Umro je Ernesto Cardenal – pjesnik, teolog oslobođenja i bivši nikaragvanski ministar kulture. Prema izvještajima španjolskih i nikaragvanskih medija, preminuo je u nedjelju 1. ožujka u 95. godini u Managui od zatajenja bubrega i srca. Svećenik, koji je nagrađivan brojnim nagradama, bio je vrlo aktivan pisac gotovo do smrti. Imao je vjerno čitateljstvo, ne samo u Južnoj Americi, nego i diljem svijeta.

Cardenal, jedna od najsjajnijih ličnosti Latinske Amerike, više je puta kritizirao situaciju u svojoj domovini. Daniela Ortega, bivšeg i sadašnjeg predsjednika države s kojim je svojevremeno bio osam godina u vladi, kasnije je govoreći o “državnom terorizmu” usporedio s Adolfom Hitlerom.

Papa Ivan Pavao II., koji je bio sumnjičav prema teologiji oslobođenja, zabranio mu je od 1985. vršenje svećeničke službe. Cardenal je poštovao sve stegovne mjere te se prestao baviti politikom, razočaran diktatorskim ponašanjem pojedinih revolucionara.

Papa Franjo ukinuo je sve sankcije protiv slavnoga pjesnika, svećenika i ministra kulture Ernesta Cardenala, predstavnika teologije oslobođenja, potvrdila je prošle godine Apostolska nuncijatura u glavnom gradu Nikaragve Managui. Papa je time odgovorio na Cardenalovu molbu za ponovno pripuštanje svećeničkoj službi, istaknuto je u pismu nuncija Waldemara Sommertaga. Nuncij Sommertag pohodio ga je 2. veljače 2019. u njegovu domu koji mu je tada izrazio svoju molbu da ponovno želi slaviti misu. Nuncij ga je nakon toga ponovno posjetio i priopćio mu odluku pape Franje te s njim slavio misu u bolničkoj sobi, prvu nakon 35 godina. Nekoliko dana prije toga Cardenala je u bolnici pohodio i pomoćni biskup Manague Silvio Baez.

Cardenal je bio jedan od utemeljitelja teologije oslobođenja čiji su najpoznatiji predstavnici braća Leonardo i Clodovis Boff, Gustavo Gutiérrez, Luís Espinal, isusovac bl. Rutilio Grande, salvadorski nadbiskup sv. Óscar Romero i brazilski biskup Hélder Câmara, prenosi portal Fratellanza umana. On je, u težnji za promjenom društveno-političkoga stanja u Latinskoj Americi i postizanja pravednosti za siromašne i obespravljene, podržao revolucionare protiv diktatura i politički se angažirao.

Uz svećenički i politički angažman Cardenal je svjetski priznati pjesnik, dobitnik brojnih nagrada i počasnih doktorata a 2005. je predložen i za Nobelovu nagradu za književnost. Za svoje književno djelo 1980. dobio je nagradu za mir njemačkih izdavačkih kuća, a 2012. španjolsku Nagradu kraljica Sofia za iberoameričku književnost. God. 2017. je dobio počasni doktorat na Bergische Universität Wuppertal.

Nakon studija književnosti u New Yorku, Cardenal je sudjelovao u neuspjelom puču protiv klana Somoza 1954. godine. God. 1957. je ušao u trapistički samostan Gospe od Getsemanija u američkoj državi Kentucky, gdje mu je odgojitelj bio Thomas Merton s kojim je i kasnije ostao u kontaktu. Na otoku Solentiname na Nikaragvanskom jezeru 1966. je osnovao zajednicu koja se temelji na radikalno-kršćanskim idealima. Njegova najpoznatija knjiga Evanđelje seljaka Solentinamea, nastala je na osnovi njegovih tamošnjih iskustava. Samo u njemačkom govornom području izdavačka kuća Peter Hammer sa sjedištem u Wuppertalu prodala je više od milijun primjeraka njegovih knjiga. U svom rodnom gradu Granadi Cardenal je s pokojnim Dietmarom Schönherrom osnovao ustanovu koja želi kombinirati europske, indijske i afričke kulturne elemente Nikaragve.