Bernhard Maria Alter, koji je opatiju vodio od veljače 2018., nadležnoj je benediktinskoj kongregaciji Navještenja Blažene Djevice Marije zbog godina ponudio svoju ostavku, nakon što je ona u rujnu 2022. i za redovničke poglavare uvela dobnu granicu od 75 godina.

Nikodemus Schnabel, rođen 11. prosinca 1978. u Stuttgartu, studirao je filozofiju i teologiju u Fuldi, Münchenu, Münsteru i Jeruzalemu te je na Sveučilištu u Beču doktorirao tezom o liturgijskom štovanju svetaca Staroga zavjeta u Katoličkoj Crkvi latinskog obreda. Schnabel je 2003. ušao u opatiju Marijina Usnuća (Dormitio Mariae), gdje je 2004. položio privremene, a 2009. i svečane zavjete. Godine 2013. zaređen je za svećenika. Od 2016. do 2018. bio je prior upravitelj opatije. U srpnju 2021. jeruzalemski latinski patrijarh nadbiskup Pierbattista Pizzaballa imenovao ga je patrijarhalnim vikarom zaduženim za katoličku pastoralnu skrb za migrante i tražitelje azila. Schnabel je od 2011. također direktor jeruzalemskog Instituta društva Görres, a od 2020. član bratovštine Santa Maria della Pietà in Campo Santo Teutonico u Vatikanu.

Prema riječima priora opatije o. Matthiasa Karla, OSB, benediktinska zajednica od studenog broji dvanaest monaha, a izboru je prethodio posjet nadležnog predsjedavajućeg opata Maksymiliana Nawara. Svi monasi imaju aktivno pravo glasa na kapitulu, no može biti biran samo monah mlađi od 75 godina i koji je doživotne zavjete dao prije najmanje šest godina. Papa Franjo ukinuo je u svibnju 2022. staro pravilo koje je izbor opata ograničavalo samo na svećenike. To znači da sada i braća laici mogu biti izabrani za poglavare.

Dormitio Mariae, sagrađen početkom 20. stoljeća, pripada njemačkoj udruzi Sveta zemlja, a povjeren je benediktincima još od posvete 1906. godine. Crkva u čijoj se kripti po predaji slavi uspomena na Marijino Usnuće te Gornja soba koja joj je pridružena među najposjećenijim su kršćanskim mjestima u Svetoj zemlji. Opatija i crkva, koji svojim osebujnim tornjem oblikuju siluetu Jeruzalema, trenutno su u fazi temeljite obnove koju većinski financira Njemačka, izvještava Vatican News.