Na sam blagdan 26. srpnja, misu je predvodio fra Josip Vrdoljak. U uvodu je rekao: “Kako znamo jučer smo slavili 1. Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba. Ovim slavljem želimo podvući crtu i osvijetliti važnost starijih osoba koji zaslužuju primjereno mjesto u svakoj našoj zajednici.”

U homiliji je rekao: “Veličina svete Ane je zapravo u njezinoj kćeri Mariji, Majci Božjoj. Sveta Ana je svoj život željela posvetiti u braku sa svetim Joakimom, no nisu mogli imati potomstvo što se kod Židova smatralo prokletstvom. Stari Zavjet nam ipak nudi puno primjera da Božja snaga nadilazi naše mogućnosti i dolaska potomstva u kasnijoj dobi. Primjer je Abraham, Zaharija i mnogi drugi. Zanimljivo je da njihova djeca postaju blagoslov za cijeli narod.” Zatim je spomenuo i dan djedova i baka: “Papa kao da je htio time reći ‘dajte pogledajte na starije i nemoćne’, posebno u ovo vrijeme koronavirusa kad je svako posjećivanje ograničeno povećavajući osamljenost ljudi. No stari se ne spašavaju sami, bez mladih i obratno, mladim trebaju stariji da bi se spasili. Svaki član obitelji s onim što ima može biti veliki izvor potpore za sve.”

Spomenuo je, nadalje, da djedovi i bake imaju i poseban zadatak prenošenja vjere mlađim naraštajima, prateći unuke svojom mudrošću i pomažući im da sačuvaju dodir s vlastitim korijenima i graditi život na čvrstim temeljima. Istaknuo je, kako je i papa Franjo govorio, da su starije osobe neizostavna karika pouke u vjeri. “Pomislimo li na djedova i bake primijetit ćemo da je upravo dar besplatnosti ono što donose našim obiteljima. Njihovo duhovno blago tek treba otkriti”, spomenuo je fra Josip osvrćući se na nagovor pape Franje povodom prošlogodišnjeg svjetskog kongresa “Bogatstvo godina”. Fra Josip je nastavio: “Čak i najsiromašniji među nama imaju dvije ribice koje će Isus umnožiti da nasiti mnoštvo: ljubav i molitvu.”

Osvrćući se i na riječi pape u miru, Benedikta XVI., propovjednik je rekao kako molitva starijih može zaštiti svijet i pomoći mu možda učinkovitije od truda mnogih, jer su molitve pluća bez kojih svijet naprosto ne može doploviti u mirnu luku spasa. Fra Josip je zaključio: “Isus ne može bez nas. Danas treba naše ruke kako bi utažio glad onih koji ga trebaju. Mi ovdje slavimo preko 200 godina svetu Anu, ali još više prisutnost Boga svemogućega preko svojih svetaca. Mnogi su nas hodočasnici kroz to vrijeme pretekli i otišli u vječnost, hvalimo Bog dok god možemo. Neka nam pomogne u tome zagovore svete Ane i njezine kćerke, naše Majke Marije!”

Prema legendi i usmenoj predaji, Drava je na bistrinačku obalu izbacila sliku svete Ane koja je zatim odnesena u obližnju crkvu svetog Stjepana, ali se pronađena slika čudom vratila na mjesto pronalaska. Nakon što se čudo ponovilo nekoliko puta, mještani su povjerovali da je želja svetice da joj se upravo na tom mjestu podigne svetište, što je i učinjeno. Bistrinčani su sazidali prekrasan poklonac u obliku stupa gdje su smjestili sliku svete Ane. Poklonac je izgrađen kao poticaj i izraz pobožnosti, te postaje mjesto predaha i molitve za sve posjetitelje. Svetište, danas staro 224 godine, smješteno uz obalu rijeke Drave između šume i nepreglednih polja, omiljeno je mjesto mira i molitve u Bistrincima. Tijekom ovogodišnjih trodnevnih svečanosti, susreta i misnog slavlja, Svetište svete Ane posjetilo je nekoliko tisuća hodočasnika iz svih dijelova Slavonije i Baranje.

Svečanu misu pjesmom je uveličao domaći župni zbor Župe sv. Josipa Radnika iz Belišća.