Dragi prijatelji! Sestre i braćo u Kristu!
Najiskrenije rečeno, neizmjerno sam počašćen da mogu u ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dotično u ime cijele fakultetske zajednice, u ovom svečanom akademskom činu i s osobitim oduševljenjem čestitati Glasu Koncila 50. rođendan, svakog divljenja i poštovanja vrijednu 50. obljetnicu postojanja i djelovanja prepoznatljive crkvene ustanove na polju novinstva i izdavaštva, ali i više od toga. Na svoj zlatni jubilej pred nama stoji fino uglađeni i dobrog držanja gospodin imenom Glas Koncila i gotovo da na njemu više i ne vidimo bore i ožiljke skupljene kroz pedeset godina života i djelovanja. Čovjek bi onako s čuđenjem rekao: Nitko Vam ne bi dao pedeset godina, gospodine Glasu Koncila!
Ispunjen radošću i s osobitim poštovanjem u ime Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sve nazočne, a posebno srdačno pozdravljam uzoritoga gospodina kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i velikoga kancelara KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, zatim sve nazočne hrvatske nadbiskupe i biskupe, izaslanike apostolskoga nuncija, redovničke poglavare i poglavarice, braću svećenike i redovnike te sestre redovnice kao i sve drage goste, prijatelje, poštovatelje, podupiratelje i čitatelje GK i drugih izdanja.
Najsrdačniji pozdrav zajedno s iskrenom čestitkom u ime KBF-a Sveučilišta u Zagrebu upućujem v.d. ravnatelju kuće Glas Koncila te glavnom uredniku novine Glas Koncil mons. Ivanu Mikleniću, čije svećeničko i novinarsko djelovanje je obilježeno Glasom Koncila, ali je isto tako i Glas Koncila snažno obilježen njegovim svećeničkim i novinarskim djelovanjem posljednjih godina, zatim srdačan pozdrav i iskrena čestitka don Živku Kustiću, dugogodišnjem glavnom uredniku GK koji nosi u sebi i sa sobom veliki i važan dio povijesti GK te mons. Nedjeljku Pintariću, dugogodišnjem ravnatelju kuće GK. Srdačan pozdrav i iskrena čestitka svim bivšim i sadašnjim zaposlenicima kao i vanjskim suradnicima GK u svim segmentima njegove djelatnosti od novinarstva do izdavaštva, od stručno-administrativnih do tehničkih službi.
Iako u impressumu Glasa Koncila stoji da mu je osnivač i izdavač Nadbiskupski duhovni stol u Zagrebu, treba iskreno i s poštovanjem konstatirati da je Glas Koncila postao baština cijele Crkve u Hrvatskoj, štoviše, cijele Crkve u hrvatskom narodu, ali i šire. Naš slavljenik Glas Koncila, dakle nije bilo tko, odnosno što. Slobodno možemo reći da je njegovo Ime preuzelo na sebe slatko i radosno, ali i tegobno breme poistovjećivanja s Crkvom u Hrvatskoj naprosto. Jer, nema nikakve sumnje da je Glas Koncila postao svojevrsno ogledalo života i djelovanja naše Crkve, a to naročito vrijedi za željezna vremena komunističke strahovlade kad je Glas Koncila često bio, ne samo jedini čujni i prepoznatljivi Glas naše Crkve, nego nerijetko i osamljeni, i progonjeni, i osporavani Glas naše Crkve. Ipak je bio i ostao čujni i prepoznatljivi Glas.
Uvjeren sam da mi nećete zamjeriti što današnju proslavu 50. obljetnice GK shvaćam i doživljavam osobno, jer sam zahvaljujući rimskome zajedništvu s Nedjeljkom Pintarićem i susretljivosti Ivana Miklenića započeo osobno surađivati s GK sada već davne 1996. Godine, a to znači da sam osobno dionik već jedne trećine života GK.
Prigodna pozdravna riječ i čestitka za zlatni jubilej GK u ime KBF-a Sveučilišta u Zagrebu zahtijevaju da najkraće moguće, ali sasvim jasno istaknemo neraskidivu idejnu, povijesnu i personalnu povezanost KBF-a s GK.
Jednom davno, točnije u osvit početka Drugoga vatikanskog koncila 1962. godine fra Bonaventura Duda, profesor emeritus i dekan 1982.-1986. KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, posjetio je pokojnoga Tomislava Janka Šagi-Bunića, profesora i dekana KBF-a Sveučilišta u Zagrebu i koncilskog perita, i priopćio mu ideju svoga subrata fra Zorislava Lajoša o potrebi prijenosa glasa s nadolazećega Koncila. U rukopisom napisanoj i autoriziranoj bilješci koja se čuva u arhivu kapucinskoga samostana u Zagrebu, profesor Duda navodi Šagijevu kratku reakciju i svoj komentar. Profesor Šagi-Bunić: „’Pazi to sam ti više puta rekao. Bit ćeš suđen na sudu Božjem.’ A profesor Duda to komentira: „A to je on ozbiljno rekao. To je imalo značiti da s tim moramo što prije započeti. Kad sam se vratio kući, rekao sam Zorislavu, Šagijevo mišljenje da odmah idemo prof. Bakšiću. Jer on je bio generalni vikar. Ja sam napisao prvi uvod, a Hren je dao prvi novac, i tako je nastao prvi Glas Koncila u roku od tri dana. Ja sam napisao uvod za Bakšića, jer je on na kraju potpisao. Bakšić je bio razuman čovjek.” Tako je 1. broj I. godišta Glasa s Koncila objavljen 4. listopada 1962. godine.
