Među 48 sudionika bili su i glasnogovornici Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić, BK Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević i Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda vlč. Mirko Štefković.

U priopćenju sa susreta ističe se da se razmišljalo o tome kako živjeti izazove ovoga vremena: digitalno okruženje, novi oblici socijalizacije i sudjelovanja, potencijal i kritičnost u komunikaciji, novi pastoralni izazovi. Pandemija nas je zatekla, na svim razinama, nespremne i natjerala nas da ostanemo zatvoreni u kući. Promijenile su se naše navike, naši odnosi, posao, socijalni kontakti, a i vjerska slavlja. Sa svim osobnim, osjećajnim, psihološkim, relacijskim i pastoralnim implikacijama koje takva situacija podrazumijeva. Našli smo se „svi u istoj barci“, rečeno izrazom pape Franje.

Važnu ulogu u ovom razdoblju imali su mediji: oni tradicionalni i socijalni mediji. Ogroman je napor mnogih novinara i informativnih djelatnika, ponajprije da prenesu ono što se događa; kako ne bi iznevjerili misiju služenja javnosti; za izgradnju društvenoga sklada.

Osjetljiva uloga, kako je istaknula Vania De Luca, vatikanska novinarka TG3 i predsjednica UCSI Nazionale (Talijansko društvo katoličkih novinara) u izlaganju pod naslovom: „Na prvoj crti tijekom pandemije. Osjetljiva uloga informacija. „Osjetljiva jer su informacije most između građana i institucija, između znanstvene zajednice i stanovništva, između onih koji povezuju i izgrađuju zajednicu ili, u protivnom, sredstvo podjele i raspadanja. Naše riječi ne samo da tumače stvarnost, već pridonose davanju oblika i smjera, a to smo doživjeli na posebno očit način u ovom razdoblju naše povijesti u kojem se istodobno s pandemijom širilo ono što je definirano kao infodemija: to jest obilje informacija, koje nisu sve točne, koje „ljudima otežavaju pronalazak pouzdanih izvora kad im zatrebaju“.

U tom je kontekstu svijet informacija pozvan „birati vijesti, staviti ih u kontekst, poredati ih po važnosti polazeći od temeljnog i smislenog pitanja: kakav svijet želimo graditi? Što je važno prenijeti na nove naraštaje, a što ne?“ „Danas smo na kraju duge zime suživota s virusom, nastavila je, širenje cjepiva daje nam nadu u povratak u normalu, iako ćemo se unutar sebe nositi s nepoznanicama i kontradikcijama koje smo doživjeli, i ne može se razmišljati o povratku u prijašnji svijet, kao da se ništa nije dogodilo, kao da smo živjeli u zagradama“.

Citirajući geslo sv. Franje Saleškog, zaštitnika novinara, „treba imati srce koje je sposobno biti strpljivo; velike zamisli ostvaruju se samo s puno strpljenja i s puno vremena“, De Luca je zaključila: „Za rekonstrukciju i preporod, za ponovno uskrsnuće, u kršćanskom smislu, koje u latinskoj etimologiji resurgere, ponovno postaviti na noge ono što je pognuto, treba puno strpljenja, ali vremena ima malo. Nemamo ga puno”.

Koronavirus je također onemogućio sve pastoralne aktivnosti onako kako smo ih uvijek zamišljali, i doveo do pomanjkanja misnih slavlja uz sudjelovanje vjernika. Izvanredna situacija u kojoj je, kad je riječ o Crkvi, prevladala obveza milosrđa, zaštite života i zdravlja, što ju je navelo da prihvati ograničenja. Mnogim biskupima i svećenicima nije nedostajalo kreativnosti i počeli su slaviti misu na krovovima crkava kako bi bili vidljivi iz okolnih zgrada i bliži vjernicima; trenuci molitve i liturgijskih slavlja prenošeni su putem interneta, na radiju i na televiziji.

Neupitni protagonist bio je papa Franjo, najprije izborom da se jutarnja misa iz Doma Svete Marte uživo emitira na TV-u, zatim molitvom od 27. ožujka na Trgu Svetog Petra, pustom ali s očima svih i srcima mnogih uprtih prema njemu.

Ravnatelj vatikanskoga posluslužbenoga dnevnika L’Osservatore Romano Andrea Monda ispričao je što znači „Komuniciranje s papom Franjom: simbolične geste i svakodnevni život“. Polazeći upravo od povijesnog trenutka molitve na trijemu bazilike Svetog Petra s blagoslovom „Urbi et orbi“, 27. ožujka i, oslanjajući se na druge zgode koje je osobno doživio uz Papu, podsjetio je na Papin stil komuniciranja, prožet blizinom koja mu omogućuje da se odmah uskladi sa srcima i mislima vjernika i što svaki susret čini posebnim, što čak i trenutke privatnog susreta čini ‘događajem’. U ovo vrijeme pandemije svojim je jednostavnim i snažnim gestama papa Franjo kod mnogih ljudi pobudio potrebu za svetim, pomogao nam je ponovno otkriti želju za Bogom.

Digitalno okruženje nudi nove oblike socijalizacije i sudjelovanja. Komunikacija, i ona crkvena, na ispitu Covid-a, pokazala je potencijal i kritičnost. Kako popunjavati digitalne prostore da bi se doseglo i susrelo sve one koji često posjećuju društvene mreže? Kako osigurati sakramentalnu dimenziju povezanu s fizičkim sudjelovanjem u slavljima? To je bilo u fokusu okruglog stola: „Digitalno okruženje i crkveno sudjelovanje“. Iznesena su tri iskustva: Shona Cahill iz isusovačkog YAM tima predstavila je „Duhovnu pratnju online“ koju su isusovci ponudili mladima i odraslima tijekom razdoblja ograničenja; Simona Juračková iz Caritasa Češke biskupske konferencije govorila je o velikom poslu koji je češki Caritas obavio u ovo vrijeme i prisutnosti „Na mreži da pomognemo drugima“; a Kornél Fábry, generalni tajnik Odbora za Međunarodni euharistijski kongres u Budimpešti, izvijestio je o pripremi Kongresa, koji je odgođen na godinu dana kako bi se osiguralo fizičko sudjelovanje vjernika iz cijele Europe i izložio program događanja.

U zaključku biskup iz Funchala Nuno Brás, voditelj Sekcije za društvene komunikacije CCEE-a, nakon što je zahvalio govornicima i sudionicima susreta, ponovio je da je ovo vrijeme izbora. Pandemija nam je pokazala novi način življenja, shvatili smo da se naša normalnost možda zauvijek promijenila, da ne možemo jednostavno početi iznova, već trebamo ponovno početi. Ključna riječ je blizina: „Potrebno je pratiti ljude u bilo kojem kontekstu, uključujući i onaj digitalni, i učiniti ih da osjete blizinu zajednice i Boga, da postanu suputnici na putu u potrebi za svetim i za Bogom koji prebiva u srcu čovjeka, da bi bili sposobni otvoriti prozore Božjoj tajni”.

Priopćenje Sekcije za društvene komunikacije CCEE-a sa susreta nalazi se na poveznici ovdje.