Dubrovnik, (IKA) – U klaustru samostana Male braće u Dubrovniku 13. kolovoza od 21 do 22 sata bit će izložena knjiga Judita Marka Marulića, s originalnim naslovom Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena.

Ta mala, ali za hrvatski narod iznimno značajna knjiga, istog je dana prije pet stoljeća na hrvatskom jeziku izišla iz tiska u Veneciji. Uz više od tisuću knjiga iz 16. stoljeća, u ovom samostanu je i jedini potpuno sačuvani primjerak tog prvog izdanja Marulićeve knjige. Franjevci su još prije godinu dana, za jubilarnu 500. obljetnicu, za 13. kolovoza, najavili predstavljanje prvog kritičkog izdanja Judite, znanstveni rad kojeg na tu temu priprema prof. Zvonko Pandžić. Predstavljanje je međutim odgođeno iz tehničkih razloga. Ipak, kako bi obilježili ovu jubilarnu obljetnicu franjevci će toga dana upriličiti izložbu (od 21 do 22 sata) na kojoj će posjetitelji izbliza moći vidjeti pola milenija staru knjigu Judite. Također će tada biti izložen njezin faksimil kojeg je po ovom primjerku nedavno dao izraditi Muzej grada Splita, kao i onaj koji je 1950. izdala JAZU u Zagrebu.

Tu će biti i inkunabula koju Marulić u svojoj oporuci zove „Summa Angelica“, a riječ je o knjizi Nicolausa de Ausmo (s naslovom Supplementum Summae Pisanellae), tiskanoj u Veneciji 1476. (s dubrovačkom signaturom A-77) na koju je Marulić svojom rukom napisao taj skraćeni naziv. On je tu knjigu, uz svoja druga tiskana djela, ostavio svećeniku Rogeriju Capogrossu. Na knjigu je netko kasnije zapisao „Iste liber pertinet loci sanctae Mariae de Paludi“, što odaje da je knjiga nekad bila vlasništvo franjevačkog samostana sv. Marije na Poljudu u Splitu, samostana u kojem je svećenik Capogrosso pokopan. Na izložbi će se moći vidjeti i inkunabula tiskana u Veneciji 1482. (sa signaturom A-65) pravni priručnik pape Grgura IX. Decretales, cum glossa, u kojoj je mnogo marginalija, a više njih Marulić je označio svojim monogramom „.M.“

Iste večeri bit će izložena barokna umjetnička slika, koja se do nedavno nalazila na fratarskom hodniku, s portretom Artemisie Gentileschi (1593-1652/3?) slikarice koja je naslikala najpoznatiju sliku Judite na svijetu.

Ulaz uz poštivanje epidemioloških mjera.