Potaknuti nedavnim prosvjedima građana u nekim gradovima Hrvatske (Zagreb, Split, Dubrovnik) te javnim istupima nekih stručnih organizacija (Hrvatsko sociološko društvo, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti) kojima je zajednički poziv na očuvanje i zaštitu povijesne urbane baštine Hrvatske kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta te njezinih prirodnih vrijednosti, napose obale i otoka, od pritiska investitora građevinskih projekata te neracionalnog korištenja prostora, želimo upozoriti na sljedeće:

Prostor je izuzetno vrijedno kulturno i razvojno dobro. Njegovoj namjeni treba posvetiti posebnu pozornost, jer način na koji će biti oblikovan te sadržaji kojima će biti ispunjen utječu na društvo u cjelini, kao i na kvalitetu života sadašnjih i budućih naraštaja naše domovine. Hoće li ga se koristiti i razvijati u svrhu unaprjeđenja kvalitete života građana te napretka društva, ili samo za stjecanje profita pojedinaca i interesnih lobija, ovisi o svima nama, a posebice o nosiocima javne vlasti.

Pravilno vrjednovanje prostora nemoguće je osigurati u netransparentnom procesu donošenja prostornih i urbanističkih planova te u uvjetima zanemarivanja legitimno iznesenog stava javnosti, na što s pravom upozoravaju građani. Primjerice, protiv projekta »Cvjetni prolaz«, protiv benzinskih crpki u blizini stambenih zgrada, projekta Prokurativa i Rive u Splitu te raznih projekata unutar zidina grada Dubrovnika, putem raznih peticija i na druge načine nezadovoljstvo je iskazalo više desetaka tisuća građana. Unatoč tome, mjesne su vlasti prihvatile i omogućile realizaciju raznih projekata od kojih pojedini, kao rezultat imaju uništavanje povijesne jezgre, na što su upozorile i neke stručne organizacije te mnoge javne osobe. Neki stručnjaci pritom su upozorili da će projekti zbog podzemnih garaža u Splitu i Zagrebu utjecati na povećanje ionako gustog prometa u središtu grada, što će se negativno odraziti na kvalitetu života građana.

Izgradnja u prostoru povijesne baštine, kao što su stare jezgre gradova, višestruko povećava profit investitorima te je zato ovaj prostor i najugroženiji. Pozivamo stoga nadležne mjesne i državne institucije da, s obzirom na to da su im građani povjerili brigu o zajedničkoj baštini, odgovorno i transparentno, uz uvažavanje javnog interesa te pravila struke, poduzmu sve potrebne korake kako bi se zaustavilo uništavanje najvrjednijih dijelova hrvatskog prostora.

U Zagrebu, 8. veljače 2008.

mons. Vlado Košić

predsjednik Komisije »Iustitia et pax« HBK