Budi dio naše mreže
Izbornik

Konferencija za novinare prigodom dodjele počasnog doktorata dr. Estheri Gitman

13.06.2019. - 14.06.2019.

Split, (IKA) – Sveučilište u Splitu, na proslavi dana Sveučilišta, koja će biti u Hrvatskomu narodom kazalištu u petak 14. lipnja u 12 sati, dodijelit će počasni doktorat dr. Estheri Gitman.

Konferencija za novinare bit će u četvrtak 13. lipnja u 16.30 sati u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu (Poljana kneza Trpimira 7, Biskupova palača) nakon susreta sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem, rektorom Sveučilišta u Splitu prof. dr. Draganom Ljutićem i upravom Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Splitu.

Prijedlog, Sveučilištu u Splitu, za dodjelu počasnoga doktorata dr. Estheri Gitman podnijeli su Katolički bogoslovni fakultet u Splitu kao nositelj zahtjeva, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.

Zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda, što je uzdigla na svjetsku razinu, Sveučilište u Splitu dodjeljuje počasni doktorat dr. Estheri Gitman.

Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. U vihoru ratnih stradanja nakratko se s obitelji preselila u Izrael, pa u Kanadu i odatle 1972. u SAD, gdje je bila uspješna gospodarstvenica. Dr. Esther Gitman je povjesničarka i sociologinja te je apsolvirala krivično pravo. Široj javnosti poznata je po istraživanju hrvatsko-židovske povijesti o čemu je 1999. godine objavila disertaciju: „Spašavanje Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 1942.-1945.“, skrenuvši svjetsku pozornost na tako važnu temu. Poseban predmet njezina istraživanja je istina o radu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca i njegovoj pomoći Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata.

Njezin rad je prepoznat od najvišega vrha državne vlasti u Republici Hrvatskoj. Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je dr. Esther Gitman Redom kneza Branimira s ogrlicom “za osobite zasluge stečene istraživanjem, dokumentiranjem i promicanjem istine o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća te produbljivanju razumijevanja između hrvatskog i židovskog naroda”. Dr. Githman primila je od Hrvatskoga katoličkog sveučilišta medalju za posebne zasluge u širenju istine o blaženomu kardinalu Alojziju Stepincu.

Osim spomenute disertacije, s aspekta povijesne znanosti, napose suvremene hrvatske crkvene povijesti, svoje znanstveno-istraživačko djelovanje dr. Esther Gitman pretočila je u svoje dvije knjige: „Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i preživljavanje Židova u NDH 1941.-1945.“, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012. te „Alojzije Stepinac: Pillar of Human Rights“, Hrvatsko katoličko sveučilište/Kršćanska sadašnjost, 2019. godine. Dr. Esther Gitman, kao znanstvenica, krenula je objektivno i pravedno, istinoljubivo i nepristrano u prosudbi istraživati neistraženo. O tomu je i sama izrekla duboke misli:

“Odabrala sam krenuti neistraženim područjem spašavanja Židova u NDH unutar šireg konteksta povijesti holokausta, ne samo zato što sam jedna od onih koji su preživjeli holokaust, nego zato što su me rezultati mog istraživanja uvjerili da spašavanje i preživljavanje tisuća Židova u vrlo neprijateljskom okružju i pod složenim uvjetima pokazuju nama i budućim naraštajima da se diktatori poput Hitlera, Mussolinija, Pavelića, Nedića i Tita, kao i njihove promašene filozofije, mogu pobijediti. Moj cilj nije umanjiti ulogu koju su ustaše imale u uništenju 75% hrvatskih i bosanskih Židova. Umjesto toga želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca, te srbijanskog režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine koje su počinili ustaše. Stepinčevi tužitelji ne spominju da je Stepinac, za razliku od mnogih drugih, odlikovan u Prvom svjetskom ratu i da su 150.000 Hrvata bili partizani, uključujući članove Stepinčeve obitelji. Moram priznati da mi tijekom svih ovih godina istraživanja ostaju na pameti dva pitanja: Kako bih se ja bila ponašala pod ugnjetavačkim režimom? Bih li ja imala hrabrosti koju je pokazala moja majka koja je ostavila za sobom dom i obitelj i pobjegla samo s jednom misli na pameti, da spasi mene? Bih li ja imala hrabrost nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji? Nemam odgovore na ova pitanja, ali znam da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari i da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima. Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen svecem, što on već jest! Spasio je svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas.”.

Pošaljite nam svoju najavu

Ime i prezime su obavezni

E-mail je obavezan

Opis najave je obavezan

Došlo je do greške. Molimo pokušajte ponovno.
Pošalji najavu