Ove riječi božićne čestitke i pozdrava u vrijeme blagdana Rođenja Gospoda našega Isusa Krista zapravo su početak kanona božićne jutrenje ili prvog irmosa božićne katavasije.
Krist se rađa, slavite!
Krist silazi s nebesa, iziđite mu u susret!
Krist na zemlji, obodrite se!
Pjevaj Gospodu sva zemljo i veselo kličite, o narodi, jer se proslavio!

1. Ova pjesma govori o trajnom rađanju i o trajnoj prisutnosti Isusa Krista – Bogočovjeka na zemlji. On je jednom u vremenu sišao s nebesa i rodio se od prečiste Djevice Marije u Betlehemu Judejskom, ali on i danas trajno silazi s nebesa i rađa se za nas, njegove vjernike, i za čitavo čovječanstvo na zemlji. Njegov trajni silazak i njegovo trajno rađanje događa se u navješćivanju njegova evanđelja i u podjeljivanju njegovih sakramenata (tajni), osobito u njegovoj trajnoj euharistijskoj prisutnosti. Ta njegova nazočnost razlog je našega kršćanskoga slavlja, naše radosti i našega ponosa. On, vječni Bog, postavši pravim čovjekom ni u čemu nije osiromašio svoje božanstvo, već je u svojoj božanskoj osobi na čudesan način spojio božansku i ljudsku narav.
Tijekom povijesti kršćani su si postavljali pitanje: Zašto je Bog postao čovjekom? Čemu utjelovljenje? Čemu učovječenje? Odgovor je kratak, ali sadržajan: Bog se snizio do čovjeka da bi čovjeka uzdigao na dostojanstvo djeteta Božjega. Svrha utjelovljenja Sina Božjega samo u ovozemaljskoj solidarnosti s ljudima u njihovim potrebama bila bi presiromašna; utjelovljenje postiže svoju svrhu u pobožanstvenjenju čovjekovu. Zato svima želim sretan i radostan Božić – Hristos raždajetsja!

2. Pred nama je i građanska Nova godina. Uobičajena čestitka uključuje sreću i Božji blagoslov. To vam, dragi vjernici, i ja od srca želim! No, za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, kako za rimokatolike tako i za nas grkokatolike, nova godina koja je pred nama ima i osobiti značaj. Naime, sljedeća 2011. godina proglašena je Godinom obitelji. Odabrano je i geslo Zajedno s Kristom! Vrhunac proslave bit će ovjenčan pastirskim pohodom svetog oca Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011.
Kao vaš pastir, dragi vjernici Križevačke eparhije, pozivam vas da u vašim svakodnevnim molitvama uvijek uključite i naše obitelji. Na poseban način pozivam naše grkokatoličke obitelji da one same zajedno mole za potrebe svoje i potrebe drugih obitelji, za trajno učvršćivanje njihove bračne veze, za rast u ljubavi i međusobnom povjerenju, za radost zajedničkog života, za odgovornu otvorenost prema svakom novom životu kao plodu njihove ljubavi, za uspjeh u ljudskom i narodnom, duhovnom i crkvenom odgoju vlastite djece, za mogućnost zaposlenja i redovitog primanja, za duhovni blagoslov i materijalno blagostanje. Neka ta molitva bude osobna, ali i zajednička, poglavito prije nedjeljnog i blagdanskog objeda.
Uprimo molitveni pogled u svete osobe Isusa, Marije i Josipa. U jednom stihiru u čast svetom Josipu Zaručniku čitamo o njemu kao duši i središtu Svete obitelji.
Blažen je tvoj suživot s prečistom Bogomajkom, anđelima ravni Zaručniče!
S njom si dijelio sve misli, sve radosti, sve nevolje i sve objavljene poruke.
Među vama je bila uzajamna ljubav, u vama radost, u vama mir.
S njom si proživio trideset godina čuvajući i hraneći Sina Božjega, nasićujući se od njega nebeskim dobrima.
Neka ova evanđeoska Sveta obitelj bude i uzorom i zagovornikom našim obiteljima, osobito onima koje prolaze duboke krize bračne ljubavi i međusobnog povjerenja, onima koji su izgubili strpljivost u podnašanju različitosti karaktera. Dragi kršćanski supružnici, za vrijeme vašega vjenčanja svi ste si međusobno obećali bračnu ljubav, vjernost, posluh i poštenje i da jedno drugo nećete ostaviti sve do smrti. Tu privolu ste zapečatili prisegom na sveto Evanđelje zazvavši pomoć u Svetoj Trojici jedinoga Boga i svih svetaca. U svim teškoćama prisjetite se zadane prisege i odgovornosti za zdrav odgoj vaše djece u obiteljskom ozračju. Rješenje nastalih obiteljskih problema nikad nemojte tražiti u rastavi, već u traženju razumijevanja i odgovorne ljubavi, koje nema bez odricanja i žrtve.

