Prema navodima hodočasničkog ureda u gradu Santiago de Compostela, ciljnom mjestu hodočašća, u 2023. u grad je stiglo 446.035 hodočasnika iz cijeloga svijeta, što predstavlja novi rekord. Najviše je bilo Španjolaca, 44 posto, a među njima najbrojniji su bili Andalužani.

Među strancima koji su hodočašće završili u gradu sv. Jakova na sjeverozapadu Španjolske najbrojniji su bili Amerikanci, kojih je pristiglo 32.063 tisuće, zatim Talijani, njih 29.036 i Nijemci, kojih je bilo 24.342. Osim njih, najviše je bilo Portugalaca, Francuza, Britanaca, Meksikanaca, Južnih Korejanaca, Iraca, Australaca i Kanađana.

Među hodočasnicima zastupljene su gotovo sve međunarodno priznate države, a dostupni su i podatci o najmalobrojnijim hodočasnicima. Po dva hodočasnika pristigla su iz Laosa i Mijanmara, a po jedna osoba iz Lesota, Senagala, Somalije i Salomonskih Otoka. Među hodočasnicima bila su i tri građana Vatikana. Žene su bile brojnije od muškaraca.

Zajedničko svima njima jest da su u hodočasničkom uredu u Santiagu de Compostela dobili potvrdu o hodočašću i to na temelju pečata kojima su dokazali da su posljednjih 100 kilometara staze prošli pješice ili posljednjih 200 kilometara biciklom. Nije vođena evidencija je li među biciklistima bilo i onih koji su putovali električnim biciklom.

Zabilježen je i dolazak 198 hodočasnika u invalidskim kolicima. Posljednja godina, 2023., po broju hodočasnika nadmašila je ranije rekordne godine, 2022., kad je pristigao 438.321 hodočasnik i 2019. kad ih je bilo 347.511. U osamdesetim i početkom devedesetih godina broj hodočasnika nije premašivao deset tisuća. Masovnost je rasla proglašenjem Svetih godina Compostele, 1993. (99.436), 1999. (154.613), 2004. (179.891) i 2010. (272.417). Tih je godina blagdan sv. Jakova padao na nedjelju.

No nisu svi posjetitelji stigli iz vjerskih razloga. Njih 42,6 posto izjavilo je da je došlo iz vjerskih razloga, a daljnjih 34,7 posto pristiglo je „iz vjerskih i drugih razloga“. 22,7 posto izjavilo je da su krenuli Putem sv. Jakova iz drugih razloga koji nisu vjerske naravi. Hodanje Putem sv. Jakova postalo je i nekom vrstom mode i odrazom životnog stila.

Turistička poduzeća reagirala su na tu pojavu svojevrsnim paketima usluga, koje uključuju prijevoz prtljage, opis rute kretanja, rezervaciju hotela i pomoć u hitnim slučajevima, objavila je u srijedu 3. siječnja KNA.