MOLITVA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA U MOLITVENOJ
OSMINI I TIJEKOM CIJELE 2010. GODINE

EKUMENA
Svezak 32

ISBN 978-953-11-0553-8

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 725360.

PAPINSKO VIJEĆE ZA PROMICANJE
JEDINSTVA KRŠĆANA
POVJERENSTVO “VJERA I USTROJSTVO” SVJETSKOG VIJEĆA CRKAVA

VI STE TOMU SVJEDOCI

(Lk 24, 48)

Uredio:
JURE ZEČEVIĆ

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST
VIJEĆE HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE
ZA EKUMENIZAM I DIJALOG
ZAGREB, prosinac 2009.

Prijevod: Lada Marija Medić i Jure Zečević

Izdaju: Kršćanska sadašnjost d.o.o, Zagreb, Marulićev trg 14
i Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za
ekumenizam i dijalog
Tisak: “Grafocentar”, d.o.o., Sesvete, Sopnička 58
Naklada: 2.000

UZ MOLITVENU OSMINU ZA JEDINSTVO KRŠĆANA 2010.

Ovogodišnja svjetska Molitvena osmina za jedinstvo kršćana poziva na promišljanje o svjedočenju vjere u Uskrsloga. Prvo pitanje koje se bogoljubnom i dobrohotnom kršćaninu nameće: svjedočim li ja vjeru u Uskrsloga? Ako da, na koji način? Kako? Čime? Koliko?
S vjerom u Uskrsloga Isusa, Isusa koji je živ jer je Bog, razumu i iskustvu nije lako ni jednostavno. Ali bez nje sve je još jadnije i beznadnije. Isus koji ne bi bio Bog zapravo me ne bi mnogo ni zanimao. Odnosno zani-mao bi me onoliko i onako koliko i kako me zanimaju druge povijesne osobe. S vjerom u Isusovo uskrsnuće povezana je i vjera u njegovo božanstvo. Ta vjera je dar kojemu se čovjek može vlastitim odlukama otvarati ili zatvarati. Razdjelnica je li netko kršćanin nije pitanje je li Isus postojao ili nije, razdjelnica je pitanje je li Isus uskrsnuo, odnosno je li on Bog.
Da bi bilo koja kršćanska zajednica postala članicom Svjetskog (Ekumenskog) Vijeća Crkava jedan od uvjeta bez kojega to ne može postati jest i vjera u Isusa Krista, pravoga Boga od pravoga Boga. Svih 340-ak Crkava članica, jednako kao i (Rimo)Katolička Crkva ispovijedaju vjeru u Kristovo božanstvo.
No ne radi se samo o deklarativnom i ra-zumskom prihvaćanju i priznavanju vjere u Uskrsloga. Radi se daleko više o iskustvu da je Krist živ, radi se o tome je li čovjekovo srce zagrijano za Uskrsloga ili je ravnodušno prema njemu. Ravnati se u životu prema Kristovim načelima, prema njegovom sustavu vrednota, kakvoga nam prezentira evanđelje, nemoguće je bez “srca koje gori za Isusa”. Utoliko je govor o autentičnoj vjeri u Uskrsloga, u Bogočovjeka Isusa Krista istovremeno i govor o vlastitoj duhovnosti, o duhovnosti ne samo uma nego i srca…
I ovogodišnji prijevod molitvenih materijala za svjetsku Molitvenu osminu priredilo je Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog u suradnji s Ekumenskim koordinacijskim odborom Crkava u Hrvatskoj. Zahvaljujem svima koji su u tome sudjelovali i nadam se da ćete ga Vi, drage sestre i braćo kršćanke i kršćani, čita-telji i molitelji, i ove godine koristiti kako za osobne tako i za zajedničke molitve.
Jure Zečević, OCD
Tajnik Vijeća HBK
za ekumenizam i dijalog

ORGANIZATORIMA MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRŠĆANA
NASTOJANJE OKO JEDINSTVA: TIJEKOM ČITAVE GODINE

Doba u godini kada se tradicionalno organizira Molitvena osmina za kršćansko jedin-stvo održava se od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske reforme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla, i koji stoga nose i simbolično značenje. Na južnoj Zemljinoj polutki, gdje je siječanj blagdansko vrijeme, Crkve često Molitvenu osminu prakticiraju u koje drugo doba godine, najčešće oko blagdana Duhova (kako je to preporučio pokret Vjera i ustrojstvo još 1926. godine), što je također znakovito vrijeme za molitvu za jedinstvo Crkve.
Molitva za kršćansko jedinstvo, međutim, nije ograničena samo na jedan tjedan godišnje. Neka svaka sredina bude prilagodljiva glede vremena u kojem obilježava Osminu, i neka se ovdje ponuđeni materijal shvati kao poziv da se tijekom cijele godine pronalaze prigode u kojima će se zajedničkom molitvom za puno jedinstvo kršćana, koje Krist hoće, izražavati mjera među Crkvama već dosegnuta zajedništva.

PRILAGODBA TEKSTA
Materijal koji se može naći u ovoj knjižici ponuđen je uz očekivanje da će, gdje je god moguće, biti prilagođen za uporabu na mjes-noj razini. Pritom valja voditi računa o liturgijskoj praksi i pobožnosti te o ukupnu društvenom i kulturnom kontekstu odnosne sredine. Takva prilagodba treba biti u ekumenskom duhu.
Negdje već postoje ekumenske strukture koje će prilagoditi materijal. Nadamo se da bi potreba za prilagodbom teksta mogla potaknuti uspostavljanje takvih struktura i ondje gdje ih još nema.

KORIŠTENJE MATERIJALA ZA MOLITVENU OSMINU
– Crkvama i kršćanskim zajednicama koje zajedno obilježavaju Molitvenu osminu jed-nim zajedničkim bogoslužjem na raspolaga-nju je Red slavlja za Ekumensko bogoslužje.
– Crkve i kršćanske zajednice također mogu materijal pripremljen za Molitvenu os-minu uvrstiti u vlastita bogoslužja. Molitve koje se nalaze u Redu slavlja, u Osam dana ili pak medu dopunskim molitvama mogu se primjereno iskoristiti i u vašoj sredini.
– Zajednice koje Molitvenu osminu obilje-žavaju bogoslužjima tijekom svih dana Os-mine, mogu se poslužiti materijalima objav-ljenima u dijelu pod naslovom Osam dana.
– Oni koji žele organizirati biblijska prou-čavanja na temu Molitvene osmine, mogu kao temelj uzeti biblijske tekstove i razmišljanja uz Osam dana. Razgovor može svakoga da-na voditi prema završetku u vidu zagovorne molitve vjernika.
– Za one pak koji žele samostalno moliti, materijal može poslužiti usmjeravanju njiho-vih molitvenih nakana. Premda mole samos-talno, bit će svjesni da su u zajedništvu sa svima koji diljem svijeta mole za veće vidljivo jedinstvo Kristove Crkve.

TEMELJNI BIBLIJSKI TEKST
SVJETSKE MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRŠĆANA 2010.

“VI STE TOMU SVJEDOCI”

Lk 24
P: Navještaj svetog evanđelja po Ivanu.
S: Slava tebi Gospodine.
Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob s miomirisima što ih pripraviše. Kamen nađoše otkotrljan od groba. Uđoše, ali ne nađoše tijela Gospodina Isusa. I dok su stajale zbunjene nad tim, gle, dva čovjeka u blistavoj odjeći stadoše do njih. Zastrašene obore lica k zemlji, a oni će im: Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji: ‘Treba da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika, i raspet, i treći dan da ustane.'” I sjetiše se one riječi njegovih, vratiše se s groba te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima. A bile su to: Marija Magdalena, Ivana i Marija Jakovljeva. I ostale zajedno s njima govorahu to apostolima, ali njima se te riječi pričiniše kao tlapnja, te im ne vjerovahu. A Petar usta i potrča na grob. Sagnuvši se, opazi samo povoje. I vrati se kući čudeći se tome što se zbilo.
I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija. Razgovara-hu međusobno o svemu što se dogodilo. I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima. Ali prepoznati ga – bijaše uskraćeno njihovim očima. On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?” A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Naza-rećaninom, koji bijaše prorok – silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom: kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli. A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izrae-la. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo. A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu, ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ. Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.” A on će im: “O bezumni i srca spora da vjeruje-te što god su proroci navijestili! Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?” Počevši tada od Mojsija i svih proroka, pro-tumači im što u svim Pismima ima o njemu. Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje. (29) No oni navaljivahu: “Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izma-ku!” I uniđe da ostane s njima. Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše. Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju. Tada rekoše jedan drugome: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?” U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima. Oni im rekoše: “Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!” Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.
Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: “Mir vama!” Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha. Reče im Isus: “Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.” Rekavši to, pokaza im ruke i noge. I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: “Imate li ovdje što za jelo?” Oni mu pruže komad pečene ribe. On uzme i pred njima pojede. Nato im reče: “To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.” Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: “Ovako je pisano: ‘Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’ Vi ste tomu svjedoci. I evo, ja šaljem na vas Obećanje Oca svojega. Osta-nite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor.”
Zatim ih izvede do Betanije, podiže ruke pa ih blagoslovi. I dok ih blagoslivljaše, rasta se od njih i uznesen bi na nebo. Oni mu se ničice poklone pa se s velikom radosti vrate u Jeruzalem te sve vrijeme u Hramu blagosliv-ljahu Boga.
P: Riječ Gospodnja.
S: Slava tebi Kriste.

UVOD U TEMU ZA 2010. GODINU

Tijekom posljednjeg stoljeća pomirenje kršćana poprimalo je vrlo različite oblike. Du-hovni je ekumenizam pokazao koliko je za jedinstvo kršćana važna molitva. U teološka je istraživanja uložena velika energija koja je dovela do brojnih doktrinarnih slaganja. Prak-tična suradnja među crkvama na socijalnom polju urodila je plodnim inicijativama. Pored ovih važnih ostvarenja, pitanje misija zauzelo je posebno mjesto. Čak se i općenito drži da je Svjetska misijska konferencija u Edinburgu 1910. godine označila početak modernog ekumenskog pokreta.

Misije i jedinstvo
Nije svakome samorazumljiva veza koja spaja misijska nastojanja i čežnju za kršćan-skim jedinstvom. Ipak, ne mora li misijsko opredjeljenje Crkve ići ruku pod ruku s njenim ekumenskim opredjeljenjem? Po našem krštenju mi već jesmo jedno tijelo, pozvani smo živjeti u zajedništvu. Bog nas je učinio bra-ćom i sestrama u Kristu. Nije li to temeljno svjedočanstvo na koje smo pozvani?
Povijesno gledajući, činjenica da su pitanje kršćanskog jedinstva vrlo često postavljali upravo misionari plod je praktičnih razloga. Do toga je nerijetko dolazilo radi izbjegavanja bespotrebnog nadmetanja usred golemih ljudskih i materijalnih potreba. Teritorij za evangelizaciju bio je podijeljen a povremeno je bilo pokušaja da se ode dalje od samo paralelnog odvijanja aktivnosti i da prednost nekim zajedničkim projektima. Misionari iz različitih crkava mogli su, primjerice, udružiti napore da naprave novi prijevod Biblije te je ta suradnja u službi Riječi Božje vodila promi-šljanjima o podjelama među kršćanima.
Ne niječući rivalstva među misionarima poslanima od različitih crkava, mora se priznati da su oni, koji su bili prvi na misijskom polju, bili i prvi koji su prepoznali tragediju kršćanskih podjela. Europa se naviknula na podjele među Crkvama no sablazan nejedinstva činio se užasan misionarima koji su naviještali evanđelje ljudima koji do tada nisu znali ništa o Kristu. Svakako da su različite crkvene podjele koje su označile kršćansku povijest imale teološke razloge, ali su bile i označene kontekstom (povijesnim, političkim, intelektualnim …) u kojem su nastale. Može li se ikako op-ravdati izvoz ovih podjela narodima koji tek otkrivaju Krista?
Počevši ispočetka, nove mjesne crkve nisu mogle ne zapaziti jaz između poruke ljubavi koju su željele živjeti i stvarne odvojenosti Kristovih učenika. Kako učiniti shvatljivim pomirenje pruženo u Isusu Kristu ako se sami krštenici međusobno odbacuju ili bore? Kako su kršćanske skupine koje žive u uzajamnom neprijateljstvu mogle propovijedati – na vjerodostojan način – jednog Gospodina, jednu vjeru i jedno krštenje?
Sudionicima Konferencije u Edinburghu 1910. godine nije nedostajalo ekumenskih pitanja.

