Predavač je nastavio govoriti o „Prvom izvještaju o stvaranju čovjeka (Post 1,1-2,4a)“, ovoga puta stavljajući naglasak na demitologizaciju svemira. Pojašnjeno je kako suvremeni čitatelj, koji nije detaljnije upućen u mentalitet prostora i vremena u kojem je živio biblijski pisac, teško će u tekstu prepoznati elemente bilo kakve demitologizacije jer će imati dojam da je postojeći tekst u znatnoj mjeri obavijen u mitsko ruho.

No, biblijski pisac „demitologizira shvaćanja svog vremena pa su za njega sunce i zvijezde samo svjetlila, a ne božanstva, nebo za njega također više nije divinizirani entitet, nego samo običan stvor kojega je Stvoritelj uredio po svojoj volji. Isto tako, prve imenovane životinje, koje su inače u semitskom poimanju mitska bića koja žive izvan granica ljudskoga shvaćanja i uporabe uživaju Božju naklonost i po njegovu su mišljenju dobre. Osim toga, možda najradikalniji izraz demitologizacije jest odsustvo i najmanjih reminiscencija na borbe raznih božanstava, svojstvenih tadašnjim kozmogonijskim izvještajima. Čisti monoteizam, tišina u kojoj se čuje samo Božja riječ dok poziva bića u postojanje te sklad i dobrota svega stvorenja koja iz toga nastaje snažan su polemički istup protiv mitskih koncepcija staroga Istoka“, rekao je prof. Čatić.

Naglasio je i kako je „visok čovjekov položaj i njegovo neupitno dostojanstvo u odnosu na cjelokupno stvorenje još jedan izričaj reda koji Stvoritelj utiskuje u stvorenu stvarnost. Dok s jedne strane taj red uzdiže čovjekovu vrijednost, on s druge strane postavlja i granice: čovjekom ne smiju zagospodariti druga stvorenja; ako se to dogodi, onda se počinje događati nešto bitno neljudsko. U tom slučaju nastaju uvjeti protivni prvotnom redu, a bez kojega će život nužno krenuti u pravcu suprotnom od unaprjeđivanja i plodnosti.“

Sljedeća biblijska tribina održat će se u ponedjeljak, 2. prosinca s početkom u 19.30 sati.