U izvješću HTV-a s održane konferencije o radu nedjeljom, emitiranom u središnjem dnevniku 30. siječnja 2007. godine, hrvatskoj je javnosti dano nekoliko netočnih i tendencioznih informacija, posebno vezanih uz ulogu Katoličke crkve u zagovaranju zaštite radnica i radnika u trgovini i uz njihova prava na slobodnu nedjelju. U emitiranom izvješću se tvrdi da »potrošače nitko nije pitao za mišljenje« o radu nedjeljom. Ta je tvrdnja neistinita. Da su novinari HTV-a ostali do kraja Konferencije, ili barem na prvom dijelu Konferencije, znali bi da su iznijeti rezultati istraživanja o mišljenju građana potrošača, koje je provela agencija GFK. Osim toga, u proteklih je nekoliko godina rađeno više istraživanja koja su se bavila tom problematikom. U svim tim istraživanjima većina građana Republike Hrvatske drži da bi nedjeljom trgovine trebale biti zatvorene i da bi nedjelja trebala biti neradni dan, kako je to uostalom predviđeno važećim hrvatskim zakonima.

Posebno je netočna i tendenciozna tvrdnja koja govori o »željama« Katoličke crkve. U izvješću je navedeno sljedeće: »Stoga bi, čini se, bilo puno više razočaranih kad bi se ispunile želje Katoličke crkve, a one su jednostavne: zabraniti rad subotom i nedjeljom«. Katolička crkva u Hrvatskoj izdala je nekoliko dokumenata na temu slobode nedjelje i rada nedjeljom. Spomenimo neke: Nedjelja dan Gospodnji i dan blagdanskog počinka (1997.), Nedjelja radi čovjeka (2004.), Izjava Komisije »Iustitia et pax« HBK o očuvanju kulture slobode nedjelje (2005.) i, napokon, hrvatski su se biskupi oglasili Priopćenjem za javnost o slobodi nedjelje na XXXIII. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Đakovu u listopadu prošle godine. Niti u jednom od tih dokumenata Crkve ne spominje se, niti se dade iščitati, neka »želja Katoličke crkve« za »zabranu rada subotom«. Štoviše, u tim se dokumentima nigdje ne spominje riječ ‘zabrana’, a ‘subota’ se spominje u povijesnom kontekstu.

Novinari nisu izvijestili hrvatsku javnost o tome da Katolička crkva, iako je to bilo formalno najavljeno od strane Hrvatske gospodarske komore, nije bila uključena u rad Međunarodne konferencije. U protokolarnom je dijelu bio pozvan kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik HBK, no on je organizatore uputio na stručna tijela i institucije Hrvatske biskupske konferencije koji su se tim pitanjima bavili. Kardinal je želio da stručnjaci iz Crkve ravnopravno sudjeluju u radu Konferencije. Nažalost, predstavnicima Crkve nije bilo omogućeno da ravnopravno sudjeluju ni u protokolarnom ni u radnom dijelu Konferencije, na što je prisutni predstavnik Crkve upozorio na okruglom stolu koji je bio organiziran u sklopu Konferencije.

Autori priloga nisu dakle, u svom izvješću, uzeli u obzir mjerodavne crkvene dokumente i izjave o tome pitanju, a za mišljenje nisu pitali prisutnog predstavnika Crkve mr. Gordana Črpića, pročelnika Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, koji im je o tome mogao dati točnu informaciju.

U Zagrebu, 8. veljače 2007.

mons. Vlado Košić

predsjednik Komisije »Iustitia et pax« HBK