Misijska konferencija u Edinburgu
1910. godine
Tijekom ljeta 1910. godine sastali su se službeni izaslanici protestantskih misijskih društava iz različitih grana protestantizma i anglikanizma, kojima se pridružio jedan pra-voslavni gost, u škotskom glavnom gradu. Konferencija, na kojoj nisu donošene nikakve odluke, nije imala druge svrhe do pomoći misionarima stvoriti zajednički duh i uskladiti njihov rad.
Nazočna su bila samo ona misionarska društva koja su radila na proglašavanju evanđelja u novim područjima, ondje gdje Krist još nije bio navješten. Stoga ona društva koja su radila u Južnoj Americi ili na Sred-njem Istoku, gdje su Katolička Crkva i pravos-lavne Crkve već dugo bile prisutne, nisu bila pozvana.
Te, 1910. godine, škotski se crkveni krajob-raz počeo se mijenjati, Katolička i episkopalne Crkve ponovno su uživale važnije uloge. Edinburgh je izabran za mjesto susreta poradi svoje intelektualne i kulturalne živosti. Taj je izbor ohrabrila također čuvenost njegovih teologa i crkvenih prvaka. Osim toga, škotske su protestantske Crkve bile posebno zauzete u misijama i poznate po tome da su vodile računa o mjesnim kulturama.

Kršćanske Crkve u Škotskoj danas
Da bi odali čast toj važnoj etapi u povijesti ekumenskog pokreta, bilo je posve prirodno da promicatelji Molitvene osmine za jedinstvo kršćana – Povjerenstvo “Vjera i ustrojstvo” i Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana – pozovu škotske Crkve da pripreme Molitvenu osminu 2010. godine, istovremeno dok aktivno pripremaju proslavu godišnjice Konferencije iz 1910. na temu “Svjedočiti Krista danas”. Kao odgovor, ove su Crkve predložile da tema bude “Vi ste tomu svjedoci” (Luka 24, 48).

Biblijska tema: Vi ste tomu svjedoci
U ekumenskom smo pokretu često razmatrali Isusov posljednji govor prije smrti. Ta oporuka naglašava važnost jedinstva Kristovih učenika: “Da svi budu jedno … da svijet uzvjeruje” (Iv 17, 21).
Ove godine, škotske su Crkve učinile origi-nalan izbor pozvavši nas da slušamo Kristov posljednji govor prije njegova uzašašća, “Ovako je pisano: ‘Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propo-vijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.’ Vi ste to-mu svjedoci.” (Lk 24, 46-48). Upravo te, posljednje Kristove riječi razmatrat ćemo svakoga dana.
Tijekom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana 2010. godine pozvani smo slijediti čitavu 24. glavu Lukina evanđelja. Bile to prestrašene žene na grobu, dva obeshrabrena učenika na putu za Emaus ili jedanaest učenika svladanih sumnjom i strahom, svi koji susreću Uskrsloga Krista poslani su u misije: “Vi ste tomu svjedoci”. Ovo poslanje Crkve daje Krist i nitko si ga ne može prisvojiti. Zajednica je to onih koji su bili izmireni s Bogom i u Bogu te koji mogu svjedočiti za istinu o snazi spasenja u Isusu Kristu.
Slutimo da Marija Magdalena, Petar ili dvojica učenika iz Emausa neće svjedočiti na isti način. Ipak, Kristova će pobjeda nad smrću sve smjestiti u srce njihova svjedočenja. Osobni susret s Uskrslim korjenito je promijenio njihove živote te na jedinstveni način za svakoga od njih jedno postaje imperativ: “Vi ste tomu svjedoci.” Svatko će od njih naglasiti nešto drugo, katkad će nastati i nesklad među njima o tome što vjernost Kristu zahtijeva pa ipak svi će raditi na tome da se naviješta Radosna vijest.

Osam dana
Tijekom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana 2010. godine svakog ćemo dana raz-matrati 24. glavu Lukina evanđelja zaustavljajući se na pitanjima koja postavlja: Isusova pitanja učenicima i pitanja koja učenici postavljaju Kristu.
Svako od ovih pitanja nam omogućuje da naglasimo osobit način svjedočenja Uskrsloga. Svako od njih poziva nas da razmišljamo o situaciji naših crkvenih podjela i o tome ka-ko to konkretno možemo izliječiti. Svjedoci već jesmo no trebamo postati bolji svjedoci. Kako?
– slaveći Onoga koji nam daje dar života i uskrsnuća (Dan prvi);
– spoznavajući kako podijeliti povijest naše vjere s drugima (Dan drugi);
– priznavajući da Bog djeluje u našim živo-tu (Dan treći);
– dajući hvalu za vjeru koju smo primili (Dan četvrti);
– ispovijedajući Kristovu pobjedu nad sva-kim trpljenjem (Dan peti);
– tražeći da uvijek budemo sve vjerniji Ri-ječi Božjoj (Dan šesti);
– rastući u vjeri, nadi i ljubavi (Dan sedmi);
– nudeći gostoprimstvo i znajući kako da ga primimo kad nam je ponuđeno (Dan os-mi).
Ne bi li naše svjedočanstvo u svakom od ovih osam vidova bilo vjernije evanđelju Kris-tovu kad bismo svjedočili zajedno?

Edinburgh 2010.
U lipnju 2010. godine obilježit će se u Edin-burghu stota obljetnica Misijske konferencije (www.edinburgh2010.org). Organizatori žele da ovaj susret bude vrijeme zahvaljivanja za napredak kojeg je Bog omogućio u misijama. Također su važno mjesto dali molitvi, prinoseći Kristu svjedočenje koje će Crkve zajedno pronositi tijekom 21. stoljeća.
Susret bi trebao omogućiti onima koji već dugo rade na misijskom polju kao i predstavnicima novijih struja da podijele svoja viđenja. Članovi različitih crkvenih tradicija bit će u mogućnosti raspravljati o svojim misijskim praksama.
Svijet se uvelike promijenio od 1910. godine i misije treba nanovo promisliti. Sekularizacija i dekristijanizacija, nova sredstva komunikacije, interkonfesionalni odnosi, međureligijski dijalog – mnogo je tema za raspravu. I dok se svi slažu oko potrebe da Kristovi učenici svjedoče za njega, još je uvijek teško pristići do zajedničkog razumijevanja o tome što bi danas misije trebale biti. Ni unutar pojedinih Crkava ne manjka rasprava. Ne bi li bilo koristi od ove rasprave kad bi ju održale sve Crkve zajedno?
1910 … 2010: svi kršćani imaju pri srcu sličan smisao za hitnost: našem čovječanstvu, ranjenom podjelama, evanđelje nije luksuz, evanđelje ne može biti naviještano neskladnim glasovima. U Kristu oni koji su ispunjeni mržnjom mogu pronaći put pomirenja. U Kristu oni koje sve razdvaja mogu pronaći radost života kao braća i sestre…. Vi ste tomu svjedoci.

PRIPRAVA TEKSTA ZA MOLITVENU OSMINU ZA JEDINSTVO KRŠĆANA 2010.

Početni rad koji je vodio izradi ove knjižice djelo je škotske ekumenske skupine koju je okupila “Action of Churches Together in Scot-land” (ACTS – Zajednička akcija crkava u Škotskoj) na poziv katoličke Biskupske konfe-rencije. Osobito želimo zahvaliti svima koji su pridonijeli ovom projektu, a to su:
– g. Andrew Barr (Škotska episkopalna Crk-va)
– major Alan Dixon (Vojska spasa)
– vlč. Carol Ford (Crkva Škotske – Church of Scotland)
– vlč. Willie McFadden (Katolička Crkva)
– Vlč. Lindsay Sanderson (ACTS, Ujedinje-na reformirana Crkva)
Ovdje ponuđeni tekstovi dovršeni su tijekom sastanka međunarodne pripremne skupine imenovane od Povjerenstva “Vjera i ustrojstvo” Svjetskog vijeća crkava i Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Skupina se sastala na “Scotus College” u Glasgowu, škotskom nacionalnom Katoličkom sjemeništu. Posebice smo zahvalni rektoru sjemeništa prečasnom Williamu McFaddenu, sjemeništarcima i čitavom osoblju na njihovoj toploj dobrodošlici, dostupnosti i molitvama kojima su pratili naš rad. Konačno, posebna zahvala ide vlč. Lindsay Sanderson (pomoćnica glavnog tajnika, ACTS) što je pregledala tekstove zajedno s vlč. McFadde-nom, za vremena zajedničke molitve i razmjene s predstavnicima raznih kršćanskih Crkava Škotske, kao i za sveukupne pripreme za sastanak.

EKUMENSKO MOLITVENO SLAVLJE

“Vi ste tomu svjedoci” (Lk 24, 48)

Uvod u ekumensko molitveno slavlje

„Vi ste tomu svjedoci.” (Luka 24, 48)
Tema je Molitvene osmine za jedinstvo krš-ćana 2010. godine “Vi ste tomu svjedoci.”. Dolazi nam iz 24. poglavlja Lukina evanđelja, koje je središte ovog slavlja. To je također i tema koju su škotski kršćani izabrali za slavlje stogodišnjice Misijske konferencije u Edinburghu. Sudionici tog susreta 1910. godine čuli su proročko svjedočanstvo da podjele među kršćanima ne oslabljuju samo misio-narsku djelotvornost nego i Crkvu, tijelo Kristovo i njeno poslanje.
Ove, 2010. godine, kršćani Škotske pozivaju da se na ekumenskim okupljanjima proglasi čitavo ovo poglavlje iz evanđelja. Na taj se način propovijedi, hvale, prošnje i slavlje našeg poslanja u ime evanđelja mogu razviti u punini. Dovest će to i do toga da možemo ispravno cijeniti uskrsnuće Kristovo kao izvor crkvenog zajedništva, izvor poslanja te nutarnje veze između misija i jedinstva a stoga i stalne potrebe obnavljanja naše zauzetosti za kršćansko jedinstvo. Upravo taj uzajamni zahtjev za evangelizacijom i ekumenizmom pioniri ekumenskog pokreta 20. stoljeća su u Edinburgu naglasili s tolikom vjerom, snagom i jasnoćom.

Tijek slavlja
Red slavlja namjerno je posve jednostavan. Učinjeno je to stoga da se olakša prilagodba mjesnim situacijama i da se pomogne kršća-nima svih tradicija da se okupe na molitvu bez poteškoća, poštujući svoje različitosti. Sasvim je moguće proširiti dio slavlja. Jedno-stavna struktura – (I) okupljanje, (II) slavlje Riječi Božje, (III) prošnje te (IV) poslanje – omogućuje da zajednice koje daju prednost slobodnijim oblicima slavlja i spontanim molitvama također mogu koristiti ovaj tekst.

I) Okupljanje (Ulaz)
Ulazna pjesma. Tijekom pjevanja, Biblija ili Evanđelistar donose se naprijed i smještaju na ambon, stol ili oltar, ovisno o mjesnim obi-čajima.
U riječima dobrodošlice predsjedatelj pozdravlja sve okupljene zajednice i vođe. Zatim ih poziva da daju slavu Bogu za uskrsnuće njegova sina Isusa Krista i da mole Duha Svetoga da obnovi kršćanske misije i jedinstvo u duhu poziva iz Edinburgha 1910. godine (vidjeti također opći uvod u temu za 2010. god. i gornji odlomak).
Uvodna molitva može biti izabrana i iz dodatnih molitava.

II) Navještaj evanđelja (Lk 24)
Poklik evanđelju. Moguće je izabrati: himan uskrslom Kristu, Slava, aleluja u produženom obliku, pjesmu ili responzorijalni pashalni psalam ili neki koji evocira poslanje svjedoka uskrsnuća.
Preporuča se navještaj čitavog 24. poglavlja evanđelja po Luki.
Čitanje može proglasiti ili samo jedan čitač ili više njih: narator, Kristov glas, anđeli, učenici iz Emausa i učenici u Jeruzalemu.
Kod 34. retka moguć je dijalog s okupljenima:
Čitač: Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!
Svi: Doista! Uskrsnu Krist, uskrsnu Krist doista, aleluja!
– Druga je mogućnost je da se između triju ulomaka evanđelja pjeva stih slave:
Uskrsna poruka kod groba (rr. 1-12); uka-zanje učenicima na putu u Emaus (rr. 13-35), ukazanje jedanaestorici (rr. 36-53). Mogući su i drugi izrazi pashalne radosti i slave, primjerice pljeskanje svaki put kad se pojavi Uskrsli kao što to čine u pashalnom bdijenju u Kaldejskoj Crkvi.
– Osobito s djecom ili mladima mogla bi se koristiti pantomima ili koji drugi dramski oblik.
– Moguće je koristiti i ikone, slike ili snimke.
Prije propovijedi i nakon nje valja rasporediti vrijeme za pjevanje, sviranje i šutnju.

III) Molitve zazivi
Nadahnute su tekstovima pripremljenim za svaki dan Molitvene osmine. Zazivaju Ime Gospodnje i slave Boga za njegovu dobrohotnost i gostoljubivost prema nama objavljeni-ma u Isusu Kristu. Istovremeno su i prošnje i molbe da Bog posveti svjedoke za Evanđelje, ujedinjene jednom vjerom i jednim krštenjem te zajedničkim svjedočanstvom Crkve nepodijeljene u nadi.