3. U godini koja je pred nama pada velika obljetnica uspostave crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj. Naime, prije puna četiri stoljeća uspostavljena je unija ili sjedinjenje Uskoka s Rimskim prvosvećenikom – Papom. Do uspostave punoga crkvenoga zajedništva između do tada pretežno pravoslavnih Uskoka i Katoličke Crkve došlo je na poticaj zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića i ivanićkog župnika Martina Dubravića. Središte događanja bio je manastir svetog Mihaela Arkanđela u Marči kod Kloštra Ivanića. Manastir je bio sagrađen uz šumu Marča na rijeci Glogovnici, na mjestu porušenog rimokatoličkog samostana i crkve Svih Svetih. Nositelj uspostave crkvenoga zajedništva sa strane Uskoka bio je vladika Simeon Vratanja, kojega je zagrebački biskup Petar Domitrović učinio arhimandritom i darovao mu za uzdržavanje marčansko imanje. Nakon pripreme u Marči i Zagrebu, uspostava crkvenoga zajedništva ostvarila se u Rimu. Vladika Simeon najprije je 19. studenoga 1611. u prisutnosti kardinala svetoga Roberta Bellarmina položio ispovijest katoličke vjere, a onda je 21. studenoga 1611. papa Pavao V. svojom Uredbom uzdigao marčanski manastir svetog Mihaela Arkanđela na čast arhimandrije i potvrdio vladiku Simeona Vratanju za “pravog” biskupa sjedinjenih vjernika grčkoga obreda na području Ugarske, Slavonije, Hrvatske i Kranjske.
Uspostavom punoga crkvenoga zajedništva u Rimu 21. studenoga 1611. počinje život i povijest grkokatolika u Hrvatskoj, najprije u Marčanskoj eparhiji od 1611. do 1777., a od 1777. do danas u Križevačkoj eparhiji. Grkokatolici Hrvati, okupljeni pretežno u Žumberačkom vikarijatu, izravni su baštinici stare Marčanske biskupije, dok su grkokatolici Rusini sastavni dio Križevačke eparhije od njezina osnutka, a Ukrajinci od početka dvadesetoga stoljeća.
Budući da se približava veliki jubilej 400. obljetnice uspostave crkvenoga zajedništva, kao Križevački biskup sazvao sam Središnji odbor za proslavu 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj. Za bolje izvršavanje postavljenoga cilja – organiziranje raznih događanja tijekom jubilarne 2011.- 2012. godine, Središnji odbor uspostavio je sedam radnih skupina i odredio njihov djelokrug i njihove voditelje. Otvorenje obljetnice počinje velikom večernjom s litijom u subotu, 19. studenoga 2011., te arhijerejskom liturgijom sutradan, u nedjelju, 20. studenoga 2011., u grkokatoličkoj konkatedrali Svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu uz sudjelovanje biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine.
Ovim putem pozivam vjernike naše Eparhije da se prema mogućnostima uključe u jubilejsko hodočašće u Rim od 20. do 26. studenoga 2011. Svrha hodočašća je susret s rimskim prvosvećenikom Benediktom XVI., vidljivim znakom punoga crkvenoga zajedništva. Uz svetinje u Rimu, hodočasnički ćemo pohoditi i svetišta u Padovi, Asizu, Bariju i Loretu.
Tijekom jubilarne 2011.-2012. godine hodočastit ćemo na izvorišta našega marčanskoga crkvenoga zajedništva: u Marču, Pribić, Zagreb (Grkokatoličko sjemenište), Gornji Tkalec i Križevce. U Zagrebu se planira održavanje znanstvenoga skupa o obnovi crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj i o Marčanskoj biskupiji, prigodne izložbe u Križevcima i Zagrebu, duhovnoga koncerta i vjeronaučne olimpijade. Kao grkokatolici hodočastit ćemo u Marijina svetišta u Mariju Bistricu i Trsat.
Zaključna proslava 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva u Hrvatskoj predviđa se u nedjelju, 18. studenoga 2012., svečanom arhijerejskom liturgijom u našoj katedrali Svete Trojice u Križevcima uz sudjelovanje grkokatoličkih biskupa iz Europe, koji bi tom prigodom održali svoj redoviti pastoralno-znanstveni susret.

4. Na kraju ove poruke pozivam sve vjernike naše Križevačke eparhije da prihvate ovaj poziv na ozbiljno promišljanje o našim kršćanskim obiteljima, jer bez zdravih kršćanskih obitelji nema ni pravoga života u našim župama, u našoj Eparhiji i u našoj domovini. Neka ova godina, posvećena obitelji i obiteljskom životu, nađe ispunjenje u geslu Zajedno s Kristom. Pozivam sve svećenike i redovnice, kao i sve one koji su zauzeti u izgradnji naših župnih zajednica, da iskoriste dane kada se vjernici okupljaju u većem broju, kao što su to blagdani i župna proštenja, kako bi progovorili o važnosti i vrijednostima kršćanskog obiteljskog života. Učvršćujući naše obitelji, znat ćemo onda produbiti i učvrstiti značenje obljetnice obnove crkvenoga zajedništva s Rimskim Biskupom kao Petrovim nasljednikom.

U tom duhu neka vam je svima sretan i radostan Božić i blagoslovljena Nova 2011. godina!

Hristos raždajetsja!

U Zagrebu, 12. prosinca 2010.

Nikola Kekić
biskup križevački