Istina je prava novost.

Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije

„Dan molitvenog sjećanja na mučenike i žrtve Banjolučke biskupije“ bit će obilježen u nedjelju, 27. srpnja u Drvaru, kao biskupijska komemoracija u znak spomena na katolike ubijene u ratovima i totalitarnim režimima 20. stoljeća, a posebno na 84. obljetnicu ubojstva drvarskog župnika Waldemara Maksimilijana Nestora i skupine njegovih župljana.

Spomen-dan ustanovljen je 2001. pod nazivom „Dan drvarskih mučenika“, a odlukom banjolučkog biskupa Franje Komarice od 2008. prerasta u biskupijsku komemoraciju pod sadašnjim nazivom.

Program započinje u 10 sati križnim putem mučenika (stari bogoslužni prostor, Titova 33), zatim slijedi sveta misa u 11 sati koju predvodi generalni vikar Banjolučke biskupije mons. Karlo Višaticki. U 12 sati predviđeno je polaganje vijenaca i molitva pred spomen-križem poginulih branitelja.

Prema povijesnim podacima, 27. srpnja 1941. u Trubaru kraj Drvara, četnički ustanici izveli su iz vlaka župnika Nestora i njegove vjernike koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani te ih mučki ubili i bacili u jamu Golubnjaču. Iste večeri napadnut je i drugi vlak s katoličkim civilima. Do kraja Drugog svjetskog rata gotovo svi katolici u Drvaru bili su pobijeni ili protjerani, a katolička crkva srušena, zemljište nacionalizirano, a groblje uništeno.

Dan kasnije, u ponedjeljak 28. srpnja, u Bosanskom Grahovu bit će održana komemoracija u znak sjećanja na župnika don Jurja Gospodnetića i više od 220 ubijenih grahovskih katolika. Misu u župnoj crkvi sv. Ilije proroka s početkom u 11 sati predvodit će banjolučki biskup mons. Željko Majić.

Don Juraj je nakon izbijanja ustanka 1941. odveden iz župne kuće i ubijen, a njegovo tijelo nikada nije pronađeno. Uz njega su u grahovskoj župi, posebno u selima Obljaj, Korita, Luke, Ugarci, Crni Lug i samom Grahovu, ubijene brojne obitelji, uključujući majku Anicu Barać i njezino devetero malodobne djece.

Komemoracije u Drvaru i Grahovu održavaju se kao čin molitvenog sjećanja na žrtve koje su ubijene „iz mržnje prema vjeri“, a organizatori naglašavaju kako one nisu poziv na osvetu, već na molitvu, pomirenje i trajno čuvanje dostojanstva i uspomene na nevine žrtve.