IV) Otpust (poslanje)
Molitva škotskih kršćana predstavlja se kao molitva predanja. Izražava našu želju da tra-žimo Božji blagoslov za sadašnjost i buduć-nost, kako ekumenskog pokreta tako i evangelizacije. U godini 2010. dok se približavamo “edinburškom predanju”, neka naša okupljanja na molitvu čuju poziv, suvremeniji no ikad, da evangeliziramo u jedinstvu: “Da budemo jedno, da svijet uzvjeruje”, i da naš odgovor na Kristov poziv da budemo svjedoci njegova uskrsnuća bude ojačan.

Upotreba materijala u drugim prigodama
Ovaj nacrt slavlja moguće je upotrijebiti i za zajedničku proslavu Uskrsa 2010. godine ili narednih godina kad kršćani slave Uskrs istog datuma (4. travnja 2010., 24. travnja 2011., 20. travnja 2014. i 16. travnja 2017.). Tekstovi se također mogu koristiti za slavlja u zajednicama.

Ekumensko molitveno slavlje

P: Predslavitelj
Č: Čitač
S: Svi

I) Okupljanje (Ulaz)

Ulazna pjesma

Uvod
P: “Jedno tijelo i jedan Duh – kao što ste i pozvani na jednu nadu svog poziva!”
S: “Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst! Jedan Bog i Otac sviju, nad svima i po svima i u svima!”
P: “Ovako je pisano: ‘Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih,’ i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.”
S: “Mi smo tomu svjedoci.”

Riječi dobrodošlice

Molitva
P: Uskrsli Kriste!
Na putu za Emaus bio si uz učenike.
Budi i uz nas na putu vjere.
Budi uz nas na svim životnim putovima
i produbi u nama spremnost
da prihvatimo svakog čovjeka kojega susretnemo
i pažljivo slušamo njegov govor.
Osnaži našu želju da naviještamo Tvoju riječ.
Daj da i naša srca iznova gore u svjedočenju Tebe.
Svojim nas Duhom uči tumačenju Svetog Pisma
da se otvore oči ljudima i da te prepoznaju.
Podari nam hrabrost da budemo otvoreni
prema sestrama i braći s kojima se susreće-mo
i pomozi nam da Tebe otkrijemo
kad jedni druge susretnemo.
Amen!

II) Slavlje Riječi

Aleluja (pjeva se)

Čitanje cijelog 24. poglavlja evanđelja po Luki (na stranicama 10-13)
Propovijed

Nicejsko carigradsko vjerovanje

P i S: Vjerujem u jednoga Boga,
Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje,
svega vidljivoga i nevidljivoga.
I u jednoga Gospodina Isusa Krista,
jedinorođenoga Sina Božjega.
Rođenog od Oca prije svih vjekova.
Boga od Boga, Svjetlo od Svjetla,
Pravoga Boga od pravoga Boga.
Rođena, ne stvorena,
istobitna s Ocem,
po kojemu je sve stvoreno.
Koji je radi nas ljudi
i radi našega spasenja
sišao s nebesa.
I utjelovio se po Duhu Svetomu
od Marije Djevice:
i postao čovjekom.
Raspet također za nas:
pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan.
I uskrsnuo treći dan po Svetom pismu.
I uzašao na nebo:
sjedi s desna Ocu.
I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve,
i njegovu kraljevstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospodina i Životvorca
koji izlazi od Oca (i Sina),
koji se s Ocem i Sinom
skupa časti i zajedno slavi;
koji je govorio po prorocima.
I u jednu svetu
katoličku i apostolsku Crkvu.
Ispovijedam jedno krštenje
za oproštenje grijeha.
I iščekujem uskrsnuće mrtvih.
I život budućega vijeka.

P i S: Amen.

Znak mira

P: Gospodine Isuse Kriste, ti si rekao svojim apostolima:
mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem;
molimo, ne gledaj naše grijehe,
nego vjeru svoje Crkve;
daruj joj mir i jedinstvo
kako je volja tvoja.
Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova.

S: Amen.

P: (šireći i sklapajući ruke):
Mir Gospodnji bio vazda s vama.

S: I s duhom tvojim.
P: Krist uskrsnu!
S: Uistinu uskrsnu! Aleluja.

Prikupljanje milodara (za vrijeme kolekte u evangelizacijske i ekumenske svrhe pjeva se prikladna pjesma)

III) Molitveni zazivi

Č: Bože, Stvoritelju i Spasitelju! Slavimo te u svim našim zajednicama. Zajedno želimo ispovijediti, riječju i djelom, da vjerujemo u uskrsloga Krista, koji nam dariva novi život.
– U svoj različitosti naših crkvenih tradicija molimo te, osnaži našu ekumensku svijest, da ti za dar stvorenja možemo zahvaljivati u većem zajedništvu. Daj da postajemo vjero-dostojniji u zajedničkom služenju životu. Bo-že, Stvoritelju i Spasitelju, molimo te.
S: Kyrie eleison (pjeva se, a može se koristiti i neki drugi odgovor)
Č: Bože, Gospodaru povijesti! Zahvaljujemo ti za Tvoju prisutnost i za evanđelje Tvoje ljubavi prema svim ljudima, kojega si nam darovao po svome Sinu.
– U svoj različitosti ljudskih kultura i povijesti molimo te, vodi sve koji svjedoče Tvoje Evanđelje k savršenom jedinstvu. Daj da paž-ljivo i strpljivo slušamo jedni druge. Bože, Gospodaru povijesti, molimo te.
S: Kyrie eleison (pjeva se, a može se koristiti i neki drugi odgovor)
Č: Bože, koji nas nikada ne napuštaš! Zahvaljujemo ti za iskustvo dvojice učenika na putu u Emaus s Uskrslim Kristom.
– Daj da i mi na svojim putovima iskusimo prisutnost Kristovu. Zagrij i naša srca i rasvijetli naš um, da u snazi Njegovog uskrsnuća možemo posvjedočiti da si prisutan i da djeluješ. Bože, koji nas nikada ne napuštaš, molimo te.
S: Kyrie eleison (pjeva se, a može se koristiti i neki drugi odgovor)
Č: Bože, od kojega dolazi svako dobro! Hvala ti što u svakom vremenu pozivaš žene i muškarce da na osobit način svjedoče vjeru apostola. Hvala ti za svjedočanstvo vjere naših sunarodnjaka (neki od njih iz redova lokalne regije i tradicije mogu se i poimenično spomenuti).
– Pozivaj u našem narodu i nadalje osobe koje će vjerno vršiti službu naviještanja baštine vjere i kreativno nalaziti nove putove evanđelju. Bože, od kojega dolazi svako dobro, molimo te.
S: Kyrie eleison (pjeva se, a može se koristiti i neki drugi odgovor)
Č: Bože, ljubitelju svih ljudi! Hvala ti što si po križu svoga Sina svijet otkupio.
– Umnoži nam vjeru, da nas krijepi u nasljedovanju Krista i da mognemo biti solidarni s ljudima u njihovom životu, njihovom trpljenju i umiranju. To te molimo za svaku i za svakoga od nas i za naše Crkve. Bože, ljubitelju svih ljudi, molimo te.
S: Kyrie eleison (pjeva se, a može se koristiti i neki drugi odgovor)
Č: Bože, u Tebe se uzdamo. Veličamo te zbog Isusova obećanja: “Evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.”
– Pogledaj na sumnje koje nas muče na putu prema jedinstvu kršaćana. Kao i pionirima ekumenskog pokreta na Konferenciji u Edinburghu 1910. godine, daj i nama hrabrosti da jedni drugima otvoreno priznamo svoje strahove. Daj nam mudrosti, da se uzdamo u Tvoje htijenje jedinstva. Bože, u Tebe se uzdamo, molimo te.

Molitva Gospodnja

P i S:
Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime Tvoje,
dođi kraljevstvo Tvoje.
budi volja Tvoja,
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim.
I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.

IV) Otpust i poslanje

Molitva predanja (obvezivanja)

P: Pomolimo se.
Gospodine, primi nas tu gdje se danas nala-zimo
I vodi nas onamo gdje nas želiš imati.
Daj da ne budemo samo čuvari i čuvarice
prošlih vremena
nego i živi znakovi dolaska tvoga Kraljevstva.
Rasplamsaj u nama strast za pravdu i mir
među narodima.
Ispuni nas vjerom, nadom i ljubavlju,
po kojima se uobličuje Evanđelje
i daj da snagom Duha Svetoga budemo jed-no,
da svijet uzvjeruje,
da se sveti ime tvoje u našoj zemlji,
da tvoja Crkva bude prepoznata
kao stvarno sjedinjena u jedno tijelo.
Zajedno se obvezujemo
Tebe ljubiti, Tebi služiti i Tebe slijediti,
Ne kao ljudi koji su jedni drugima stranci,
nego kao sestre i braća,
kao hodočasnici na životnom putu
koji nastoje sve više razumjeti jedni druge.

S: Amen.

Naslanjajući se na liturgiju Nacionalnoga crkvenoga vijeća Škotske (Action of Chur-ches Toghter in Scotland /ACTS/, 1990)

Blagoslov

P: Milost Gospodina našega Isusa Krista,
ljubav Boga Oca
i zajedništvo Duha Svetoga
sa svima vama.

S: I s duhom tvojim.

ili

P: Gospodin, koji je svjetlom pobijedio tamu,
podario vam mir.
Gospodin, koji je životom pobijedio smrt,
podario vam mir.
Gospodin, koji je ljubavlju pobijedio osamlje-nost,
podario vam mir.

Ili neki drugi blagoslov.

Otpust i poslanje

P: Uskrsli Krist govori: “Kao što mene posla Otac, tako i ja šaljem vas”.

S: Amen.

P: Čuli smo radosnu vijest Uskrsnuća Isusa Krista. “Mi smo tomu svjedoci!”
Idite u miru. Aleluja!

S: Bogu hvala. Amen, aleluja!

Završna pjesma

BIBLIJSKA RAZMIŠLJANJA I
MOLITVE ZA SVAKI DAN MOLITVENE OSMINE

Dan prvi
Tema: Svjedočiti slaveći Život
Tekst: Što tražite Živoga među mrtvima? (Lk 24, 5)

Čitanja
Post 1, 1. 26-31 – I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro.
Ps 104, 1-24 – Kako su brojna tvoja djela, o Gospodine!
1 Kor 15, 12-20 – Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo.
Lk 24, 1-5 – Što tražite Živoga među mrtvi-ma?

Komentar
Naš je put prema jedinstvu kršćana duboko ukorijenjen u zajedničkoj vjeri u uskrsnuće Isusa Krista. Slavimo ne samo život koji nam je Bog darovao nego i ponudu novog života po Isusovoj pobjedi nad smrću jednom i za sve. Okupljajući se tijekom ove Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, svjedočimo vjeru koju dijelimo po našoj brizi za život sviju. Život je dar Božji nama, i što više podupiremo i slavimo život, to više svjedočimo za Onoga čija nas je velikodušna ljubav i dovela u život.
Čitanje iz Knjige Postanka podsjeća nas na Božju stvaralačku snagu i moć. Upravo je tu snagu i moć sveti Pavao pronašao u iskustvu Isusova uskrsnuća. On poziva Korinćane da svoje pouzdanje posvema stave u Uskrslog Gospodina i u novi život kojeg on nudi.
Proglašavajući slavu Božjeg stvaranja psa-lam nastavlja ovu temu.
Odlomak evanđelja izaziva nas da tražimo novi život usred kulture smrti koju nam svijet učestalo nudi. Ohrabruje nas da se pouzda-jemo u Isusovu snagu i tako iskusimo život i ozdravljenje.
Danas zahvaljujemo Bogu na svemu što nam pokazuje njegovu ljubav prema nama: za sve stvoreno, za braću i sestre širom svije-ta, za zajedništvo u ljubavi, za oproštenje i ozdravljenje te za život vječni.

Molitva
Bože Stvoritelju naš, hvalimo te za sve koji svoju vjeru svjedoče riječima i djelima. Živeći život u punini susrećemo tvoju prisutnost pu-nu ljubavi u mnogim iskustvima koja nam daješ. Neka nas zajedničko svjedočenje slavlja života ujedini u blagoslivljanju tebe, začetnika čitavog života.

Pitanja za razmatranje
1. U kojoj mjeri vaše vlastito svjedočan-stvo i svjedočanstvo vaše Crkve slavi život?
2. Hoće li drugi iz vašeg svjedočenja spo-znati da je Krist uskrsnuo iz mrtvih?
3. Što vidite kao područja osobnog rasta u vašem životu?
4. Prianjaju li Crkve za štogod iz prošlosti što bi trebalo pustiti na miru poradi nove ekumenske svijesti?

Dan drugi
Tema: Svjedočiti dijeleći životna iskustva
Tekst: Što to putem pretresate među sobom?
(Lk 24, 17)

Čitanja
Jr 1, 4-8 – Idi k onima kojima te šaljem
Ps 98 – Pjevajte Gospodu pjesmu novu
Dj 14, 21-23 – Učvršćivali su duše učenika
Lk 24, 13-17a – Što to putem pretresate među sobom?

