Budi dio naše mreže
Izbornik

Obljetnica stradanja Vrbsko-ruščičkih žrtava

Slavonski Brod (IKA)

Mještani općina Klarak i Gornja Vrba i ove su se godine u petak, 18. veljače molitvom spomenuli svojih sumještana stradalih u pokolju koji su 20. veljače 1935. godine počinili jugoslavenski žandari.

Željeli su ugušiti pobunu hrabrih hrvatskih seljaka koji su krenuli u mirne prosvjede protiv represije velikosrpskog režima nad Hrvatima u tadašnjoj jugoslavenskoj kraljevini.

Seljaci iz Ruščice i Vrbe u Slavonski su Brod krenuli potaknuti vijestima o uhićenjima i pokolju nad odvoračkim seljacima u Sibinju prethodnog dana. Na ulazu u grad, kod Gradskog groblja toga kobnog 20. veljače poginuli su: Tomo Vargić, Ivan Borevković, Mirko Milec, Stjepan Mirković i Ivan Martić te Ivan i Kristina Trogrlić, a nekoliko ih je bilo teško ranjenih.

Program je započeo polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom ispred zajedničke grobnice na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu, u koju su pokopani ubijeni mještani. Molitvu kod grobnice, koju su 2015. obnovili Grad Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija, kao i misu zadušnicu u filijalnoj crkvi Sv. Nikole u Gornjoj Vrbi predvodio je domaći župnik Mario Lešić. Na početku mise pročitao je imena svih žrtava. 

„Ovaj spomen na naše stradale sumještane želi nas pozvati da si posvjestimo onu činjenicu kako je voda najčistija i najsvježija na izvoru te se zato mi želimo vratiti na izvore onih početaka kada su se naši ljudi borili za slobodu i u tome vidu poslije bili utkani u slobodu naše domovine. Događaj je značajan i jer nas vraća u povijest, a povijest nas uvijek ohrabruje i daje mogućnost da budućnost gledamo u jasnijem i istinitijem svjetlu“, rekao je uz ostalo u homiliji župnik Lešić.

Bila je to 87. obljetnica stradanja Vrbsko-ruščičkih žrtava, koje već godinama predstavljaju simbol domoljubne svijesti i pravedne borbe hrvatskoga naroda za slobodu i samostalnost. Upravo iz tog razloga Općina Klakar i Gornja Vrba na taj dan slave i svoj Dan općine. Kako taj spomendan pada  ove godine nedjeljom spomen i proslavu su pomjerili dva dana ranije.