Dr. Küng bit će pokopan na starom gradskom groblju Tübingen, nedaleko svoga prijatelja znanstvenika i publicista Waltera Jensa, priopćio je 8. travnja upravitelj zaklade Weltethos, koju je utemeljio dr. Küng.

Dr. Küng (93) preminuo je 6. travnja u svom domu u Tübingenu. Rođen u švicarskom Surseeu 19. ožujka 1928., za svećenika je zaređen 1954. godine. Tri godine kasnije, u doktorskoj je tezi podržao težnju istom cilju katolika i protestanata s obzirom na nauk opravdanosti. Zapravo, tvrdio je, govori se ista stvar različitim jezikom. Redoviti profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Tübingenu postao je 1960. godine, te je kao stručnjak sudjelovao na Drugom vatikanskom koncilu, gdje je imao priliku suočiti se s Josephom Ratzingerom, budućim papom Benediktom XVI.

Osim što se posvetio proučavanju povijesti religija, posebno one abrahamske, bio je poznat i po svojim stavovima na teološkom i moralnom polju, često kritizirajući neke teme katoličkog nauka. Osobito je govorio protiv dogme o papinskoj nepogrešivosti kako ju je shvaćao Prvi vatikanski koncil. Kongregacija za nauk vjere mu je 1979. godine oduzela službu poučavanja kao katoličkog teologa, no nastavio je raditi kao umirovljeni profesor ekumenske teologije na Sveučilištu u Tübingenu.

Dr. Küng više je puta kritizirao i svetog papu Ivana Pavla II. i papu Benedikta XVI. Na početku pontifikata pape Benedikta XVI., njih su se dvojica 2005. godine susrela u Castel Gandolfu. Dajući vijest o tom susretu, Tiskovni ured Svete Stolice istaknuo je kako se održao u prijateljskom ozračju. Obojica su se složili da tijekom susreta ne bi imalo smisla ulaziti u raspravu o doktrinarnim pitanjima koja su postojala između dr. Künga i učiteljstva Katoličke Crkve.

U razgovoru su se usredotočili na dvije teme kojima se osobito bavio dr. Küng: na pitanje svjetske etike i dijaloga između prirodnih znanosti i kršćanske vjere, naveo je u priopćenju Tiskovni ured Svete Stolice. Hans Küng je napomenuo da njegov projekt svjetske etike nikako nije apstraktna intelektualna konstrukcija, nego isticanje moralnih vrijednosti oko kojih se velike svjetske religije, unatoč svim razlikama, uglavnom slažu i koje se mogu smatrati valjanim kriterijima, s obzirom na njihovu uvjerljivu razumnost sekularnog razuma.

Papa Benedikt XVI. izrazio je poštovanje prema naporima profesora Künga da pridonese ponovnom prepoznavanju bitnih moralnih vrijednosti čovječanstva kroz dijalog religija i susret sa sekularnim razumom, istaknuvši da je zauzetost za obnovljenu svijest o vrijednostima koje podržavaju ljudski život također važan cilj njegova pontifikata. Istodobno, Papa emeritus potvrdio je svoj pristanak na Küngov pokušaj da se oživi dijalog između vjere i prirodnih znanosti, te da se u odnosu na znanstvenu misao vrednuje razumnost i nužnost pitanja o Bogu.

Küng je pak pohvalio napore pape Benedikta XVI. u korist dijaloga među religijama, kao i što se tiče susreta s različitim društvenim skupinama modernog svijeta, zaključuje se u priopćenju. Unatoč tom susretu, stavovi u odnosu na mnoga pitanja, kao što su svećenički celibat, ređenje žena, kontracepcija i eutanazija, i dalje su ostali udaljeni. Hans Küng je u svom istraživanju također analizirao odnos između vjere i znanosti, osporavajući tvrdnje nekih znanstvenih teorija da su došle do apsolutne sigurnosti. Njegovo je javno djelovanje posljednjih godina oslabilo, te se zbog zdravstvenih razloga povukao u privatni život.