Komentar
Dijeljenje naših osobnih iskustava snažno je svjedočanstvo naše vjere u Boga. Slušati je-dan drugoga s poštovanjem i uvažavanjem omogućuje nam da sretnemo Boga u osobi s kojom dijelimo.
Čitanje iz Jeremije pruža nam snažno svje-dočanstvo Božjeg poziva proroku. Njemu va-lja podijeliti ono što je primio, i tako učiniti da se Riječ Božja čuje i proživi.
Ovaj poziv na naviještanje Božje Riječi isku-sili su i učenici rane Crkve, o čemu nam svjedoči čitanje iz Djela apostolskih.
Psalam nas poziva da Bogu pjevamo u duhu slave i hvale.
Današnji evanđeoski ulomak predstavlja nam Isusa koji rasvjetljuje našu sljepoću i rastjeruje naše razočaranje. Pomaže nam razumjeti naša iskustva u svjetlu jednog većeg nacrta Božjeg.
Tijekom ove Molitvene osmine za jedinstvo kršćana, slušamo o vjeri drugih kršćana ne bismo li susreli Boga u raznolikosti načina na koje nam se on otkriva. Svjesni smo također da je dijeliti s drugima moguće po virtualnoj stvarnosti tehnologije. Moderna nam sredstva komunikacije mogu nam pomoći da dijelimo naša iskustva na širi način i time stvaramo zajednicu koja je veća i opsežnija od čisto fizičke.
Pozornim slušanjem rastemo u vjeri i ljubavi. Usprkos raznovrsnosti naših osobnih i kolektivnih svjedočanstava, pronalazimo da smo isprepleteni u jednoj priči – priči Božje ljubavi prema nama objavljenoj u Isusu Kristu.
Molitva
Bože povijesti, zahvaljujemo ti na svima koji su svoje iskustvo vjere podijelili s nama i time posvjedočili tvoju prisutnost u njihovim životima. Slavimo te za bogatstvo naših iskustava, kako pojedinaca tako i Crkava. U tim iskustvima vidimo razotkrivenu samo jednu te istu povijest, onu Isusa Krista. Molimo za hrabrost da dijelimo našu vjeru s onima koje susrećemo, i time omogućimo da poruka tvoje Riječi dopre do sviju.

Pitanja za razmatranje
1. Govorite li o Evanđelju ili samo ogovarate?
2. Koliko ste vi ili vaša Crkva otvoreni za iskustva drugih?
3. Koliko ste otvoreni podijeliti s drugima vaše iskustvo vjere i time posvjedočiti Božju prisutnost u vašem osobnom iskustvu života i smrti?
4. Jeste li svjesni velikih mogućnosti za dobro koje moderna sredstva komunikacije pružaju Crkvi danas?

Dan treći
Tema: Svjedočiti po svjesnosti
Tekst: Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24, 18)

Čitanja
1 Sam 3, 1-10 – Govori, Gospodine, sluga tvoj sluša.
Ps 23 – Gospodin je pastir moj.
Dj 8, 26-40 – Filip mu navijesti evanđelje: Isusa.
Lk 24, 13-19a – Ali prepoznati ga bijaše uskraćeno njihovim očima.

Komentar
Rast u vjeri složeno je putovanje. Mnogi u današnjem svijetu vode zaposlene živote i moraju se suočavati s brojnim obvezama i odgovornostima. Posve je lako promašiti Božju ljubav koja nam se otkriva u našem svakodnevnom životu i iskustvima. S koliko više aktivnosti i pritisaka se okružimo, toliko je veća mogućnost da previdimo ono što je u stvari pred našim očima. Poput dvojice uče-nika iz Evanđelja, ponekad mislimo da znamo što je stvarno, i nastojimo naše viđenje protumačiti drugima, ali ipak nismo svjesni čitave istine. U današnjem smo svijetu pozvani opažati Boga u iznenađujućim i nevjerojatnim životnim događajima.
U starozavjetnom čitanju, slušamo kako Bog zove i poziva Samuela da svjedoči. Samuel prije svega mora čuti tu Riječ. To iziskuje ra-spoloživost i spremnost slušati Boga.
Želju da čuju Božju Riječ iskusili su također i Filip i Etiopljanin u čitanju iz Djela apostol-skih. Oni svjedoče svoju vjeru odgovarajući na ono što se od njih traži u tom određenom trenutku. Slušaju pozorno i odgovaraju shodno tome.
Psalam o Dobrom pastiru odražava smireno pouzdanje onoga koji je svjestan nježne Božje skrbi, koji okuplja svoje stado i vodi ih na zelene poljane.
Tijekom ovog tjedna nastojimo biti svjesni Boga u našim svakodnevnim događajima i iskustvima. Srećemo ljude koje poznajemo i druge, koji su nam stranci. U ovim susretima učimo iz duhovnih iskustava drugih i tako sti-čemo nov pogled na Božju stvarnost. Ova svjesnost o Božjem prisustvu izaziva nas da radimo na jedinstvu kršćana.
Molitva
Gospodine Isuse, Dobri pastiru, ti nam do-laziš ususret i ostaješ s nama u našem svakodnevnom životu. Molimo za milost da budemo svjesni svega što činiš za nas. Molimo da nas učiniš otvorenima za sve što nam da-ješ i da nas okupiš u jednom stadu.

Pitanja za razmatranje
1. Kada ste bili svjesni Božje prisutnosti u svom životu?
2. Jeste li svjesni svjetskih proslava i tragedija, i kako bi naše Crkve mogle zajedno od-govoriti na njih?
3. Je li dovoljno biti svjestan, ili postoji još nešto što biste mogli učiniti da posvjedočite vjeru?
4. Kako se učiniti svjesnim Boga onda kad Božja prisutnost ne odgovara vašim očekiva-njima?

Dan četvrti
Tema: Svjedočiti slaveći vjeru
koju smo primili
Tekst: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom.” (Lk 24, 19)

Čitanja
Pnz 6, 3-9 – Gospodin je Bog naš, Gospodin je jedan!
Ps 34 – Blagoslivljat ću Gospodina u svako doba
Dj 4, 32-35 – Jedno srce i jedna duša
Lk 24, 17-21 – A mi se nadasmo…

Komentar
Veliku zahvalnost dugujemo onima čije je vjera osigurala temelj našim kršćanskim životima danas. Brojni su muškarci i žene po svojim molitvama, svjedočenju i slavljima osigurali da se vjera prenese slijedećim naraštajima. Mi u Škotskoj imamo zadivljujuću kršćansku povijest. Svetog Niniana u 4. stoljeću, svetog Kolumbana u 6. stoljeću i mnoge druge keltske svece čija je vjera bila ukorijenjena u ljubavi Božjoj i udivljenju pred njegovim stvorenjem. Vjera škotskog naroda može se vidjeti i u vrlo važnoj ulozi koju je odigrala u širenju Reformacije 16. stoljeća i u načinu na koji je ovaj duh održan od tada.
Današnja čitanja potvrđuju važnost podrža-vanja zajednice vjere radi osiguravanja širenja Riječi Božje. Odlomak iz Ponovljenog zakona donosi nam predivnu molitvu naše židovske braće i sestara koji ovim riječima slave Boga svaki dan. Psalam nas poziva da svjedočimo po slavljenju onoga što smo primili kao vjernici, tako da se naša vjera može očitovati po slavljenju i zahvaljivanju. Ulomak iz Djela otkriva nam zajednicu ujedinjenu u vjeri i milosrđu. Evanđelje nam pokazuje Isusa u središtu baštinjenoga u vjeri.
Sjedinjujući se ovoga tjedna s kršćanskom braćom i sestrama u molitvi za jedinstvo, primamo bogatu raznolikost naše kršćanske baštine. Molimo da nas svijest o zajedničkoj baštini dublje sjedini dok napredujemo u vjeri.

Molitva
Gospodine Bože, zahvaljujemo ti za sve ljude i zajednice koji su nam prenijeli Radosnu vijest, i time dali čvrst temelj našoj vjeri. Molimo da i mi možemo zajedno svjedočiti našu vjeru, da te drugi upoznaju i da se pouzdaju u istinu spasenja danu u Isusu Kristu za život svijeta.

Pitanja za razmatranje
1. Tko vas je nadahnuo u vašoj vjeri?
2. Koji vas vidovi vjere nadahnjuju u svakodnevnom životu?
3. Koja učenja koja su vam predana smatrate najvažnijima?
4. Kako možete prepoznati Boga s vama na djelu u prenošenju vjere sljedećim naraštajima?

Dan peti
Tema : Svjedočiti trpljenjem
Tekst: Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 26)

Čitanja
Iz 50, 5-9 – Blizu je onaj koji mi pravo daje
Ps 124 – Pomoć je naša u imenu Gospodina
Rim 8, 35-39 – Ljubav Božja u Isusu Kristu
Lk 24, 25-27 – Protumači im što u svim Pismima ima o njemu

Komentar
U posljednjih nekoliko godina dva događaja koja su se odigrala u Škotskoj stavila su ovu malu zemlju u središte pozornosti svjetskih medija. Bombaški napad u avionu iznad Lockerbieja (21. prosinca 1988.) i pokolj djece u školi u Dunblaneu (13. ožujka 1996.) usmjerili su pažnju na naciju koja će se uvijek sjećati ovih strašnih gubitaka ljudskih života. Ta su dva događaja uzrokovala trpljenje i nezamis-ivu tjeskobu u brojnim ljudima a posljedice su se osjećale daleko izvan fizičkih granica ovih dvaju mjesta. Nevini su ljudi pronašli smrt u užasnim okolnostima.
Stvarnost trpljenja nešto je o čemu prorok Izaija snažno govori u današnjem čitanju. U njemu nas podsjeća da se Bog nikad ne miri gledajući ljude kako pate. Kao odgovor psa-lam proglašava pouzdanje koje vjernici moraju zadržati u svog Spasitelja.
Poslanica Rimljanima naviješta sigurnost da je ljubav uvijek najjača te da patnja i bol neće nikada prevagnuti. Krist je naime prije no što je dao uskrsnuće svijetu, ušao u strašnu smrt i u tmine groba da bi u potpunosti bio s nama na našem dnu.
Slijedeći Gospodina, kršćani koji traže puno jedinstvo iskazuju svoju solidarnost s onima među njima koji su u svojim životima suočeni s tragičnim situacijama patnje, svjedočeći da je ljubav jača no smrt i da je iz krajnjeg poniženja groba uskrsnuće došlo kao novo sunce za čovječanstvo; glasna objava života, oproš-tenja i besmrtnosti.

Molitva
Bože Oče naš, pogledaj milostivo na naše situacije siromaštva, patnje, grijeha i smrti. Molimo te da nam u našim kušnjama udijeliš oproštenje, ozdravljenje, utjehu i potporu.
Hvalimo te za sve koji uspijevaju vidjeti svjetlost u svojoj nevolji.
Neka nas tvoj Sveti Duh pouči tvom velikom smilovanju i pomogne nam biti uz sestre i braću u teškoćama. Daj da ispunjeni njegovim blagoslovom u jedinstvu proglašavamo i dijelimo sa svijetom pobjedu tvoga Sina koji vječno živi.

Pitanja za razmatranje
1. Kako možemo iskazati suosjećanje onima koji pate i koji su u teškoćama?
2. Koje ste mudrosti i dublja spoznanja stekli po trpljenju u svom životu?
3. Na koji način živite solidarnost s patnjama i ugnjetavanjima koje brojni ljudi našeg svijeta proživljavaju?
4. Kako biste vi posvjedočili milosrđe Božje i nadu koju nalazite u svjetlu križa Kristova?

