Komisija »Iustitia et pax« Hrvatske biskupske konferencije izražava zabrinutost i nezadovoljstvo zbog stanja pravne i građanske nesigurnosti, koju već pune tri godine održava taj projekt izvoza visokosumporne sibirske nafte kroz hrvatski naftovod (Janaf) i luku Omišalj. Komisija konstatira da su zakonski rokovi za ocjenu stručne utemeljenosti i potpunosti Studije utjecaja na okoliš toga projekta već više puta prekršeni. Komisija izražava zabrinutost zbog nerazumljive dobrohotnosti prema inicijatoru tog projekta, javnoj tvrtki Janaf, kojoj se već dva puta dopušta popravljanje i dorada navedene Studije. Tu izvanpravnu popustljivost vlasti dodatno pogoršava to što Republika Hrvatska, zemlja kandidat za Europsku uniju, u ovom slučaju ne poštuje ni preporuke EU o prijevozu nafte kopnenim putom, a ne morem, niti propise EU o procjeni utjecaja na okoliš, a posebno ne međunarodne i europske konvencije koje je prihvatila, a koje je obvezuju da obavijesti susjedne zemlje o mogućim prekograničnim utjecajima na okoliš i traži njihovo mišljenje. Sadašnje stanje neizvjesnosti – zbog neocjenjivanja Janafove studije i »popravnih ispita« – traje već više od godinu dana, pa opterećuje javnost i navlastito građane koje dotrajali Janafov naftovod i opasnosti od izvoza ruske nafte kroz Jadransko more mogu ozbiljno i trajno ugroziti, bilo da je riječ o zdravlju ljudi, izvorima pitke vode, ili o trajnom narušavanju ekosustava, te ljepote i čistoće Jadrana.

Hrvatska je javnost opravdano osjetljiva na moguće ugrožavanje hrvatskih trajnih prirodnih dobara i usporednih prednosti – mora i izvora vode – koji moraju ostati baštinom i naraštaja koji dolaze. Komisija dobro zna da je opasnost od izlijevanja nafte iz istrošenog naftovoda ili zbog brodoloma realna, iako ne i neizbježna. Ali Komisija i javnost isto tako dobro znaju da je u sadašnjim uvjetima nepostojanja rješenja za balastne vode tankera, koji bi dolazili po rusku naftu u Omišalj, ta druga opasnost neizbježna i da je moguće Jadran nepopravljivo uništiti, kao što je u samo osam godina biološki bilo uništeno Crno more od balastnih voda, tj. od invazivnih vrsta, otrova, virusa i bakterija iz drugih mora. Komisija osim toga napominje da zasad ne postoji nikakvo prihvatljivo rješenje za visokohlapljive otrovne plinove koji se ispuštaju pri ukrcaju nafte na tankere.

Komisija očekuje da hrvatske vlasti neće dati suglasnost za tako neprihvatljive opasnosti za hrvatske građane, javne usluge (vodoopskrba) i gospodarske djelatnosti (turizam, ribogojstvo, ribarstvo, školjkarstvo …) dok god se Janafov naftovod ne obnovi i ne uspostavi učinkovit nadzor nad izmjenom balastnih voda u skladu s konvencijom Međunarodne pomorske organizacije iz veljače 2004. godine. Komisija isto tako očekuje da će Hrvatska vlada poštivati opće dobro i javni, a ne parcijalni interes jedne tvrtke koja je u stanju ugroziti opće dobro mnogih.

I na kraju, Komisija zaključuje da taj projekt ne pridonosi opskrbljenosti Hrvatske naftom nego promiče strani interes te prihvaća rizik izlijevanja nafte na kopnu ili na moru, kao i uništavanja ekosustava i biološke raznolikosti Jadranskog mora. Zbog toga Komisija očekuje da hrvatske vlasti prekinu stanje neizvjesnosti i nezakonitosti oko toga potencijalno veoma opasnog projekta, tako da odustanu od njega i objave to hrvatskoj javnosti i stranim partnerima. U javnom bi interesu bilo kad bi hrvatske državne vlasti upravo u povodu toga slučaja pokrenule inicijative kod jadranskih država da se jedinstveno bogatstvo Jadranskog, malog i zatvorenog mora, učinkovito i trajno zaštiti tako da se što prije za njega zatraži i dobije od specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, Međunarodne pomorske organizacije, status »posebno osjetljivog morskog područja«.

Ovaj poziv upućuje Komisija »Iustitia et pax« HBK hrvatskim vlastima i hrvatskoj javnosti.

U Zagrebu, 21. listopada 2005.

mons. Vlado Košić

predsjednik Komisije »Iustitia et pax« HBK