Profesor emeritus Duda u svojim sjećanjima kaže: „Sam tijek neposrednog nastajanja ‘Glasa s Koncila’ trajao je jedan, dva, najviše tri dana”. Tako se potvrđuje činjenica da sve velike stvari nastaju, kao po posebnom nadahnuću odozgor, u jednome hipu. Važno je da sine dobra ideja, kao što je to bio slučaj kod fra Zorislava Lajoša. No, još je važnije da ona nadahne marljive teološke pregaoce i entuzijaste, kao što su to bili profesori Duda i Šagi-Bunić, i da naiđe na podršku i odobravanje Crkve, kao što je to bio slučaj sa zagrebačkim nadbiskupom Franjom Šeperom i njegovim generalnim vikarom monsinjorom profesorom Stjepanom Bakšićem. Kad je sve to zasviralo duhovni akord, u hipu je začet i rođen GsK, a nije mu dugo trebalo da preraste u GK.
Osobno obraćanje aktualnoga dekana KBF-a Sveučilišta u Zagrebu želi istaknuti vrijednost činjenice da su, uz prethodno pošteno priznanje autorstva same ideje fra Zorislavu Lajošu i uz dopuštenje zagrebačkog nadbiskupa dr. Franje Šepera, upravo ondašnji bivši profesor KBF-a mons. Stjepan Bakšić i dva aktivna profesora Duda i Šagi-Bunić pokretači biltena GsK koji će ubrzo postati novina GK i tako sve kroz punih pedeset godina do danas.
Tako je nastala nezaboravna povijest, povijest koja od onda pa sve do danas povezuje GK i KBF Sveučilišta u Zagrebu u jedno puno veće jedinstvo na planu poslanja mjesne u okrilju sveopće Crkve, a to je u našem kontekstu informacija o Crkvi, aktualizacija Crkve i obnova Crkve kako ih je zamislio i predstavio Drugi vatikanski ekumenski sabor.
Neposredno nakon Koncila, dotično 1966. GK je započeo s izdavanjem ekumenskog biltena „Poslušni Duhu” kojega su pokrenuli glavni urednik Šagi-Bunić te dr Josip Turčinović i dr. Ivan Golub, sve odreda istaknuti profesori KBF-a u Zagrebu.
Zbog toga povijest GK ne možemo prepustiti samo povjesničarima, jer ona pripada svima nama, a mnogi od danas živućih i djelatnih profesora KBF-a Sveučilišta u Zagrebu ugradili su, netko više netko manje, svoj kamenčić u veliki i divljenja vrijedan mozaik Zlatnoga jubilarca – GK.
Povijest GK u zajedništvu s KBF-om ugrađena je i ugrađuje se u našu sadašnjost kao zalog bolje budućnosti koja je u Božjim rukama. Tako shvaćena pet desetljetna povijest GK zahtijeva od nas u ovom kratkom obraćanju samo jedno, a to su pobuđivanje dubokih osjećaja poštovanja i zahvalnosti prema našim predšasnicima i suvremenicima, te stvaranje ozračja dobre volje za podršku i otvorenost novim plodonosnim koracima suradnje u budućnosti koje se ne treba bojati, jer sva su vremena i vjekovi u Božjim rukama.
Budući da nije moguće ispričati ukratko svu širinu, raznolikost i bogatstvo suradnje GK i KBF-a u posljednjih pedeset godina, a to nije moguće niti za njihovu sadašnju raznolikost i bogatstvo suradnje, onda preostaje samo želja, dakako jedna iskrena, dobronamjerna i puna nade želja:
Neka GK s Božjom pomoći poživi još mnoga desetljeća i stoljeća sretnoga i uspješnoga rada i djelovanja za dobro naše Crkve i naše teologije, a poživjet će ako budemo puni dobre volje zajedno radili i surađivali, a pritom posebnom mislim na KBF u Zagrebu, na planu promicanja cjelovite koncilske obnove Crkve. GK od početka zamišlja crkvu s novim licem.
Neka stoga na licu Glasa Koncila trajno svijetli puni sjaj novoga lica Crkve koja sav svoj sjaj, ljepotu i mladost prima od svoje glave i svoga zaručnika – Isusa Krista!
Ad multost annos! Neka poživi još mnoge godine GK! Hvala na pozornosti!

Prof. dr. sc. Tonči Matulić