Međureligijski susret u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije
Međureligijski susret u zgradi Hrvatske biskupske konferencije
Pozdravna riječ predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i međureligijski dijalog požeškog biskupa Antuna Škvorčevića na početku međureligijskog susreta koji se održava u ponedjeljak 24. lipnja 2019. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
„Vaša visokopreosvećenosti mitropolite Porfirije, Vaša preosvećenosti gospodine Jovane, poštovani gospodine glavni rabine Preleviću, poštovani gospodine muftijo Hasanoviću!
S osjećajima dubokog poštovanja od srca Vas pozdravljam na ovom našem ekumensko-dijaloškom susretu. On je na neki način odjek i nastavak zajedničkog molitvenog iskustva u Jasenovcu, 2. svibnja o. g. prigodom Jom Hašoa, na koji nas je pozvao gospodin Kotel Da-Don, glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. On je želio sudjelovati na našem skupu, ali je spriječen bolešću. Zamolio me da vam prenesem njegove pozdrave i zahvalnost za zajedničku molitvu u Jasenovcu. Smatrao sam prikladnim da se ovaj susret održi u sjedištu HBK, gdje hrvatski biskupi razmatraju i donose odluke o brojnim pastoralnim pitanjima.
Među njima važno mjesto ima i nastojanje oko evanđeoske povezanosti s kršćanskim crkvama i zajednicama, napose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, te oko dijaloškog odnosa prema pripadnicima drugih religija, prvenstveno prema Židovima i muslimanima. U tom duhu prenosim Vam pozdrave predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića te njegovu molitvenu potporu našem radu.
Zajedno s nazočnim hvarskim biskupom Petrom Palićem, generalnim tajnikom HBK, svjedočim Vam otvorenost i poštovanje hrvatskih biskupa. Naime, kršćani, Židovi i muslimani baštinici su Abrahamove vjere. Prepoznavajući se u tom svjetlu kao braća, željeli bismo to snažnije u hrvatskom društvu svjedočiti i zauzimati se za vrijednosti koje su nam zajedničke. Na to nas je potaknuo papa Franjo i u svom govoru prije tri dana (21. lipnja 2019.) kad je u Napulju na znanstvenom skupu o „Veritatis gaudium u mediteranskom kontekstu“ osvijetlio značenje kršćanske ekumenske povezanosti, a za dijaloška nastojanja kazao kako napose studenti teologije trebaju „biti odgojeni za dijalog sa židovstvom i islamom da bi razumjeli zajedničke korijene i razlike našeg vjerskog identiteta te tako učinkovitije pridonijeli izgradnji društva koje cijeni različitost i potiče poštovanje, bratstvo i miran suživot“.
Papa je još dodao kako smo s muslimanima „pozvani voditi dijalog da bismo izgradili budućnost naših društava i gradova. Trebamo ih smatrati partnerima kako bismo izgrađivali miran suživot i onda kad se susretnemo s teškim događajima koje su uzrokovale fanatične skupine, neprijatelji dijaloga, kao što je to bila tragedija prošlog Uskrsa u Šri Lanki“.
Svjesni smo da pored Abrahamovske vjere baštinimo iz prošlosti i posljedice sukoba na vjerskoj i nacionalnoj razini, kojima kao duhovne osobe trebamo pristupiti praštanjem i promicanjem pomirenja te na naš specifičan način, usred podjela u hrvatskom društvu, svjedočiti zajedništvo, razumijevanje i povjerenje.
Neka Bog blagoslovi naša današnja razmišljanja i odluke u skladu sa svojim naumom“.
Zagreb, 24. lipnja 2019.