 2017). Iste večeri na okruglom stolu nastupili su Darko Đogo, profesor Pravoslavnoga teološkog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Pavle Mijović, profesor KBF te troje studenata iz programa za magisterij.

Plenarna izlaganja drugoga dana bila su posvećena apokaliptici u različitim religijskim pokretima danas. Jakob Wiren, koji se bavi dijalogom islama i judaizma i savjetnik je švedskog nadbiskupa, govorio je o „Apokaliptičkoj gostoljubivosti: komparativni uvidi iznad soteriologije“. Marloes Janson, profesorica afričke antropologije na Univerzitetu u Londonu, govorila je o socijalnom kontekstu miješanja kršćanstva i islama u Nigeriji.

Toga popodneva dekan KBF-a Darko Tomašević pozdravio je sudionike u auli Pavla VI. Temu o religijskom vodstvu između proročke i zaštitničke službe obradila je Halima Krausen koja je 20 godina bila imam džamije s njemačkim jezikom u Hamburgu (M. Zovkiću rekla je da su u njezin džemat bili uključeni i neki bošnjački muslimani koji tamo žive), sa skupinom suradnika prevela je Kur’an na njemački i napisala komentar. Zalaže se za dijalog muslimana, Židova i kršćana u Europi. Ivo Marković, profesor Franjevačke teologije u Sarajevu, obradio je istu temu na temelju iskustva konflikta i potrebe izmirenje kojemu mogu znatno pridonositi vjerski službenici i poglavari.

Među referatima na sekciji toga dana bilo je i izlaganje Franziske Singer koja na Univerzitetu u Marburgu piše disertaciju o obrazovanim bosanskim muslimankama u Sarajevu kojima je vjera važna ali ne sredstvo političke manipulacije. Surađuje u tu svrhu s NGO „Nahla“ u Sarajevu.

Izlaganja trećeg dana bila su posvećena odnosu roda, religije i nasilja. Prva je preko Skypea govorila Lieve Troch iz Nizozemske, koja je uz studij teologije završila i kriminalistiku i znanstveno se bavi nasiljem nad ženama. Istaknula je: „U ratu je opasnije biti žena nego vojnik“. Puno pozornosti posvetila je silovanju žena sa socijalnim i psihičkim posljedicama. Zlatiborka Popov-Momčinović, profesorica Univerziteta u Istočnom Sarajevu, govorila je o religiji i nasilju prema ženama u ratnom konfliktu u BiH.

U radu sekcije Aid Smajić s FIN-a obradio je sociološku temu „Mjesto za implicitnu religioznost u etno-religijskoj koegzistenciji i toleranciji: slučaj Bosne i Hercegovine“. Berge Traboulsi, libanonski pravoslavni znanstvenik s Univerziteta u Beirutu, govorio je o temi „Pravoslavni episkop kao vođa promjene u multi-kulturalnim i multi-religijskim društvima: analiza službe episkopa kao crkvenog vođe koji drži poluge“. Završio je citatom episkopa Joanisa Ziziounasa prema kojemu bi Crkva odumrla ako ne bi prihvaćala nužnu reformu.

Toga popodneva sudionici su se podijelili u dvije skupine pri obilaženju sarajevskih znamenitosti pod vodstvom domaćih stručnjaka, a uvečer saslušali teme dvobroja časopisa Interreligious Studies and Intercultural Theology 1-2/2019 koji je posvećen Robertu Schreiteru u Chicagu, katoličkom proučavatelju odnosa sa sljedbenicima drugih religija u duhu Drugoga vatikanskog sabora.

Izlaganja četvrtog dana bila su posvećena narativima o nadi i otpornosti (Embodied Narratves of Hope and Resilience). U tom dijelu bošnjačka sociologinja religije Zilka Spahić-Šiljak izlagala je o temi „Spasenje po naraciji i interpretaciji: izgrađivanje otpornosti nakon ratnih silovanja u Bosni i Hercegovini“. Konferencija je završila zaključnim okruglim stolom pod predsjedanjem Anne Hege Grung s Univerziteta u Oslu.

Na konferenciji je sudjelovalo oko 80 članova i domaćih gostiju koji su pažljivo slušali izlaganja i jedni druge obogaćivali svojim refleksijama.