Dan šesti
Tema: Svjedočiti po vjernosti Pismu
Tekst: Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (Lk 24, 32)

Čitanja
Iz 55, 10-11 – Riječ koja iz mojih usta izlazi ne vraća se k meni bez ploda
Ps 119, 17-40 – Otvori oči moje da gledam divote tvoga Zakona
2 Tim 3, 14-17 – Sve Pismo je bogoduho
Lk 24, 28-35 – Isus otkriva Pisma svojim učenicima

Komentar
Kršćani susreću Božju Riječ na povlašteni način, čitanjem Svetog pisma i slavljenjem sakramenata. Vjernim slušanjem proglašenja Svetog pisma i molitvenim čitanjem raznih biblijskih knjiga, oni otvaraju svoje srce i um da bi primili samu Riječ Božju. Isus je svojim učenicima obećao poslati Duha Svetoga da razumiju Riječ Božju i da ih uvodi u svu istinu.
Povijesno, kršćani su bili razjedinjeni u čitanju i razumijevanju Riječi Božje. Često su koristili Bibliju da naglase svoje neslaganje umjesto da pronađu puteve pomirenja. U posljednje je vrijeme Sveto Pismo zbližilo kršćane u potrazi za jedinstvom. Zajednički je studij Biblije postao važno sredstvo zajedničkog rasta. Kršćanski put koji slavimo tijekom ove Molitvene osmine za jedinstvo kršćana čvrsto je ukorijenjen u našem zajedničkom slušanju Božje Riječi, zajedničkim pokušajima da ju razumijemo i živimo.
Prorok Izaija nas podsjeća da je Riječ Božja snažno proglašena uistinu djelotvorna i učinkovita. Ne vraća se Bogu prazna nego posti-že svrhu radi koje ju je poslao. Ova se poruka ponavlja u riječima upravljenim Timoteju, dok ga se usmjerava da vjeruje u djelotvornost Pisama po kojima se vjerni opremaju za sva-ko dobro djelo.
Naš psalam slavi riječi i upute Božje, i moli ga da nam podari razumijevanje, da možemo čuvati Sveti zakon čitavim srcem.
Tijekom ove Molitvene osmine za jedinstvo kršćana molimo da bi svi kršćani mogli dublje ući u otajstvo Božje predivne objave kako nam se očituje u Svetom pismu. Zaklinjemo Duha Svetoga da nam pomaže bolje shvaćati Riječ Božju i da nas usmjerava na našem zajedničkom putovanju vjere sve dok ne bu-demo ponovno okupljeni oko jednog stola Gospodnjeg.

Molitva
Slavimo te Bože, i zahvaljujemo ti na tvojoj spasiteljskoj Riječi koja do nas dopire po Svetom pismu. Zahvaljujemo ti također za našu braću i sestre s kojima dijelimo tvoju Riječ i zajedno otkrivamo obilje tvoje ljubavi. Molimo za svjetlo Duha Svetoga, da nas Tvoja Riječ vodi i upravlja u potrazi za većim jedinstvom.

Pitanja za razmatranje
1. Koji ulomci Pisma su za vas najznačajniji?
2. Tko ili što u vašem životu čini da vam srce gori strašću za evanđeljem i željom da svjedočite Krista?
3. Koji ulomci Pisma su vam pomogli bolje razumjeti svjedočanstva drugih kršćana?
4. Kako bi naše Crkve, po vama, mogle djelotvornije koristiti Pismo u svom svakodnev-nom životu i molitvi?
Dan sedmi
Tema: Svjedočiti nadom i pouzdanjem
Tekst: Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce? (Lk 24, 38)

Čitanja
Job 19, 23-27 – Boga ću ja kao svojega gledati
Ps 63 – Tebe žeđa duša moja
Dj 3, 1-10 – Što imam – to ti dajem
Lk 24, 36-40 – Učenici bijahu zbunjeni i prestrašeni

Komentar
Tijekom svog putovanja u životu i vjeri, svi kršćani iskuse trenutke sumnje. Onda kada ne mogu prepoznati prisutnost uskrslog Kris-ta, biti zajedno katkad samo otežava njihove sumnje, umjesto da ih olakšava.
Izazov s kojim se kršćani suočavaju jest nastaviti vjerovati da, čak i onda kad ga ne vide ni ne osjećaju, Bog ostaje s njima. Kreposti vjere, nade, ljubavi i pouzdanja omogućavaju im da svjedoče o tome da njihova vjera ide iznad njihovih mogućnosti.
U Jobu vidimo čovjeka koji je bio podvrgnut teškim iskušenjima i nedaćama, čak i do svađe s Bogom. Ipak, u vjeri i nadi vjerovao je da će Bog ostati na njegovoj strani. Ovakvo oslanjanje i uvjerenje očituje nam se također u djelovanju Petra i Ivana spram hromog čovjeka o čemu svjedoče Djela apostolska. Njihova vjera u Ime Isusovo daje im da snažno svjedoče svim prisutnima.
Današnji je psalam molitva koja odražava našu duboku čežnju za postojanom Božjom ljubavlju.
Naš susret tijekom ove Molitvene osmine za jedinstvo kršćana omogućuje našim zajednicama da rastu u vjeri, nadi i ljubavi koje dijele. Mi svjedočimo Božju postojanu ljubav svim ljudima, i Božju vjernost jednoj Crkvi koja smo pozvani biti.
Što više zajedno svjedočimo, naša će poruka biti čvršća.

Molitva
Bože nade, daj da mognemo otkriti nacrt koji imaš za Crkvu i učini da prevladamo naše sumnje. Uvećaj našu vjeru u tvoju prisutnost, da te svi koji ispovijedaju vjeru u tebe mogu zajedno slaviti u duhu i istini. Molimo posebice za one koji su upravo sada u sumnjama ili im život prolazi u sjeni opasnosti i straha. Budi s njima i daj im svoju tješiteljsku prisutnost.

Pitanja za razmatranje
1. Kako se vi nosite sa svojim strahovima i sumnjama?
2. Na koji način svojim ponašanjem možete biti izvor straha i tjeskobe za druge?
3. Kada ste se suočili sa svojim strahovima i sumnjama i time posvjedočili svoju vjeru u Krista prevladavši te teškoće?
4. Kako bi kršćanske zajednice mogle ohrabriti jedna drugu u vjeri i nadi?

Dan osmi
Tema: Svjedočiti po gostoprimstvu
Tekst: Imate li ovdje što za jelo? (Lk 24, 41)

Čitanja
Post 18, 1-8 – Donijet ću kruha da se okrijepite
Psalam 146 – Potlačenima vraća pravicu, a gladnima kruh daje
Rim 14, 17-19 – Nastojmo stoga promicati mir i uzajamno izgrađivanje
Lk 24, 41-48 – Tada im otvori pamet da razumiju Pisma

Komentar
Danas, zahvaljujući sredstvima elektronske komunikacije na neki smo način svi postali susjedima na ovom malenom i preopterećenom planetu. Kao i u Lukino vrijeme, brojni su ljudi i zajednice morali napustiti svoje domove, lutajući i putujući u strane zemlje. Naše su zajednice otkrile nova vjerovanja i kulture zahvaljujući vjernicima velikih svjetskih religija.
Tijekom Molitvene osmine za jedinstvo kršćana prepoznajemo u našem zajedničkom putovanju prema jedinstvu gostoljubivost i bratstvo kršćana svih Crkava. Krist nas također poziva pružiti i primiti gostoprimstvo stranca koji je postao naš susjed. Sigurno, ako Krista ne možemo vidjeti u drugome, tada Krista ne možemo uopće vidjeti.
U Knjizi Postanka vidimo opisano nam kako je Abraham primio Boga otvorivši svoju kuću i pruživši gostoprimstvo strancima.
Bog svih stvorenja stoji uz zatvorenike, slijepe i strance. Psalam je hvala za Božju vječnu vjernost i za sve što je Bog učinio za nas.
Tekst iz Rimljana podsjeća nas da kraljevstvo Božje dolazi po pravednosti, miru i radosti u Duhu Svetom.
Uskrsli Krist okuplja svoje učenike, jede s njima i oni ga ponovno prepoznaju. Podsjeća ih što su pisma kazivala o njemu i objašnjava im ono što prije nisu razumjeli. Tako ih oslobađa od njihovih sumnji i strahova i šalje ih da tomu budu svjedoci. Stvarajući ovaj prostor susreta s njime, osposobljava ih da prime njegov mir, koji uključuje pravdu za potlačene, brigu za gladne i uzajamnu izgradnju kao darove novog svijeta uskrsnuća.
Kršćani su kroz povijest nalazili uskrslog Gospodina služeći drugima i bivajući služeni od drugih u vjeri, tako da i mi možemo sresti Krista kada dijelimo naš život i darove.

Molitva:
Bože ljubavi, ti si nam u Kristu iskazao gos-toprimstvo. Priznajemo da dijeleći naše darove s drugima susrećemo tebe. Podaj nam svoju milost da mognemo postati jedno na našem zajedničkom putovanju i da te prepoznajemo jedni u drugima. Daj da prihvaćajući strance u tvoje ime postanemo svjedoci tvojeg gostoprimstva i tvoje pravednosti.

Pitanja za razmatranje
1. Do koje je mjere zemlja u kojoj živite gostoljubiva prema strancima?
2. Kako u vašem susjedstvu stranac može pronaći gostoprimstvo i mjesto za život?
3. Kako možete iskazati zahvalnost onima koji su vam pružili gostoprimstvo svojom dostupnošću?
Kako nam križ pokazuje da je gostoljubivost Božja gostoljubivost življena u potpunom sebedarju?

DODATAK I
DODATNE MOLITVE ZA SLAVLJE

Sveti Duše slobode,
dok siromasi čeznu
za podjelom dobara
i prestankom nepravde,
Crkva čezne za jedinstvom,
potakni nas da vidimo to dvoje
kao dvije niti jednog tkanja.
Izoštri nam pamet i maštu
da dvoje satkamo u jedno
slijedeći stope Isusove
za život svijeta
na slavu Božju!
(Carolyn Smyth)

Uskrsli Kriste,
Kao što si hodao s dvojicom na putu u Emaus
hodaj i s nama na putu naše vjere.
U našim susretima na putu
podaj nam suosjećanje da slušamo drugoga,
strpljivost da objasnimo ono što se nama čini očitim,
i hrabrost da budemo ranjivi,
kako bi te drugi mogli upoznati po nama

a mi da te ponovno otkrijemo po njima.
Amen.
(Lindsey Sanderson )

Molitva / Meditacija svjedočenja

Ova meditacija rabi simbole i geste kao pot-poru sveopćem razumijevanju u molitvenim okupljanjima u kojima se koristi više od jed-nog jezika ili u kojima postoji želja uključiti i one s poteškoćama u učenju. Može se odvijati u cjelini ili raspodijeljena kroz čitavo slav-lje.

Simboli: veći kamen, velika knjiga o povi-jesti sa slikama/fotografijama, globus, Vjerovanje ili druga izjava vjere, križ/raspelo, Biblija, veliki upitnik na plakatu i kruh. Simbole se donosi naprijed u odgovarajućem trenutku molitve i stavlja ih se na istaknutu poziciju odakle su vidljivi svima – primjerice na stol/oltar ispred ili u sredini skupa. Simboli se također mogu projicirati na platno/zid npr. pomoću PowerPoint prezentacije.

Radnja 1. Veći kamen se donosi na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glaz-ba.

Glas 1. “Što tražite Živoga među mrtvima?”

Glas 2. Znam što znači izgubiti nekoga.
Bio sam na mjestu jadikovki i očaja.
Iskusio sam svu težinu kamena koji drobi svaku nadu i dijeli me od Boga.

Glas 1. Ali mi smo ti koji postavljaju kame-nje na naše putove, ne Bog.
Malo pomalo svjetlo će opet doći.
Krist će se otkriti u pažnji prijatelja,
u gostoljublju susjeda,
u ljubaznosti stranca.

Glas 2. Treba upoznati smrt prije
no što se uskrsne.
Vidjeh mrtvog da ustaje na život.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve
kojima treba otkotrljati kamen.
Zahvaljujemo za sve
koji su u ovom životu iskusili uskrsnuće.
Blagoslivljamo Boga
za slavu uskrsloga Krista
koji nam daje čvrstu i sigurnu nadu
vječnog života.

Radnja 2. Velika knjiga o povijesti sa slikama ili prigodne fotografije donose se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Što to putem pretresate
među sobom?”

Glas 2. Uživam u pravom razgovoru.
Umoran sam od čavrljanja.
Moje priče su istinite.
Znam slušati čak i kad je to bolno.
Osjećam se uključen
u iskustva svojih bližnjih.

Glas 1. Hvala Bogu na daru komunikacije –
za razgovore licem u lice, za telefon,
za radio, televiziju i internet.
Hvala Bogu na svemu što nas spaja
i omogućava nam da budemo u dodiru.
Hvala Bogu na Duhu Svetom.
Glas 2. Mi smo naše vlastite priče.
Čuo sam iskustva koja su mijenjala živote.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve koji razgovaraju
o nevažnim stvarima.
Zahvaljujemo za sve
koji su podijelili svoje iskustvo
ozdravljenja, oproštenja i pomirenja.
Hvalimo Boga za preobražavajuću snagu
njegove ljubavi
i molimo da jednog dana Kristova
i naša priča budu jedna.

Radnja 3. Veliki globus (možda svjetleći) donosi se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih da-na?”

Glas 2. Ovih dana svjestan sam
prirodnih katastrofa
koje se odvijaju na drugoj strani svijeta.
Ipak ne primjećujem kad moj susjed trpi
i ne znam kad je slavlje vrata do mojih.
Osjećam se kao stranac u vlastitoj zemlji.

Glas 1. Katkad je potrebno biti u tišini.
Ako gledamo i slušamo,
pronaći ćemo Krista u drugome.
Ako pogledamo u sebe, otkrit ćemo Krista.
I ako smo otvoreni za izazove i ranjivost
tada će nam Duh Sveti pokazati
što Bog želi od nas.

