„Nažalost, izgeda da će posljedice pandemije biti još složenije i pogubnije od samoga koronavirusa, osobito za najjače pogođene zajednice u najsiromašnijim zemljama“, ističe se u dokumentu krovne organizacije.

Mjere izolacije u borbi protiv širenja zaraze i dereguliranje svjetskoga gospodarstva najteže se odražavaju u zemljama koje su već trpjele od nedostatka hrane uslijed posljedica prirodnih katastrofa – poplava, suša, najezda skakavaca i izgubljenih usjeva. Najteže su pogođene mnoge afričke zemlje ali i one Bliskoga istoka, Latinske Amerike i Azije, koje su već bile na rubu teške prehrambene krize koja vodi u pothranjenost djece i izgladnjelost odraslih, ističe se u dokumentu.

Broj ljudi na rubu gladi udvostručit će se od posljedica pandemije koronavirusa i, prema procjenama Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), mogao bi doseći 230 milijuna njih. Pritom su posebno ranjivi migranti i interno raseljeni. Čak i, naprimjer, povratnici u Venezuelu mogu računati s glađu.

Suočavanje s tim izazovom traži hrabre i brze mjere međunarodne zajednice da bi se izbjeglo najgore, poručio je generalni tajnik Caritasa Internationalis Aloysius John. „Svjesni smo da smo suočeni s netipičnom situacijom u kojoj su upravo zemlje donatori najteže pogođeni pandemijom, no preusmjeravanje međunarodne pomoći da bi se reagiralo na nacionalnoj razini nije pravo rješenje“, istaknuo je John. Smatra da je potrebno povećati sredstva pomoći najugroženijim zajednicama.

Međunarodni Caritas također predlaže ukidanje gospodarskih sankcija protiv Libije, Irana, Venezuele i Sirije kako bi se omogućila dostava lijekova, medicinske opreme i osnovnih artikala pučanstvu. Crkvama i organizacijama za pomoć treba omogućiti provođenje mikro-razvojnih programa, te se apelira i na zajamčeni pristup kampovima u kojima borave interno-raseljeni i izbjeglice da bi im se mogla pružiti pomoć. Na kraju priopćenja Međunarodni Caritas pridružuje se pozivu pape Franje na „kreativnu globalnu solidarnost u pandemiji koronavirusa“.