Vlč. Bulat razložio je prisutnima drugo čitanje treće korizmene nedjelje liturgijske godine B. U prvim riječima čitanja odjekuje stvarni sadržaj Božje mudrosti: Krist raspeti koji slama sve ljudske pretpostavke o spasenju i čini ih ispraznima. Kršćanski navještaj je strogo vezan uz Krista raspetoga, rekao je vlč. Bulat uvodeći u izlaganje te je podsjetio kako Bog nije želio spasiti svijet uz pomoć mudrosti mudraca i filozofa, nego jednostavnošću evanđeoskog navještaja.

„Židovi su zamišljali i očekivali Mesiju, osvajača naroda, te su smatrali Mojsijev zakon nezamjenjivim izvorom spasenja. U Mesiji su željeli vidjeti silna djela, a ne poniženje križa. Zbog toga su ga odbacili kao znak sablazni i nisu prihvatili evanđelje. S druge strane, Grci, odnosno pogani, zaslijepljeni svojom mudrošću i ljubitelji zavodljivih filozofija i razvijenog govorništva, u Kristu nisu prepoznali drugo nego znak slabosti i sramote – čistu ludost. Za njih je bilo ludost očekivati vlastito spasenje od raspetog čovjeka. Nije spasio sebe, kako može druge spasiti? Tako su razmišljali i nisu prihvaćali krepost križa i snagu Krista raspetoga“, rekao je predavač te poručio: „I jedni i drugi imali su jednaka očekivanja: tražili su ljudsku sigurnost u poruci o križu. Traže čudo kao jamstvo istinitosti poruke ili traže nauk koji bi zadovoljio ljudski razum. Propovijedanje o križu protivno je onome što ljudi očekuju: razlog propasti umjesto znaka Božje moći, ludost umjesto mudrosti. Ali kad se jednom ta nejasnoća svlada i dade pristanak u vjerskom predanju, križ izlazi kao najveće ostvarenje te nade: kao viša mudrost i snaga.“

Sljedeća biblijsko-molitvena večer održat će se 10. svibnja s početkom u 19:30.