Glas 2. Bog je u svakoj situaciji.
Nitko mu nije stranac.
Vidio sam Boga na djelu.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve
koji su u tragičnim situacijama.
Zahvaljujemo za međunarodne
udruge za pomoć,
za hitne službe i za pojedince
koji se osobno žrtvuju
da bi pomogli svojim bližnjima.
Blagoslivljajmo Boga
za dar i snagu molitve –
jer postoji nešto što uvijek možemo činiti –
možemo moliti.

Radnja 4. Vjerovanje ili druga ispovijest vjere (na plakatu ili čemu drugome) donosi se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Što je to?”

Glas 2. Moja vjera je dragocjena.
Držao sam je se u najtežim danima.
Ne mogu zamisliti život bez vjere.
Tu vjeru želim prenijeti svojoj djeci.

Glas 1. Tu odgovornost ne možemo
prepustiti drugima.
Pozvani smo svjedočiti našu vjeru.
Muškarci i žene su kroz stoljeća
širili Riječ Božju
i tamna su mjesta postajala svijetla.

Glas 2. Danas se prisjećamo onih
koji su nadahnuli našu vjeru.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)
Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za one koji brane vjeru Kristovu
čak i uz cijenu poruga, progonstava ili smrti.
Zahvaljujemo za one koji su utjecali na nas.
A u tišini, zahvaljujemo za stvari vjere
koje svakom od nas najviše znače. (tišina)
Blagoslivljamo Boga za njegovu vjernost
koja je vječna. (Amen)

Radnja 5. Veliki križ ili raspelo donosi se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Nije li trebalo da Krist sve to pretr-pi te uđe u svoju slavu?”

Glas 2. Vidio sam nečovječnost
čovjeka prema čovjeku
u muškarcima, ženama
i u onima malo odraslijim od djece.
Gledao sam patnju onih koje volim
i nisam ih mogao podići s njihova križa.
Ponekad plačem: Zašto, moj Bože, zašto?

Glas 1. Postoji toliko vrsta patnje.
Rat, terorizam i ljudska okrutnost
nas podsjećaju da imamo moć
utjeloviti svaku riječ:
poradi Krista, budimo sigurni da je ta riječ ljubav.
Ne možemo zaustaviti patnju, bolest ili smrt
ali možemo ući u bol i dijeliti je, u ljubavi.

Glas 2. Iz krvlju natopljenog križa Kristova
izišla je žetva vjernosti, praštanja i ljubavi.
Upoznao sam ovu žetvu.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve koji pate u rukama dru-gih.
Molimo i za one koji nanose patnju.
Zahvaljujemo za one
koji utjelovljuju djelotvornu ljubav
i kroče gdje i anđeli strahuju gaziti.
Molimo za bolesne,
za one koji o njima skrbe
i one koji se bliže smrti.
Blagoslivljamo Boga za njegovo obećanje
da nas ništa, ni smrt, ni život
neće rastaviti od ljubavi Božje. (Amen.)

Radnja 6. Biblija se donosi na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?”

Glas 2. Bibliju ne čitam koliko bih trebao.
No, duboko u meni žive
dragocjeni reci i izreke:
A u neočekivanim trenucima,
kad sam sam ili s drugima,
nešto se stvarno dogodi –
i razumijem riječi kao nikad do tad –
Je li to “otkrivenje”?

Glas 1. Bog otkriva svoju Riječ na mnoge načine. Beskorisno je pod svaku cijenu tražiti otkrivenje – Duh Sveti će nam otvoriti oči i pamet kad dođe pravo vrijeme. A oni koje Bog uzdiže za proroke omogućuju nam da vidimo smisao sadašnjosti, u svjetlu prošlosti, i usmjeravaju nas prema budućnosti.

Glas 2. Ljubav je u središtu objave.
Ćutio sam da mi srce gori žarom.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve kojima je srce hladno.
Molimo za one koji misle da su već sve vidjeli.
Zahvaljujemo za prijašnje i sadašnje proroke
koji dijele s nama ono što im je Bog objavio.
Zahvaljujemo za one čiji je žar za Krista
doveo pravdu i slobodu potlačenima.
Blagoslivljamo Boga za sve obične ljude
koji su živa objava Riječi Božje. (Amen)

Radnja 7. Veliki upitnik na plakatu donosi se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Zašto se prepadoste?
Zašto vam sumnje obuzimaju srce?”

Glas 2. Zavidim onima koji nikad nisu
posumnjali. Volio bih imati njihovu sigurnost.
Ali razne se stvari događaju meni i drugima
zbog kojih se pitam o tvojoj snazi, o Bože.
I svaki sprovod kojem prisustvujem
poziva me da još jednom krenem
na put u Emaus.

Glas 1. Potrebni su hrabrost i povjerenje
da se prihvati sumnja.
Moraš biti pripravan za putovanje.
Ravnodušnost, neaktivnost,
samodopadnost i sebičnost
su suprotnosti vjeri – sumnja nije.
Slijedi Kristov put.
Moli, blagoslivljaj Boga i ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.
Jer djelovanjem nalazimo odgovore.

Glas 2. Samo po vjeri možemo živjeti naša propitkivanja.
Vjera mi je dala da na nevjerojatne načine
svladam teškoće.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za one koji žive
u neprestanom strahu.
Molimo za one koji su paralizirani
svojom nesigurnošću.
Zahvaljujemo za one čija snaga vjere
podržava i hrabri druge suočene s nedaća-ma.
Blagoslivljamo Boga za umirenje
koje nam je dao Isus,
da ćemo i mi kad posegnemo
i dotaknemo naše duhove
otkriti da je Krist živ. Amen.

Radnja 8. Veliki kruh donosi se donosi se na vidljivo mjesto. Za to vrijeme može svirati glazba.

Glas 1. “Imate li ovdje što za jelo?”

Glas 2. Bio sam gladan. Bio sam sit.
Ne mogu živjeti samo o kruhu.
Ali ne mogu živjeti ni bez njega.

Glas 1. Mi smo upravitelji u Božjem svijetu.
Dijelimo isti kruh. Za svakoga ima dosta.
Potrebna je samo gostoljubivost.
Za svakog ima mjesta za stolom.

Glas 2. Gostoprimstvo stvara prostor
u kojem se nasićuju potrebe drugog.
Vidio sam djela gostoprimstva
koja su mijenjala živote.
(Spominju se osobe ili daju svjedočanstva.)

Oba glasa Mi smo tomu svjedoci.

SVI Molimo za sve koji žive
u negostoljubivim mjestima.
Zahvaljujemo za one koji daju svoje vrijeme,
talente, sredstva i same sebe
da utvrde Krista u drugome.
Blagoslivljamo Boga za slavni križ Kristov
koji poziva sve koji dolaze Isusu
da budu sjedinjeni u njegovoj gozbi života. (Amen)

Blagoslov

Neka Svemogući Bog prebiva
između tvojih ramena
i čuva tvoj izlazak i povratak.
Neka je Sin Marijin blizu tvoga srca
a Duh Sveti nek’ se izlijeva na te.
Amen.
(Carol Ford)
DODATAK II
ŠKOTSKI EKUMENSKI KONTEKST

Od 1910. do 2010.

Moderni ekumenski pokret rođen je na Konferenciji u Edinburghu 1910. godine. Zašto baš u Edinburghu? Škotska je intelektualno i kulturološki imala jaku tradiciju međunarodnosti još od keltskih misija. Tu međunarodnu perspektivu promicali su vodeći škotski teolozi i crkveni vođe. Ona je bila sparena sa snažnim misionarskim etosom škotskog protestantizma 19. stoljeća koje je pored evangeli-zacije bilo zabrinuto za izmjene ekonomskog širenja Britanskog carstva. Ova zauzetost u misijama vodila je Crkve tome da budu voljne poduprijeti Svjetsku misijsku konferenciju radije no prepustiti to misijskim tijelima. Konač-no, škotske su Crkve i društvo proživljavali ubrzane promjene što je potaknulo Crkve na veće otvaranje.
Godine 2000. John Pobee iz Gane posjetio je Škotsku i potaknuo kršćanske vođe da označe stotu obljetnicu Konferencije iz 1910. Tijekom idućih nekoliko godina jedan sve širi krug mislioca i aktivista zauzetih oko misija prepoznao je da je 2010. godina velikih mogućnosti i da zahtjeva suradničku akciju. Tako je 2005. godine u Edinburghu održan međunarodni sastanak iz kojeg su izronile ključne teme za misije u 21. stoljeću. Među njima su: temelji misija; misije u međureligijskom kontekstu; misije i njihov odnos s postmodernošću i moću; oblici misionarske zauzetosti; teološko obrazovanje; suvremene kršćanske zajednice; misija i jedinstvo i misijska duhovnost.
Također se uvidjelo da je stotoj obljetnici potrebna središnja točka koja će se održati od 2. do 6. lipnja 2010. Rad na susretu koordinira internetska stranica www.edinburgh2010.org.

Godine u međuvremenu

Od četrdesetih godina prošlog stoljeća do danas tri su se niti vodilje razvile na ekumenskom krajoliku Škotske.

Teološka istraživanja
Dovoljno je prisjetiti se anglikan-sko/prezbiterijanskog izvještaja iz 1956. godine (tzv. Izvještaj biskupa), gotovo 30 godina Multilateralnih razgovora (1967-1994) koji su uključivali šest Crkava u Škotskoj ili Inicijative škotskih Crkava za kršćansko jedinstvo (SCIFU – 1996-2003) da bi se uvidjelo da je obrađen velik broj doktrinalnih tema. To nas je dovelo do većeg razumijevanja naših različitih tradicija i rastućim otkrićem da među našim Crkvama postoji obilno teološko slaganje. Činjenica da ni to nije pomoglo u stvaranju nekog nacrta sjedinjenja s kojim bi se svi složili, ne temelji se toliko na nekom antagonizmu između Crkava koliko na spoznaji da je jedinstvo mnogo više od stvaranja veličanstvenog plana. Ono leži u prepoznavanju da je jedinstvo moguće unutar različitosti.

Praktična suradnja
Pedesetih godina na nacionalnom su se ni-vou pojavila dva tijela, koja su bila izvor sil-nog dinamizma i velikih projekata. Početkom 1960. godine taj se polet utjelovio u otvorenju Scottish Churches House (Kuća škotskih Cr-kava) u Dunblaneu – konferencijski i duhovni centar o kojem su se Crkve “zajednički skrbile i u kojem su mogle započeti učiti kako rasti zajedno da bi služile Škotskoj”. Do 1962. go-dine zasnovano je Scottish Churches Council (Vijeće crkava Škotske) s gotovo svim Crk-vama osim Katoličke te nekoliko pridruženih ekumenskih skupina i organizacija. Ovo je dovelo do mnogih aktivnosti na nacionalnom nivou – npr. korizmenih tečajeva, rada s mladima, misijskim radom u društvu – što je us-koro urodilo suradnjom mjesnih vijeća širom Škotske u zajedničkim slavljima i djelovanju. Godine 1986. korizmeni tečajevi širom Ujedi-njenog kraljevstva iznjedrili su nove “instrumente jedinstva” koji su po prvi puta uključi-vali i Katoličku Crkvu. I tako je 1990. godine nastala Action for Churches Together in Scot-land (ACTS, Zajednička akcija crkava u Škotskoj).

Proročki glas
Ova, treća nit, najteža je Crkvama. Ipak, bez nje, ekumenizam bi izgubio svoju oštrinu. Crkvama koje su rasle zajedno, ekumenizam je imao proročko djelovanje. Christian Aid je u svojem radu odražavao praktične izričaje suosjećanja s gladnima svijeta, no također i proročke riječi protesta za pravdu u svijetu. Iona Community (Zajednica iz Ione) koja se uvijek snažno posvećivala ekumenizmu, otvo-reno je kritizirala Crkve i svijet zbog razjedinjenosti i nepravde. Bilo je proročkih trenutaka, kao, primjerice, 1982. godine kada je pri-likom svog posjeta Škotskoj, papa Ivan Pavao II. rekao: „Hodajmo zajedno poput hodo-časnika s rukom u ruci”.
Ekumenizam se u posljednjih nekoliko go-dina proširio do međureligijskog konteksta, i do kršćanskog svjedočenja u sve sekularnijem i multikulturalnijem društvu. Ono što nje-gova povijest u Škotskoj pokazuje jest ovo – da bi se suočilo s tim izazovom valja sve tri niti držati napete. Nema izbora između njih. Jer samo ukoliko one sudjeluju među sobom utoliko se može stvarati teologija, suradnja i proročki glas, koji leži u srcu ekumenske vizi-je.
Tartan (karirani škotski uzorak) je jedno od škotskih blaga. Tradicionalno, svaki je uzorak bio poistovjećivan s određenim ‘plemenom’ ili obitelji, no tartan je živuća tradicija i još uvijek ga se dizajnira za brojne različite svrhe i organizacije. Tartani imaju osnovnu boju na koju se polažu vodoravne i okomite pruge. Naš osnovni tekst je iznad, a ovdje niže navodimo nekoliko vodoravnih i okomitih pruga koje prikazuju samo nekoliko načina na koje se Crkve zauzimaju međusobno i sa širim društvom.

