Kao veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, srdačno pozdravljam sve sudionike okupljene na ovom akademskom činu. Nastavnom osoblju, studenticama i studentima te svim djelatnicima Katoličkog bogoslovnog fakulteta, na čelu s veleučenim dekanom mons. dr. Josipom Oslićem, čestitam Dan našega Fakulteta. Čestitam ovaj Dan i svekolikoj sveučilišnoj zajednici, na čelu s veleučenim rektorom Sveučilišta u Zagrebu profesorom dr. Aleksom Bjelišem.
“Quaedam impressio divinae scientiae” (Summa Theologiae I, q. I, a.3, ad 2um.). Ta klasična definicija sv. Tome Akvinskoga u svojoj izvrsnoj sintezi podsjeća nas na karakteristiku vlastitu teologiji. Jedinstven način na koji nas je Gospodin po milosti htio učiniti dionicima spoznaje njega samoga, uključuje, naime, da spoznaja vjere nije privilegij samo uskog kruga vjernika, nego da ona pripada samom činu vjere. Kao kršćani pozvani smo uvijek spremno dati odgovor svakome tko od nas zatraži obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3,15). Duh Istine, koji je Duh utjelovljenog Sina Božjega, daje našoj konačnoj naravi pristup u teologiju.
Dar te čudesne uraštenosti naše spoznaje i Božje spoznaje, između ostalog, omogućuje kršćanstvu da se oslobodi balasta koji uvjetuje njegovu vjerodostojnost. Mislim u prvom redu na nepriličnu isključivost između vjere i razuma, između naravi i milosti, čime se dovodi do neutemeljenog isključivanja religije i dosljedno teologije iz javnosti. Ali mislim i na dvosmisleni dualizam između teologije i pastorala, iz kojega proizlazi kao da vjera mišljena i vjera življena mogu postojati neovisno jedna od druge. S tim u vezi želim naglasiti važnost nastojanja našega Fakulteta u produbljivanju praktične teologije, očitujući neodvojivu vezu između sustavnog i kritičkog razmišljanja i vjere crkvene zajednice. Naime, navješćivanje kršćanskih otajstava u njihovim antropološkim, društvenim i kozmološkim implikacijama pomoći će nam nadvladati bolnu pukotinu između vjere i života suvremenih kršćana.
Stoga ispravno shvaćeno jedinstvo kršćanskoga iskustva osigurava plodnost teološkoga razmišljanja. Polazeći od tako usklađenog stava, teologija može s pravom ući u javnu raspravu, uzajamno djelujući i ulazeći u ravnopravni dijalog s drugim disciplinama i znanjima. Uočavajući potrebe današnjeg čovjeka, koje se očituju sa svom konkretnošću u nekim područjima, mislim pri tom na radikalne promjene na području medicine i zdravstva, ili na područjima koja je posebno pogodila gospodarska kriza, ili na angažman osoba u socijalnoj pomoći i interkulturalnom posredovanju, naš je Fakultet pozvan u interdisciplinarnoj suradnji dati svojstven doprinos koji može iznijeti na vidjelo pitanja o smislu na koja sama stručna sprema nije uvijek kadra odgovoriti.
Sva ta nastojanja trebaju uvijek i vidljivo izražavati ljepotu Sveučilišta – Universitasa, shvaćenu kao communio docentium et studentium. Sve to 2011. godine ima osobito značenje. Naime, u Zagreb nam, 4. i 5. lipnja ove godine, dolazi u pohod Sveti Otac. Pohod će se odvijati pod geslom Zajedno u Kristu. Prisutnost pape Benedikta XVI., njegovo svjedočanstvo i njegovo naučavanje orijentacione su točke za zadaće istraživanja, predavanja i studija ovoga Teološkog fakulteta.
Svjestan važnosti akademskih ustanova u ovom povijesnom trenutku hrvatskoga društva, kao veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, želim našem Fakultetu otvorenost i osjetljivost za potrebe čovjeka i Crkve. A danas promoviranim studentima čestitam na uspjehu.