Dragi Zagrepčani!

Okupili smo se na našem Mirogoju, da proslavimo svetkovinu Svih svetih i pomolimo se za naše drage pokojne. Današnja svetkovina je blagdan velike radosti. Ulazna misna pjesma nas poziva ovim riječima: “Radujmo se svi u Gospodinu!” Danas Crkva slavi pobjedu svetih; i to ne samo onih koje je Crkva kanonizirala, nego i tolikih osoba koje su surađivale s Božjom milošću i koje je Gospodin uveo u nebesku slavu.
Prvo misno čitanje govori o velikom mnoštvu svetih u nebu. Misao na to veliko mnoštvo treba obuzeti naše srce velikom radošću. Ovdje na zemlji često vidimo samo nevolje i zlo koje sve više zauzima maha, ali kršćanska objava nam kaže da će Ljubav Božja na kraju pobijediti. Bog, neizmjerno velik i svet, pripremio je za nas ljude nebesku slavu.
Drugo misno čitanje nam poručuje kako je sve to djelo očinske Božje Ljubavi. Stoga svetkovina Svih svetih treba biti i dan hvale i zahvaljivanja Bogu za njegovu velikodušnost i ljubav. Sveti Ivan naglašava: “Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo i jesmo”.
Mi već jesmo Božja djeca. Sveti postajemo po Božjem Sinu. On nas je učinio svojom braćom i sestrama. Svi smo pozvani postati sinovima i kćerima u Sinu, da po njemu uđemo u duboki i osobni odnos s Ocem nebeskim.
Taj odnos mijenja život. Spoznaja da smo ljubljeni od nebeskog Oca mijenja našu životnu perspektivu. To nam pomaže da stvari gledamo pozitivno, jer znamo da nas Bog u svojoj ljubavi vodi prema pobjedi. Sveti Ivan nastavlja: “Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest”. Radost i sreća svetaca je: gledanje Boga u slavi, savršenstvu i neizmjernoj velikodušnosti.
U današnjem evanđelju Isus govori kako se postiže svetost. On govori o blaženstvima, ponavljajući osam puta riječ “blago”: blago siromasima duhom, blago ožalošćenima, blago krotkima, blago gladnima i žednima pravednosti, blago milosrdnima, blago čistima srcem, blago mirotvorcima, blago progonjenima zbog pravednosti.
Riječ “blago” označava Božji plan za nas: Bog, naš Otac želi da njegova djeca budu blažena, stoga nas On vodi prema blaženstvima. Utješno je spoznati da nam Bog želi sreću i radost. Bog ima uvijek pozitivne planove. U izvješću o stvaranju Biblija kaže: “i vidje Bog da je dobro”. Božje djelo bilo je dobro, dapače bilo je “veoma dobro” kada je Bog stvaranjem čovjeka dovršio svoje djelo.
U našim svakidašnjim prilikama, nisu nam lako vidljiva i prepoznatljiva blaženstva. Nažalost, lakše vidimo negativne okolnosti koje priječe njihovo ostvarivanje. Ali Isus nam objavljuje kako se blaženstva postižu upravo usred tih negativnih prilika i poteškoća. On nas uči kako i u takvim životnim situacijama treba vidjeti i izabrati pozitivnu perspektivu.
Siromašnima duhom Isus veli da već posjeduju kraljevstvo nebesko. Oni su, naime, bogati jer posjeduju pravo bogatstvo. Gledano u vjeri, siromašni duhom, osobe su koje nisu navezane na novac, bogatstvo, na materijalna dobra, nego traže duhovna dobra, to jest: poštenje, pravdu, ljubav, posjedujući već na zemlji izvrsno blago, veće od bilo kakvog materijalnoga.