Vodoravne pruge – Crkve zajedno traže jedinstvo

Zajednička doktrinarna komisija Crkve Škotske i Katoličke Crkve
Ovaj bilateralni dijalog dokazao se kao bogati izvor blagoslova. Njegov najnoviji dokument naziva “Krštenje: katolici i reformirani” sumira napredak u razumijevanju zajedničkog krštenja, no također poziva na daljnje razmatranje o tome što to znači za poslanje Crkve danas. Zajednička komisija primjer je pozitivnog ekumenskog teološkog dijaloga te pokazuje da su i pojedinci i institucije voljni ozbiljno slušati jedni druge.
Zajednička komisija trenutno proučava ozdravljenje povijesnih sjećanja i nauk o posvećenju.

Pruga EMU
Po gašenju Inicijative škotskih Crkava za kršćansko jedinstvo, tri su se denominacije opredijelile za istraživanje puteva zajedničkog rada, služenja i svjedočenja. Tako su rođeni EMU razgovori. Predstavnici Škotske Episko-palijanske Crkve, Metodističke Crkve i Ujedi-njene reformirane Crkve sastaju se dva puta godišnje da bi otkrivali puteve kojima mogu nešto učiniti zajedno, na nacionalnoj i mjesnoj razini, što se ne mora činiti zasebno. Raduje ih da ljudi s različitim odgovornostima istražuju i utvrđuju kako suradnja može rasti, primjerice, u obrazovanju i obuci. EMU je mlada i dinamična mreža s velikim mogućno-stima.

Razvitak veza s kršćanskim etničkim manjinama
Godine 2007. Crkve u Škotskoj označile su dvjestotu godišnjicu od ukaza o ukidanju trgovine robljem. To je potpomoglo razvitak tješnjih veza između tradicionalnih Crkava i rastućeg broja kršćanskih etničkih manjina u Škotskoj. Skupina škotskih Crkava o rasnoj pravednosti sada ima predstavnike iz afričkih Crkava i azijskih kršćanskih zajednica. Kršćanske etničke manjine organizirane su u zasebno tijelo kako bi pospješile odnose među sobom, a i s tradicionalnim Crkvama i s ACTS-om.

Okomite pruge – Crkve zauzete u škots-kom društvu

Crkve i parlament
Parlamentarni ured škotskih Crkava plod je zauzetosti Crkava u procesu koji je vodio do stvaranja Škotskog parlamenta. Otkrivši da mogu zajedno raditi na tome, Crkve su osnovale Ured koji im omogućuje da se što učinkovitije zauzmu u parlamentu u i vladi Škotske – ne da bi osnovali stranku, nego da osi-guraju odvijanje razgovora i da se čuje glas Crkava. Jasno, najučinkovitiji smo kad možemo jednoglasno govoriti o općem dobru Škotske, no kada se naši glasovi razlikuju, pošteno i otvoreno govorimo o tome.

Crkve i “Nacionalni razgovor”
Vođe/predstavnici dvanaest škotskih Crka-va prihvatili su pozivnicu škotske vlade da pridonesu jednom “nacionalnom razgovoru” o izborima koji se tiču budućnosti Škotske. Skupina je izdala slijedeću izjavu:
“Priznajemo da je Crkva na putu, kao i naša nacija; svima nam predstoji bitka da dospijemo tamo gdje trebamo. Ali za Crkvu, baš kao i za naš narod i zajednice, težimo sljedećim kršćanskim vrijednostima koje označava-ju naš zajednički život u Škotskoj:
• naciji koji je oblikovana načelima ljubavi spram Boga i svih ljudi;
• nacija koja promiče dostojanstvo i pravednost za sve;
• nacija koja promiče vjernost u osobnim i zajedničkim odnosima;
• nacija koja iskazuje suosjećanje i brigu za slabe i marginalizirane;
• društvo u kojem se svačiji glas može čuti;
• ljudi koji više brinu za dobrobit drugih nego za vlastito blagostanje;
• nacija koja teži za vrsnošću i u kojem svi mogu iskusiti život u punini;
• nacija koja prima jedinstveni doprinos onih koji stvaraju novu Škotsku;
• državu koja promiče dobrobit svih svojih građana ne prekoračujući svoje ovlasti.
Za nas, ove su vrijednosti ukorijenjene u Isusu Kristu i jasno su oblikovale povijest Škotske; ondje gdje se ove vrijednosti žive i vrše, otkrivamo da pronalaze odjek u ljudima drugih vjera i u ljudima bez vjere.”
Ulični pastori
“Ulični pastori” je misijska inicijativa koja se širi diljem Škotske. Skupine formiranih dobro-voljaca “Uličnih pastora” iz mjesnih Crkava dostupne su do duboko u noć u središtima gradova da pruže riječi savjeta i praktične potpore ljudima koji se tamo nalaze. “Susrest ćemo se s ljudima, s njima razgovarati i zauzeti se za njih slušajući, potpomažući i pomažući im na konkretne načine. Na primjer, ot-pratit ćemo djevojke do taksija kasno noću; ohrabriti prestrašene ili poslušati ljude kojima je potrebno znati da netko brine o njima.” rekao je James Duce iz Gradske Crkve u Aber-deenu, prvog škotskog grada koji je pokrenuo “Ulične pastore”.

DODATAK III
TEME MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO KRŠĆANA

GODINA TEMA BIBLIJSKO MJESTO Pripravna skupina za molitveni
materijal Mjesto
(i zemlja) održavanja pripravnog skupa
1968. NA HVALU SLAVE NJEGOVE Ef 1, 14

1969. NA SLOBODU POZVANI Gal 5, 13 Rim
(Italija)
1970. BOŽJI SMO SURADNICI 1 Kor 3, 9
Nieder-altaich (SR Njemačka)
1971. ZAJEDNIŠTVO DUHA SVETOGA 2 Kor 13, 13
1972. ZAPOVIJED VAM NOVU DAJEM Iv 13, 34 Ženeva (Švicarska)
1973. GOSPODINE, NAUČI NAS
MOLITI Lk 11, 1
Opatija Montserrat (Španjolska)
1974. I SVAKI ĆE JEZIK PRIZNATI: ISUS KRIST JEST
GOSPODIN! Fil 2, 1-13 Ženeva
(Švicarska)
1975. VOLJA OČEVA: UGLAVITI U
KRISTU SVE Ef 1, 3-10 Skupina iz Australije Ženeva
(Švicarska)
1976. BIT ĆEMO NJEMU SLIČNI, POZVANI POSTATI ŠTO JESMO 1 Iv 3, 2 Skupina Karipske konferencije Crkava Rim
(Italija)
1977. ZAJEDNO USTRAJATI U NADI Rim 5, 1-5 Skupina iz Libanona, usred građanskog rata Ženeva
(Švicarska)
1978. VIŠE NISTE
TUĐINCI Ef 2, 13-22 Ekumen-ska skupi-na iz Man-chestera,
(Engleska)
1979. SLUŽITE JEDNI DRUGIMA NA SLAVU BOŽJU 1 Pt 4, 7-11 Iz Argenti-ne Ženeva (Švicarska)
1980. DOĐI KRALJEVSTVO TVOJE! Mt 6, 10 Ekumen-ska skupi-na iz Berli-na (DR Njemačka) Milano (Italija)
1981. JEDAN DUH – RAZLIČITI DAROVI – JEDNO TIJELO 1 Kor 12, 3b-13 Iz Graymoor Fathers, USA Ženeva (Švicarska)
1982. DA SVI NAĐU SVOJ DOM U TEBI, GOSPODINE Psalam 84 (83) Iz Kenije Milano (Italija)
1983. ISUS KRIST – ŽIVOT SVIJETA 1 Iv 1, 1-4 Ekumen-ska skupi-na iz Irske Céligny (Bossey), (Švicarska)
1984. POZIV NA
JEDINSTVO PO KRIŽU NAŠEGA
GOSPODINA 1 Kor 2, 2
i
Kol 1, 20
Venecija (Italija)
1985. IZ SMRTI U ŽIVOT S KRISTOM Ef 2, 4-7 Iz Jamajke (Jamaica) Grandchamp (Švicar-ska)
1986. BIT ĆETE MI SVJEDOCI Dj 1, 6-8 Iz Jugosla-vije (Slove-nija) (Jugoslavija)
1987. SJEDINJENI U KRISTU – NOVO STVORENJE 2 Kor 5, 17-6, 4a
Iz Engleske Taizé
(Francus-ka)
1988. LJUBAV BOŽJA IZGONI STRAH 1 Iv 4, 18 Iz Italije Pinerolo (Italija)
1989. IZGRAĐIVATI ZAJEDNIŠTVO: JEDNO TIJELO
U KRISTU Rim 12, 5-6a
Iz Kanade Whaley Bridge
(Engleska)
1990. DA SVI BUDU JEDNO, DA
SVIJET UZVJERUJE Iv 17 Iz Španjol-ske Madrid, (Španjol-ska)
1991. HVALITE GOSPODINA, SVI PUCI! Psalam 117(116) i Rim 15, 5-13 Iz Njemač-ke Rotenburg an der Fulda
(SR Njem.)
1992. JA SAM S VAMA U SVE DANE…
POĐITE DAKLE Mt 28, 16-20 Iz Belgije Bruges (Belgija)
1993. RAĐATI PLODOVIMA DUHA
ZA JEDINSTVO KRŠĆANA Gal 5, 22-23 Iz Zaira Zürich
(Švicarska)
1994. KUĆA BOŽJA:
POZVANI BITI JEDNO SRCE I JEDNA DUŠA Dj 4, 23-37 Iz Irske Dublin (Republika Irska)
1995. KOINONIA:
ZAJEDNIŠTVO S BOGOM I JEDNIH
S DRUGIMA Iv 15, 1-17 Vjera i Ustrojstvo Bristol
(Engleska)
1996. EVO, NA VRATIMA STOJIM I KUCAM Otkr 3, 14-22 Iz Portugala Lisabon (Portugal)
1997. UMJESTO KRISTA ZAKLINJEMO: DJATE, POMIRITE SE S BOGOM! 2 Kor 5, 20 Nordijsko ekumensko vijeće Stockholm (Švedska)
1998. DUH POTPOMAŽE NAŠU NEMOĆ Rim 8, 14-27 Iz Francuske Pariz
(Francuska)
1999. ON N ĆE PREBIVATI S NJIMA: ONI ĆE BITI NAROD NJEGOV, A ON ĆE BITI BOG S NJIMA. Otkr 21, 1-7 Iz Malezije Samostan Bose
(Italija)
2000. BLAGOSLOVLJEN BOG, KOJI NAS BLAGOSLOVI
U KRISTU Ef 1, 3-14 Srednjoistočno Vijeće Crkava La Verna (Italija)
2001. JA SAM PUT I ISTINA I ŽIVOT Iv 14, 1-6 Iz Rumunjske Vulcan (Rumunjska)
2002. U TEBI JE IZVOR ŽIVOTNI Ps 36, 5-9 CEEC i CEC Augsburg (Njemačka)
2003. IMAMO OVO BLAGO U GLINENIM POSUDAMA 2 Kor 4, 4-18
Iz Argentine Los Rubios (Španjolska)
2004. MIR VAM SVOJ DAJEM Iv 14, 23-31 Iz Aleppa (Sirija) Palermo (Sicilija)
2005. KRIST, JEDINI TEMELJ CRKVE 1 Kor 3, 1-23 Iz Slovačke Piestaňy (Slovačka)
2006. JER GDJE SU DVOJICA ILI
TROJICA SABRANA U MOJE IME, TU SAM I JA MEĐU NJIMA. Mt 18, 18-20
Iz Irske Prosperous, Co. Kildare (Irska)
2007. GLUHIMA DAJE ČUTI, NIJEMIMA GOVORITI! Mk 7, 31-37 Iz Južne Afrike Faverges (Francuska)
2008. MOLITE BEZ PRESTANKA 1 Sol 5, (12a) 13b-18 Iz Sjedinje-nih američkih država Graymoor Garrison (SAD)

