Uz požeškog biskupa Antuna Škvorčevića na svečanosti otvorenja bili su nazočni umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, članovi požeškoga Stolnog kaptola Sv. Petra na čelu s prepoštom Ivicom Žuljevićem, svećenici, predstavnici kulturnog, prosvjetnog i javnog života grada Požege među kojima i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i gradonačelnik grada Požege Željko Glavić.

Kao uvod u molitvu biskup Škvorčević na početku programa pročitao je kratki evanđeoski ulomak u kojem Isus, nakon što je u prispodobama izložio otajstvo Božjega kraljevstva, pita svoje učenike: „Jeste li sve ovo razumjeli?“ Odgovore mu: „Jesmo“ A on će im: „Stoga svaki pismoznanac upućen u kraljevstvo nebesko sličan je čovjeku domaćinu koji iz svoje riznice iznosi novo i staro.“ Biskup je prigodno protumačio navedene Isusove riječi kazavši kako je upućen u kraljevstvo nebesko svaki onaj koji proučava povijesne događaje i shvaća da im on ne može dati smisao, nego Bog. Dodao je da su znanstvenici koji sudjeluju na simpoziju neke vrste domaćini iz evanđelja koji iz riznice svoga znanja i proučavanja prošlosti povezuju nova saznanja sa starima, tragajući za činjenicama nikad dokraja dohvaćenima u njihovoj cjelovitosti, te uvijek ostaje istinita Pavlova riječ: „Partim scimus, partim profetamus” – „Dijelom znamo, dijelom (prorokujemo) interpretiramo”. Biskup je zaključio kako nas sve to potiče da i ovaj simpozij započnemo s Bogom te mu uputimo molitvu koju nas je naučio sam Isus.

Pozdravljajući zatim nazočne, biskup je rekao: „Čast mi je uputiti vam srdačnu dobrodošlicu, izraziti duboko poštovanje i iskrenu zahvalnost za sudjelovanje na znanstveno-stručnom simpoziju 800 godina Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra. Prigoda je podsjetiti kako je Požeška biskupija nakon svoga utemeljenja smatrala važnim institucionalizirati još uvijek žive tragove memorije srednjovjekovnoga „Capitulum ecclesiae Sancti Petri de Posega“ i to na taj način da zatraži od Kongregacije za kler u Rimu osnutak Kaptola požeške katedrale pod povijesnim nazivom „Capitulum poseganum Sancti Petri“, što je ona učinila Dekretom od 1. prosinca 1999. godine. Nekoliko je sastavnica žive memorije navedenoga Zbornog kaptola, koje su bile razlogom da Biskupija učini spomenuti korak. To je sam naziv mjesta Kaptol nedaleko Požege, zatim Stari grad u tom istom mjestu gdje je bilo sjedište Kaptola, sačuvana kaptolska arhivska građa, neuspjela obnova Zbornog kaptola za koju se nakon oslobođenja od Osmanlija zauzimao zagrebački biskup Franjo Thauszy u 18. stoljeću, te je umjesto toga utemeljio u Požegi „Consistorium subalternum“ kao upravno tijelo za slavonski dio Zagrebačke biskupije. Općina Kaptol prepoznala je važnost poveznice koja je time uspostavljena između srednjovjekovnoga Zbornog kaptola i novoga Požeškoga stolnog kaptola te mu je darovala zdanje Staroga grada u Kaptolu. I ovom prigodom zahvaljujem Općini Kaptol za taj dalekovidan i plemenit čin. Osim toga, zahvaljujem Požeškom stolnom kaptolu što se uz svoje obveze u požeškoj katedrali, sa svim marom prihvatio zadaće čuvanja, istraživanja, konzerviranja i obnavljanja Staroga kaptolskog grada sa željom da u njegove prostore bude smješten Povijesni arhiv i Povijesna knjižnica Požeške biskupije te neki drugi kulturni sadržaji. Sve to u službi je boljeg poznavanja kontinuiteta života i djelovanja Katoličke Crkve u ovom dijelu Hrvatske od srednjega vijeka do novijeg doba te čovjekova duhovnog identiteta na ovim prostorima.

Uz prvotno bogoslužno poslanje, Požeški zborni kaptol sv. Petra bio je „locus credibilis“ – „vjerodostojno mjesto“ gdje su se čuvali i prepisivali razni dokumenti. Neki od njih danas se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Državnom arhivu u Budimpešti i drugdje. Iz njih možemo saznati tko su bili članovi Kaptola, utvrditi da su njegov prepošt i ostali kanonici bili stručno osposobljene osobe na tadašnjim važnim europskim učilištima, napose u Bologni, saznati o odnosu kraljevske vlasti prema Kaptolu, upoznati različite događaje iz javnog života: primjerice kako uprava Požeške županije obavlja svoju službu, imena župana, plemića, vlasnika zemljišta, gospoštija i njihove granice, doznati da postoji plemićki sud, „dječačka kaptolska škola“, nazive naselja i cesta, susresti razne izjave, svjedočenja, pomirenja zavađenih stranaka, uvođenja u posjede i drugo. Dok čestitam Stolnom kaptolu sv. Petra u Požegi 800. obljetnicu postojanja Požeškoga zbornog kaptola sv. Petra, na čijoj memoriji počiva njegov naziv i djelovanje, čestitam i na organiziranju ovog znanstveno-stručnog simpozija. Uvjeren sam da će nam on podariti neka nova saznanja za još temeljitije poznavanje identiteta požeškog prostora, važnog za našu suvremenost i budućnost.

