Književnik Miro Gavran govorio je o uređivanju časopisa općenito. Istaknuo je kako je uređivanje časopisa kao pisanje soneta, a sonet koji je strogo definiran od Petrarce do nas, uvijek donosi novu viziju na svijet. Svaki časopis se pokreće s ciljem da svijet učini boljim, promičući svoj svjetonazor, ideje i viziju. Rekao je zatim kako je „naoko jednostavno saznati tko su bili čitatelji Vjesnika prije 150 godina, a teže je pitanje tko ga danas čita i tko će ga čitati za 20 godina. Brojevi časopisa od prije 10, 15 i više godina dokumenti su ondašnjega vremena. Svaki broj donosi dah vremena i situacije koje su bile aktualne za vrijeme pisanja.“

Tijekom izlaganja književnik Gavran pojasnio je da su ponajbolji urednici oni koji donose brze odluke. „I urednici kao i autori imaju mjesto za pogreške, u tom poslu nema savršenstva, savršena je samo ideja, misija i vizija našega časopisa. Uređujući tiskovinu upoznajemo mnoge ljude koji nam daju do znanja da smo ovaj svijet pokušali učiniti mudrijim i umnijim. Naš časopis postaje zrcalo našeg uma i duše, a suradnici su bratstvo koje pohranjujemo u koricama koje će jednom neminovno požutjeti“, istaknuo je Gavran.

Govoreći o „Strossmayerovoj polemici s pravoslavnim vladikama“ akademik Damjanović pojasnio je da se biskup Strossmayer i prije i poslije okružnice pape Lava XIII. Grande munus divio djelima svete braće Ćirila i Metoda. Na Strossmayerova pisma o djelovanju slavenskih apostola, žestoko su se obrušila trojica pravoslavnih vladika. Može se reći da pravoslavni uvijek polaze od toga da je jedino kod njih sačuvana prava i istinska vjera sabora i otaca jer nisu uvodili novine kao Katolička Crkva.

Tekst zadarskog episkopa Stefana Kneževića usmjeren je direktno protiv Strossmayera. On se pita što lažljivi Strossmayer želi od pravoslavaca i smatra kako ih tješi da ih papa želi primiti u krilo katoličke Crkve, razložio je akademik Damjanović. Pojasnio je da je Pravoslavna Crkva još u vrijeme smrti Svete Braće učinila ono što je papa učinio tek sada (stavio Svetu Braću na štovanje sveopćoj Crkvi) te da njima papa i njegove odredbe ništa ne znače.

U nastavku izlaganja akademik je rekao kako je Strossmayer svoj odgovor oblikovao u tri dijela. U prvom dijelu piše o tome kako dolikuje pisati jednom biskupu, u drugom dijelu o tome što će opravdati pravoslavne biskupe zbog okrivljavanja katoličkih biskupa, a u trećem dijelu iznosi stvarne razlike Katoličke i Pravoslavne Crkve. Na kraju akademik Damjanović je uputio kako se mora ustanoviti što je istina i to se javno reći bez nadmudrivanja. Srpska Pravoslavna Crkva je u svakom pogledu odbacivala Ćirilo-metodski pokret jer su smatrali da s njime Katolička Crkva želi ostvariti unijatsku uniju s pravoslavnima, a danas ovakve teme pozivaju na interdisciplinarni pristup. Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a moderator je bio prof. dr. sc. Davor Vuković, član Uredničkog vijeća Vjesnika.