DODATAK IV
NEKI KLJUČNI DATUMI IZ POVIJESTI
MOLITVENE OSMINE ZA JEDINSTVO
KRŠĆANA

• Oko 1740. U Škotskoj se pojavljuje pentekostalni pokret, povezan sa Sjevernom Amerikom, čiji je poziv na obnovu vjere uključivao molitve za sve Crkve i sa svim crkvama.
• 1820. Vlč. James Haldane Stewart objavljuje Naznake za sveopće jedinstvo kršća-na u obliku izljeva Duha – Hints for the Out-pouring of the Spirit.
• 1840. Vlč. Ignatius Spencer, obraćenik na katoličanstvo, predlaže Savez molitve za jedinstvo.
• 1867. Prva Konferencija anglikanskih biskupa u Lambethu u Uvodu završne Rezolucije naglašava potrebu molitve za jedinstvo.
• 1894. Papa Lav XIII. potiče praksu Molitvene osmine za jedinstvo u okviru blagdana Duhova (Pedesetnice).
• 1908. Prvo održavanje molitvene Osmine jedinstva Crkve u siječanjskom terminu i na današnji način, na poticaj vlč. Paula Wattsona, koji je potom prihvatio puno sakramentalno zajedništvo u Katoličkoj Crkvi.
• 1926. Pokret Vjera i ustroj počinje objavljivati Prijedloge za molitvenu osminu za jedinstvo kršćana u terminu uoči Duhova.
• 1935. U Francuskoj se katolički svećenik Paul Couturier zauzima za Sveopći tjedan molitve za jedinstvo kršćana baziran na zajedničkoj molitvi za “jedinstvo kakvo Krist želi, sredstvima kojima On želi”.
• 1941. Odbor Vjera i ustroj premješta termin na siječanjski, kako bi se podudarao s ranijom katoličkom inicijativom, da bi kršćani obiju grana mogli moliti u isto vrijeme godine.
• 1958. Ekumenski centar Kršćansko jedinstvo iz Liona u Francuskoj započinje pripravu materijala za Tjedan molitve u suradnji s Povjerenstvom Vjera i ustroj Svjetskog (Eku-menskog) vijeća Crkava.
• Papa Pavao VI. i Patrijarh Atenagora I. u Jeruzalemu, mole zajedno Isusovu molitvu “da svi budu jedno” (Iv 17, 21).
• 1964. Dekret o ekumenizmu Drugoga vatikanskog sabora ističe da je molitva duša ekumenskoga pokreta i potiče obilježavanje Tjedna molitve za jedinstvo.
• 1966. Povjerenstvo Vjera i ustroj Svjetskoga vijeća Crkava i Tajništvo za jedinstvo kršćana (danas Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana) odlučuju zajedno pripravljati službeni tekst za Tjedan molitve.
• 1968. Prva puta je molitva za jedinstvo slavljena na temelju teksta kojeg su zajednički pripremili Vjera i ustrojstvo i Tajništvo za promicanje jedinstva kršćana (danas Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana).
• 1975. Prvi puta se molitva za jedinstvo slavi na temelju nacrta teksta kojeg je pripremila jedna lokalna ekumenska skupina: početni nacrt te je godine načinila ekumenska skupina iz Australije.
• 1988. Materijali za Tjedan molitve za jedinstvo korišteni su na uvodnom bogoslužju prigodom osnutka Kršćanskog saveza Malezije, tijela koje povezuje veće kršćanske sku-pine u toj zemlji.
• 1994. Tekst za 1996. godinu pripravljen je u suradnji s laičkim ekumenskim Udrugama kršćanske mladeži: Kršćanskom udrugom muške mladeži (YMCA) i Kršćanskom udrugom ženske mladeži (YWCA).
• 2004. Papinsko vijeće za promicanje je-dinstva kršćana (Katolička Crkva) i Povjerenstvo Vjera i ustroj Svjetskog vijeća Crkava (WCC) postižu sporazum koji veoma koristi jačanju suradnje, da će materijal za Tjedan molitve za jedinstvo u engleskoj i francuskoj inačici biti zajednički i pripreman i objavljivan.
• 2008. U cijelom svijetu se obilježava stoljetnica Molitvene osmine za jedinstvo kršćana.

DODATAK V
NEKI ZNAČAJNIJI DATUMI IZ NAŠE EKUMENSKE
I MEĐURELIGIJSKO-DIJALOŠKE BAŠTINE

• 1617.-1683. U Hrvatskoj i drugim europskim zemljama živi i djeluje svećenik Juraj Križanić, erudita, koji zalažući se za pomire-nje i sjedinjenje katolika i pravoslavnih na za ono vrijeme neuobičajeno tolerantan način postaje rani preteča suvremnog ekumenizma.
• 1815.-1905. U Hrvatskoj živi i djeluje Josip Juraj Strossmayer, biskup đakovački ili bosanski i srijemski, preteča suvremenog ekumenizma, čije je zalaganje za pomirenje i jedinstvo Crkava vidljivo i iz posvetnog natpi-sa iznad glavnih ulaznih vrata katedrale-bazilike koju je podigao u Đakovu: “Slavi Božjoj, jedinstvu Crkava, slogi i ljubavi naroda svoga”.
• 1851. Mariborski biskup Anton Martin Slomšek utemeljio “Bratovštinu sv. Ćirila i Metoda” s namjerom promicanja “ćirilome-todskog pokreta” i molitve za sjedinjenje pra-voslavnih i katolika na hrvatskom i slovenskom prostoru.
• 1896. U Zagrebu počinje izlaziti časopis “‘Balkan’ – jedinstvu i bratskoj slozi” kojega je pokrenuo “papinski komesar” za uniju na Balkanu sarajevski nadbiskup Josip Stadler i kojemu je glavni urednik sveučilišni profesor A. Brešćenski, a suradnici su među ostalim ljubljanski biskup A. B. Jeglič, križevački vladika J. Drohobeczky i A. Jagatić (časopis prestaje izlaziti 1903.).
• 1927. U kronici osječkog kapucinskog samostana zabilježeno da je u samostanskoj crkvi održana “svjetska oktava molitvena pro unione omnium catholicorum et acatholico-rum”, sukladno tadašnjim crkvenim zakonima i običajima (monokonfesionalne naravi).
• 1962. Hrvatski benediktinac Martin Kiri-gin u časopisu “Služba Božja” (br. 4) objavlju-je članak “Što je irenizam?” u kojemu potiče na zaživljavanje ekumenizma na našim prostorima.
• 1964. Peteročlano izaslanstvo bogoslova, studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, posjećuje 15.-17. veljače Pravoslavni bogoslovski Fakultet u Beogradu, i također, uzvratno, peteročlano izaslanstvo studenata Pravoslavnog Bogoslovskog fakul-teta U Beogradu posjećuje 8.-9. ožujka. zagrebačku bogosloviju i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.
• 1966. Izlazi prvi broj ekumenskog biltena “Poslušni Duhu”.
• 1967. u Zagrebu objavljen hrvatski prijevod “Ekumenskog direktorija”.
• 1967. Biskupska Konferencija osniva “Biskupsku komisiju za ekumenizam”, koja je 1970. preimenovana u “Vijeće za ekumenizam BKJ”.
• Susret kardinala Franje Šepera i vrhovnog starješine muslimana u SFRJ reis-ul-uleme Hadži Sulejmana ef. Kemura, 14. rujna 1967., u Zagrebu.
• 1968. Susret najviših crkvenih izaslanstava predvođenih kardinalom Franjom Šeperom i patrijarhom Germanom, 26. lipnja u Sri-jemskim Karlovcima.
• 1968. U kapucinskoj crkvi u Osijeku se počinju organizirati ekumenske molitve i susreti svećenika i vjernika različitih kršćanskih Crkava i zajednica grada i okolice (multikon-fesionalne i interkonfesionalne naravi).
• 1974. Biskupska konferencija upućuje “Pastirski poziv svim članovima Katoličke Crkve u Jugoslaviji na oživljavanje ekumenskog Duha i nastojanja”.
• 1974. Na Katoličkom bogoslovnom fa-kultetu u Zagrebu osnovana katedra ekumenske teologije.
• 1974. U Mariboru se od 23. do 26. rujna održao Prvi od kasnijih osam Međufakultetskih ekumenskih simpozija, na kojima su sva-ke druge godine sudjelovali Katolički Bogoslovni fakultet u Zagrebu, Teološka fakulteta iz Ljubljane i Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beograd (KBF u Zagrebu nije sudjelovao na devetom, zadnjem simpoziju).
• 1975. Na proslavi Dana Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu sudjelovali i izaslanici Katoličkog bogoslovnog Fakulteta uZagrebu.
• 1975. U Beogradu se, povodom pedesete obljetnice postojanja beogradske nadbiskupije, 22. studenog 1975. susreću zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić i srpski patrijarh German.
• 1984. Biskupska konferencija objavljuje dokument “Pastoralne upute o brakovima među kršćanima različitih vjeroispovijesti”.
• 1984. U Zagrebu započinje prakticiranje Molitvene osmine na način postaja u crkvama i bogomoljama u gradu nazočnih konfesija, prvenstveno Katoličke, Pravoslavne, Evangeličke i Baptističke, koji se otada ustalio sve do danas.
• 1985. Povodom 1100. obljetnice smrti sv. Metoda Biskupska konferencija objavljuje dokument “Sveti Metod – apostol i učitelj Sla-vena”.
• 1985. U Zagrebu održan 14. interkonfesionalni susret redovnica katoličke Crkve, te pravoslavnih, evangeličkih i reformiranih Cr-kava.
• 1985. Fakultetsko vijeće Katoličkog Bogoslovnog Fakulteta na sjednici 14. prosinca 1985. ustanovljuje Institut za ekumensku teo-logiju i dijalog.
• 1985. Susret kardinala Franje Kuharića sa srpskim patrijarhom Germanom 25. svibnja, povodom 200. obljetnice pravoslavne Crkve u Karlovcu.
• 1987. Kardinal Kuharić 16. veljače posjećuje srpskog patrijarha Germana u Beogradu, a navodi se da je to bio njihov sedmi me-đusobni susret.
• 1991. Susreti najviših crkvenih izaslanstava predvođenih kardinalom Franjom Kuharićem i srpskim patrijarhom Pavlom, prvo 7. svibnja u Srijemskim Karlovcima, a potom i 24. kolovoza u Slavonskom Brodu.
• 1992. Susret najviših crkvenih izaslan-stva predvođenih kardinalom Franjom Kuharićem i srpskim patrijarhom Pavlom, 23. ruj-na, u Ekumenskom institutu u Bossey-u kraj Ženeve.
• 1992. Ekumenski i međureligijski susret izaslanstva predvođenih vrhbosanskim nad-biskupom Vinkom Puljićem, srpskim patrijarhom Pavlom i reis ul ulemom hadži efendijom Jakubom Selimoskim, 24.-26. studenog, u Ermattingenu i Zürichu.
• 1994. Susret kardinala Franje Kuharića i nadbiskupa vrhbosankog Vinka Puljića sa srpskim patrijarhom Pavlom i ruskim patrijar-hom Aleksejem II., 17. svibnja 1994., u Sarajevu.
• 1997. U Zagrebu je 23. siječnja održan prvi Susret visokih predstavnika Crkava u Hrvatskoj, na kojem je među ostalim osnovan “Ekumenski koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj” (EKOCUH) kao interkonfesionalno radno tijelo u kojem surađuju Katolička, Srpska Pravoslavna, Evangelička, Reformirana, Baptistička i Evanđeoska crkva.
• 1998. Prvi poratni susret Komisija za dijalog Hrvatske biskupske konferencije i Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne Crkve, 18. studenog, u Zagrebu.
• 2001. U Zagrebu, 5. veljače, održan prvi od ukupno pet do danas održanih multilateralnih međureligijskih susreta visokih preds-tavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj, na kojima uz visoke predstavnike kršćanskih Crkava u Hrvatskoj sudjeluju i predstavnici židovske i islamske vjerske zajednice.
• 2006. Obnovljena dugogodišnja praksa uzajamnog pohađanja izaslanstava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu povodom Dana Fakulteta.
• 2006./2007. U Zagrebu se održava Europski susret mladih kao postaja “Hodočašća povjerenja na zemlji”, kojega je pokrenula ekumenska zajednica iz Taizéa.
• 2007./2008. Odlukama nadležnih fakul-tetskih vlasti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Pravos-lavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu pojedine teološke kolegije zapo-činju zajedno predavati katolički i pravoslavni profesori.*
____________
• Kod popisa ove naravi nije moguće pobrojiti niti sva niti najznačajnija zbivanja i riječ je o nepotpunom i subjektivnom izboru (nap. Jure Zečević).

SADRŽAJ

Uz Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana 2010.
(Jure Zečević) ……………………………….…………… 5
Organizatorima Molitvene osmine za jedinstvo kršćana .. 7
Temeljni biblijski tekst Molitvene osmine za jedin-stvo
kršćana 2010. .…………………………..……….…. 10
Uvod u temu ………………………………….……….. 14
Priprava teksta za Molitvenu osminu za jedinstvo
kršćana 2010. ……………………………….…….. 23
Ekumensko molitveno slavlje ……………………..…. 25
Biblijska razmišljanja i molitve za svaki dan
Molitvene osmine ……………………….……….…. 41

Dodaci
I Dodatne molitve ……….……………………… 79
II Škotski ekumenski kontekst ………….….…………. 83
III Teme Molitvene osmine za jedinstvo kršćana ……… 90
IV Neki ključni datumi iz povijesti Molitvene osmine
za jedinstvo kršćana …………………..….…………. 95
V Neki značajniji datumi iz naše ekumenske
i međureligijsko-dijaloške baštine …………………. 99