Nadbiskup Eterović upozorio je njemačke biskupe na pouku korona-krize, koja u prvi plan uporno stavlja smrt i umiranje, stvarnosti koje današnje sekularizirano društvo želi marginalizirati, pa je to ujedno mogućnost podsjetiti njemačko društvo na kršćansku poruku života. Čini se da je potrebna kateheza o smislu života, koja uključuje i umiranje, prijelaz u smrt, istaknuo je mons. Eterović. Navevši primjer statistike koje je u travnju prošle godine objavio časopis „Spiegel“ koja pokazuje da samo 61 posto katolika u Njemačkoj vjeruje u Kristovo uskrsnuće, nuncij je biskupima poručio da je neophodno, i to žurno, naviještanje temelja kršćanske vjere.

Nadbiskup Eterović u pozdravnom govoru između ostaloga je pohvalio odgovorne njemačke političare, strukture i visoku razinu zdravstvenoga sustava u dosadašnjoj borbi protiv širenja pandemije koronavirusa. Istodobno je ocijenio neprihvatljivim ponašanje nekih zemalja, koje su nedovoljno štitile osobito starije ljude i „praktički ih žrtvovale“, napomenuvši da je u staračkim domovima, osobito u Španjolskoj i Italiji, mnogo ljudi umrlo od posljedica koronavirusa. Stoga je pozvao na obnovljeno naviještanje kršćanske nade praćeno konkretnim aktivnostima u borbi protiv teških posljedica pandemije.

U središtu radnog dijela zasjedanja njemačkih biskupa u srijedu 23. rujna bile su posljedice pandemije u zemlji i inozemstvu i način na koji se Crkva s time suočava. Istaknuta je neophodnost zauzimanja protiv podjela u društvu, širenja netrpeljivosti i teorija zavjere te antisemitizma i rasizma. Biskupi su također uputili apel za jačanje solidarnosti i suradnje i posebne pozornosti prema siromašnima, slabijima i starijima, kao i obiteljima.

Između ostaloga je istaknuto da je Crkva u Njemačkoj za pomoć pandemijom teško pogođenim zemljama dosad darovala 36,9 milijuna eura, što uključuje i sredstva koju država daje crkvenim karitativnim organizacijama za pomoć u hitnim slučajevima i katastrofama, ali ne i brojne pojedinačne akcije prikupljanja pomoći u župama, katoličkim školama i zakladama koje nisu uključene u središnju evidenciju. Plenarno zasjedanje Njemačke BK završava u četvrtak 24. rujna.

Mons. Nikola Eterović rođen je u Pučišćima na Braču 20. siječnja 1951. Teološki fakultet završio je u Rimu, na Gregorijani, gdje je g. 1980. postigao doktorat iz misiologije, a zatim na Lateranu licencijat iz crkvenog prava. Za svećenika ga je zaredio tadašnji hvarski biskup Celestin Bezmalinović u katedrali sv. Stjepana I, papa i mučenika, u Hvaru 26. lipnja 1977. Djelovao je u apostolskim nuncijaturama na Obali Bjelokosti (1980-83), Španjolskoj (1983-87), te Nikaragvi (1987-90), a od 1990. u Državnome tajništvu Svete Stolice. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 1999. apostolskim nuncijem u Ukrajini te istodobno nadbiskupom, čija je naslovna biskupija Sisak, a za biskupa ga je zaredio tadašnji državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano u hvarskoj katedrali. Godine 2004. imenovan je generalnim tajnikom Biskupske sinode, 2009. naslovnim nadbiskupom Vinkovaca, a 2013. apostolskim nuncijem u Njemačkoj.