U blaženstvima Isus često stvari postavlja alternativno, suprotno u odnosu na javno mnijenje. Svijet kaže: “Blago jakima, koji nameću svoju vlast i tako postaju gospodarima svijeta”. Isus se suprotstavlja takvom razmišljanju i kaže: “Blago krotkima, oni će baštiniti zemlju”. Krotki imaju posjed koji je puno stabilniji, trajniji i njima omogućuje vječnu radost. Oni će biti baštinici obećane zemlje, što u stvari predstavlja zajedništvo s Bogom u slavi.
Posljednje blaženstvo odnosi se na one koji su progonjeni zbog pravednosti, Isus nadodaje: “zbog mene”. Ovdje se govori o ljudima koji su progonjeni zbog svoje vjere u Isusa Krista. Vjernika duboko žalosti kada vidi da Isus koji je sama dobrota i velikodušnost, nije prihvaćen i da su njegovi učenici progonjeni. Progonjenima zbog Isusa pripada kraljevstvo nebesko.
Kako za siromašne duhom, tako i za progonjene zbog pravednosti, Isus veli da se blaženstvo ostvaruje odmah. Progonjeni su već ovdje na zemlji povezani s Isusom u njegovu otajstvu muke i slave, u njegovoj ljubavi za pravednošću, u njegovoj ljubavi prema čovjeku. Isus kaže: “Radujte se i kličite, velika je plaća vaša na nebesima”.
Blaženstva nam daju pouzdanje, hrabrost i radost na ovozemnom putu, jer smo djeca Božja. Bog nas ljubi i vodi. Isus Krist nas povezuje sa svojim otajstvom. To je otajstvo pobjede. On sam veli: “U svijetu imate muku, ali hrabri budite – ja sam pobijedio svijet” (Iv 16,33).
Svetkovina Svih svetih je veoma važna za naš put u vjeri. Na današnji dan razmišljamo o vjernicima koji su prije nas ovdje na zemlji živjeli ljepotu i nadu evanđelja. Danas, sutra i u čitavoj osmini blagdana Svih svetih pohađamo groblja i u tišini molimo zaustavljajući se pred grobovima nama dragih i znamenitih osoba. Dobro je upravo na tim mjestima razmišljati o današnjem evanđelju i spoznati da su blaženstva već ostvarena u brojnim pokojnicima. Tu se jača vjera i prima snaga za životni put, za optimizam i nadu.
“Eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika”. Dobro je razmišljati o crkvenoj povijesti dozivajući u sjećanje spomen o svetima. Dobro je spoznati da životni put u vjeri dijelimo s mnogim svetima u nebeskoj slavi. Njima se molimo i njihov zagovor ištemo; i to ne samo onih koje je Crkva proglasila blaženima i svetima nego i brojnih drugih koje Crkva upravo danas slavi.

Danas smo u opasnosti da govorimo samo o negativnim stvarima. Takve nam sadržaje, nažalost, nerijetko nude i naši mediji. Za njih je važna vijest ono što nije dobro. Svetkovina Svih svetih nas potiče da gledamo i tražimo lijepe stvari kojima ćemo hraniti svoj duh. Ovo je blagdan koji nas potiče da razmišljamo o našim korijenima i našem identitetu.

U kršćanstvu smrt nije tabu. U kulturi u kojoj je smrt tabu promiču se krivi izbori za ljudski život. I kod nas neki u posljednje vrijeme promoviraju takozvanu Noć vještica – Halloween. Taj amerikanizirani uvoz na skriveni način promiče nastojanje kulture koja ne želi da se spominje smrt, kako se ne bi narušila površnost i plitkoća svakidašnjeg življenja.

Draga braćo i sestre, u liturgijskom slavlju svetkovine Svih svetih dodiruju se nebo i zemlja, hodočasnička Crkva na zemlji susreće se s proslavljenom Crkvom na nebu. Hodajući po ovom svetom mirogojskom tlu, između križeva i spomenika na kojima su ispisana mnoga, i nama znana imena, molimo za naše pokojne, ali i za nas koji smo još na putu. Preporučimo njih i sebe zagovoru Svih svetih i posebno molimo pomoć Presvete Bogorodice, Majke Isusove i Majke naše. Amen.