Do sada nije točno utvrđeno kada je utemeljen „Capitulum ecclesiae beati Petri de Posega“ u krilu Pečuške biskupije. Premda njegov spomen susrećemo i ranije u pojedinim povijesnim zapisima, najstarija njegova poznata sačuvana isprava potječe iz 1221. godine, te je ona uzeta za spomen 800. obljetnice navedenog Kaptola. Na temelju povijesnih izvora stručnjaci u novije vrijeme stavljaju početke Požeškoga zbornog kaptola u 12. stoljeće kada se formirao zbor kanonika i koji je početkom 13. stoljeća mogao djelovati kao „locus credibilis“. To na svoj način potvrđuju i najnovija arheološka istraživanja, provedena 2019. godine u Starome gradu u Kaptolu, koja su iznijela na vidjelo temelje romaničke crkve iz 11. stoljeća, s naznakama postojanja predromaničke crkve, a potom i ostatke kasnogotičke crkve, što daje znanstvenicima dovoljno razloga za još temeljitije proučavanje prošlosti Kaptola i uloge koju je imao Stari Grad u njegovu djelovanju”, kazao je biskup Antun. Izrazio je radost što će tome poslužiti i ovaj znanstveno-stručni simpozij, te je zahvalio „svima koji su na bilo koji način pridonijeli njegovu održavanju, napose kaptolskom prepoštu Ivici Žuljeviću. Posebnu zahvalnost dugujemo znanstvenicima. Oni su nemalim trudom u izvanrednim okolnostima pandemije istraživali i zapisivali dragocjene povijesne podatke, te će nas danas o njima izvijestiti”, zaključio je biskup Škvorčević, poželjevši svim sudionicima simpozija ugodan boravak u Požegi i Kaptolu, te plodan rad.

Zatim je prigodnu riječ uputio gradonačelnik Glavić. Program simpozija bio je raspoređen u dva dijela: prijepodnevni i popodnevni. Prijepodnevni dio, kojim je moderirao Ivica Žuljević, prepošt požeškoga Stolnog kaptola Sv. Petra, održan je u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi. Najprije je Hrvoje Potrebica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za arheologiju, održao izlaganje „Prostor današnjeg naselja Kaptol kroz tisućljeća – tradicija svetog mjesta i duhovnosti”. U svom pak predavanju Kristina Rupert iz Općine Kaptol dala je „Sažeti prikaz povijesti Požeškog zbornog kaptola tijekom osam stoljeća”. Predavanje „Požeški kaptol kao locus credibilis i pragmatična pismenost u 13. stoljeću” priredio je Marko Jerković s Hrvatskih studija u Zagrebu. „Požeški kaptol i plemstvo srednjovjekovne Požeške županije” naslov je predavanja koje je održala Marija Karbić s Hrvatskog instituta za povijest, podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu.

Nakon kraćeg odmora program je nastavljen izlaganjem „Sadržaj i vanjska obilježja najstarije sačuvane isprave Požeškoga zbornog kaptola”, koje je održao Stanko Andrić, također iz spomenute podružnice Hrvatskog instituta za povijest. O temi „Kontakti između Svete Stolice i Požeškog kaptola u srednjem vijeku” govorila je Jadranka Neralić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Szabolcs Varga iz Budimpešte upoznao je sudionike simpozija s temom „Odnos Požeškog zbornog kaptola sv. Petra i Pečuške biskupije u srednjem vijeku”. Prijepodnevni dio programa zaključio je mons. Srakić predavanjem „Srijemski biskupi i Požeški kaptol”.

Popodnevnim dijelom programa simpozija koji je održan u crkvi Sv. Jurja u Starom gradu u Kaptolu, moderirala je Kristina Rupert, iz Općine Kaptol. Najprije je Milan Vrbanus s Hrvatskog instituta za povijest, podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, govorio o „Gospodarstvu kaptolskog vlastelinstva od kraja 17. do osmog desetljeća 18. stoljeća (1698.-1771.)”. Potom je Ivica Žuljević, prepošt požeškoga Stolnog kaptola Sv. Petra, prikazao „Osnutak i djelovanje Požeškog stolnog kaptola sv. Petra”. Zaključno predavanje pod naslovom „Požeški stolni kaptol sv. Petra, najnovija arheološka istraživanja – nove spoznaje” održala je Danimirka Podunavac iz Arheološkog muzeja u Osijeku, koje je priredila u suradnji sa Zvonkom Bojčićem, arheologom iz spomenutog muzeja, voditeljem arheoloških iskapanja u Kaptolu.

Simpozij su organizirali Stolni kaptol sv. Petra u Požegi i Požeška biskupija u suradnji sa Zavodom za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi.