Marija Bistrica, (IKA) – Jubilarna 50. obljetnica proglašenja Marije Bistrice hrvatskim nacionalnim svetištem bit će proslavljena u petak 3. prosinca u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici.

Svečana misa bit će slavljena u 18 sati u bazilici Majke Božje Bistričke.

U 19 sati u dvorani Božjeg milosrđa bit će održana tribina uz prigodnu izložbu i glazbeni program. Gosti tribine su prof. dr. Veronika s. Nela Gašpar s Područnog studija teologije u Rijeci i prof. dr. Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Moderatorica je dr. sc. Snježana Husinec.

Oko 200 tisuća vjernika pohodilo je 14. i 15. kolovoza 1971. godine Mariju Bistricu kako bi nazočili XIII. međunarodnom marijanskom kongresu. Hrvatski narod, koji je tada živio pod komunističkom vlašću, prvi je put svijetu na tako masovan način pokazao snagu svoje vjere. Marija Bistrica ove godine slavi obljetnicu tog događaja te se s ponosom prisjeća dana kada je, prema napisima tadašnjeg katoličkog tiska, Marija Bistrica postala hrvatski Lurd.

Marijanski kongres u Mariji Bistrici održan je zahvaljujući zalaganju franjevca oca Karla Balića, uglednog mariologa i predsjednika Papinske marijanske akademije koji je od pape Pavla VI. uspio ishoditi odobrenje. Uslijedio je nakon VI. mariološkog kongresa održanog u Zagrebu od 6. do 12. kolovoza te godine. Dok je mariološki kongres u Zagrebu bio namijenjen teolozima iz cijelog svijeta, marijanski kongres u Mariji Bistrici okupio je vjerničko mnoštvo iz raznih bližih i daljih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja, ali i Poljske, Njemačke, Belgije, Španjolske, Nizozemske, SAD-a (…) Uz mnoštvo vjernika sudjelovala su i petorica kardinala, tridesetak biskupa, dvojica pravoslavnih episkopa, oko 170 svećenika i 500 redovnica.

Očekivalo se da će u Mariju Bistricu doći i papa Pavao VI., no iz Rima je umjesto njega ipak stigao njegov izaslanik Franjo Šeper, pročelnik Kongregacije za nauk vjere i zagrebački nadbiskup od 1960. do 1969.

Kongres je održan pod geslom ‘Marija početak boljega svijeta’ („Maria mundi melioris origo“), uzetim iz natpisa u crkvi na Trškom Vrhu kod Krapine. Ono je aktualizirano temom kongresa ‘Marija i današnji svijet’.

Za potrebe kongresa ubrzano je završen i novi dio svetišta istočno od cinktora crkve s ispovjedaonicama te prostorom za pričešćivanje, smještaj svećenika i bogoslova te slavljenje svečanih misa za vrijeme velikih hodočašća.

Kongres je otvoren 12. kolovoza svečanom misom u zagrebačkoj katedrali te predavanjima u sjemeništu na Šalati. Slavlje u Mariji Bistrici započelo je u predvečerje 14. kolovoza velikim bdijenjem, ispovijedima, pokorničkim bogoslužjem po istočnom obredu te križnim putem sa svijećama na bistričkoj Kalvariji. Prikazan je i film o Isusovoj muci i uskrsnuću te o životu prve Crkve. Slijedila je posveta Mariji kojoj su vjernici uzdignutih ruku uputili molbu da sve raseljene po svijetu ponovno sakupi u domovini. Nakon mise ponoćke nastavilo se ispovijedanje u ispovjedaonicama i kod postaja Križnog puta.

Na samu svetkovinu Velike Gospe organizirana je procesija mnoštva hodočasnika oko bazilike, preko trga prema kongresnom prostoru podno Kalvarije. Neposredno prije početka euharistije održani su pozdravni govori. Svečano misno slavlje predvodili su kardinal Šeper, izaslanik pape Pavla VI., zatim belgijski kardinal i predsjednik Stalnog vijeća marijanskih kongresa Suenens i tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Misu je koncelebriralo 30 biskupa i nadbiskupa te 170 svećenika. U homiliji kardinal Šeper je istaknuo Mariju kao uzor duboke vjere. Govorio je već tada o suvremenoj krizi vjere koja sve više zahvaća praktične vjernike. Uz pozdrav predstavnicima Istočne Crkve, naglasio je da između Istočne i Zapadne Crkve nema razlika u štovanju Blažene Djevice Marije. Sve vjernike pozvao je da vjeruju u Marijinu majčinsku ljubav. Kardinal Šeper je opravdao i nedolazak Pape u Mariju Bistricu, istaknuo značajan Papin novčani doprinos u iznosu od 31 tisuće dolara za završetak gradnje nove zgrade bistričkog Svetišta te predstavio spomen dar koji je Pavao VI. poslao za Kongres u Mariji Bistrici – kalež od suhog zlata s urezanom Posljednjom Isusovom večerom na podnožju. Putem radija hodočasnicima u Mariji Bistrici prenesene su i tople riječi i pozdravi pape Pavla VI. koje je izrekao iz papinskog ljetnikovca u Castel Gandolfu.

Marijanski kongres u Mariji Bistrici u tisku je opisan kao ‘neviđen’, kao ‘divni doživljaj bistričke radosti’ s organizacijom koja je bila ‘na zavidnoj razini’ i nadmašila sve dotadašnje međunarodne marijanske kongrese. No iznad svega pohvaljeno je mnoštvo vjernika koje je svojom nazočnošću i raspoloženjem pokazalo veliko zajedništvo u vjeri i izrazitu potrebu za Bogom i smislom.

Tog svečanog dana nije se dogodilo ono što je javno predlagao otac Balić, da Marija Bistrica bude proglašena središnjim i nacionalnim marijanskim svetištem hrvatskoga naroda. No, nakon svega što su okupljeni vjernici pokazali svojim mnoštvom i raspoloženjem 14. i 15. kolovoza, Marija Bistrica i njezino značenje za hrvatske vjernike više nije mogla biti isto. Očekivalo se da će to prepoznati i biskupi.

I doista, tri i pol mjeseca kasnije, 3. prosinca 1971., Biskupska konferencija donijela je odluku o proglašenju Svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici nacionalnim svetištem, a 13. srpnja odredila blagdanom Majke Božje Bistričke, navodi se u povijesnom pregledu koji je za službenu stranicu nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke pripremila dr. sc. Snježana Husinec.

Preuzeto sa službene stranice Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke