Dragi vjernici, predragi Zagrepčani, Marijini hodočasnici!

Sve vas srdačno pozdravljam sabrane pod svodom Stepinčeve katedrale i na trgu ispred nje. Započinjemo euharistijsko slavlje koje je vrhunac proslave Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba. Neka naša molitva potakne zajedništvo i sklad među stanovnicima našega Grada te slogu i solidarnost u izgradnji domovine Hrvatske.

U prostoru ove naše prvostolnice zbijen je spomen na vjersku i kulturnu baštinu koja je obilježila povijest hrvatskog naroda. S našom su katedralom na različite načine povezani sveci, kršćanski umjetnici, nositelji duhovnosti i kulture. U zahvalnosti za bogatu hrvatsku prošlost, s povjerenjem gledam ovu kršćansku zajednicu koja velikodušno prihvaća poziv da u naše vrijeme unosi mudrost i nadu Evanđelja.

Dragi Zagrepčani, s vama sam večeras i ja hodočasnik Mariji, Božjoj i našoj Majci, kojoj prinosim vaše molitve i nade. Presveta Bogorodica je u trajnom pohodu svojim vjernicima. Ona nas u radostima i kušnjama svakodnevnog života uči vjerovati, nadati se i ljubiti. Marija nas poziva da se približimo Isusu koji nam je donio spasenje i pokazao put kojim nam je ići. A spasenje je dar, milost Božja. Milost koja zahtijeva naš osobni pristanak, nasljedovanje djelima posvjedočeno. Zato smo večeras ovdje okupljeni oko Isusa uskrsloga i živoga među nama da s Marijom obnovimo svoju vjeru i nasljedujemo je u poniznosti.

Ovo naše slavlje, koje povezuje katedralu i Kamenita vrata, ocrtava ovozemaljski hod vjernika i našu kršćansku prisutnost u svijetu. Kao Crkva mi smo Božji narod u hodu, zajednica koja korača s Kristom i za Kristom, svjesni da zemlja nije naš konačni dom. Stoga u svom hodu prema uzvišenijem cilju ne ispuštajmo iz vida bližnje kojima je potrebna pomoć i Božje milosrđe.

Na početku ovog slavlja zahvaljujem za dragu nazočnost subraće biskupa te od srca pozdravljam nadbiskupa metropolita riječkog mons. Ivana Devčića, nadbiskupa đakovačko-osječkog u miru mons. Marina Srakića, biskupa Neuquéna iz Argentine mons. Fernanda Martína Croxatta, biskupa gospićko-senjskog mons. Zdenka Križića, vojnog ordinarija u miru mons. Jurja Jezerinca i pomoćnog biskupa đakovačko-osječkog mons. Ivana Ćurića. Rado pozdravljam biskupe Zagrebačke crkvene pokrajine: varaždinskog mons. Josipa Mrzljaka, sisačkog mons. Vladu Košića, bjelovarsko-križevačkog mons. Vjekoslava Huzjaka i apostolskog administratora Križevačke eparhije o. Milana Stipića te biskupa Križevačke eparhije u miru mons. Nikolu Kekića. Pozdravljam naše pomoćne biskupe: mons. Ivana Šaška, mons. Miju Gorskog i mons. Valentina Pozaića. Pozdravljam predstavnika Apostolske nuncijature u Zagrebu mons. Janusza Błachowiaka te izaslanike banjolučkoga biskupa mons. Franje Komarice i šibenskoga biskupa mons. Tomislava Rogića. Pozdravljam oce provincijale, časne sestre provincijalne poglavarice naših redovničkih zajednica te redovnike i redovnice.

Od srca pozdravljam subraću svećenike, a posebno župnike i župne vikare, đakone, vjeroučitelje i vjeroučiteljice s područja Grada Zagreba. Pozdravljam naše bogoslove i sjemeništarce, redovničke kandidate i kandidatice, djecu, mlade, roditelje, očeve i majke, bake i djedove. Pozdrav upućujem bolesnim, starijim i nemoćnim osobama, kao i onima koji su zauzeti službama na dobrobit bližnjih te onima koji nas prate putem medija. U ovoj prigodi rado pozdravljam našeg gradonačelnika gospodina Milana Bandića i predstavnike gradskih vlasti. Svim Zagrepčanima srdačno čestitam Dan Grada!

Draga braćo i sestre, raduje nas da ovogodišnju svetkovinu zaštitnice Grada Zagreba predvodi praški nadbiskup i predsjednik Češke biskupske konferencije kardinal Dominik Duka. Više je razloga zbog kojih smo pozvali kardinala Duku na ovo Slavlje i od srca mu zahvaljujemo što se odmah i rado odazvao našem pozivu.

Ove se godine spominjemo 25. obljetnice prvog pohoda svetog pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, 10. i 11. rujna 1994. godine. Papa Ivan Pavao II. nas je pohodio prigodom devetstote obljetnice uspostave Zagrebačke biskupije, čiji se osnutak smješta oko godine 1094.

Felicijanova povelja iz 1134. godine spominje da se prvi zagrebački biskup zvao Duh i da je po narodnoj pripadnosti bio Čeh. Prema predaji biskup Duh je uspostavio zagrebački obred, koji je ukinut 1788. godine, a sa sobom donio i liturgijske knjige.

Pastira Duha kao prvog zagrebačkog biskupa spominju kroničari i povjesničari Crkve zagrebačke. Na oltarnim slikama zagrebačke katedrale uz utemeljitelja biskupije svetog kralja Ladislava nalazi se i biskup Duh. Od 2005. godine, odlukom Gradske skupštine, stube koje povezuju Tkalčićevu ulicu i park pokraj Opatovine nose naziv Stube biskupa Duha.

Višestoljetna povijest zabilježila je puno događaja koji povezuju Hrvatsku i Boemiju, Zagreb i Prag.

Svjedok tog vremena je današnji naš gost i prijatelj nadbiskup praški kardinal Dominik Duka. Zanimljiv je njegov životni put. Rođen je 1943. godine na sjeveru Češke u gradu Hradec Kralove. Godine 1969. položio je privremene zavjete u dominikanskom redu, a 1970. godine zaređen je za svećenika.

U prvim svećeničkim godinama službovao je na raznim župama, dok mu Čehoslovačka komunistička vlada 1975. godine nije zabranila svećeničko djelovanje. Od tada je radio u tvornici automobila Škoda u Plzenu. Ujedno je tajno poučavao vjeronauk i nastavio studij na Teološkom fakultetu. Tijekom 1981. i 1982. bio je i zatvorenik u Plzenu.

Urušavanjem komunističke vlasti 1989. godine, dakle prije trideset godina, mogao se potpuno vratiti svom svećeničkom i redovničkom poslanju. Godine 1998. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom Hralec Kralove, a 2010. godine papa Benedikt XVI. praškim nadbiskupom metropolitom te 2012. godine kardinalom.

Zahvalni smo kardinalu Duki što se unatoč brojnim obvezama rado i spremno odazvao našem pozivu da s nama proslavi Zaštitnicu našega Grada, podijeli s nama radost ovoga Slavlja i uputi nam riječ biskupskoga zajedništva.

Uzoriti gospodine kardinale i dragi subrate u biskupstvu, obradovali ste nas ovim pohodom. Otvorena srca i riječima iskrene dobrodošlice pozdravljam vas u ime svega Božjeg naroda okupljenoga na ovom Slavlju. U znak zahvalnosti i kao trajni spomen na ovaj susret darujemo Vam reljef Majke Božje od Kamenitih vrata s posvetom.