U Rimu će se od 23. do 26. rujna održati plenarno zasjedanje Vijeća europskih biskupskih konferencija koje će biti u znaku 50. obljetnice postojanja CCEE-a te će imati za temu „CCEE – 50 godina u službi Europi, sjećanje i perspektive u kontekstu enciklike Fratelli tutti“. U uvodnom dijelu zasjedanje predsjednici europskih biskupskih konferencija sudjelovat će u Bazilici svetoga Petra u Vatikanu na misi kojom će predsjedati papa Franjo, a na rimskom Kvirinalu primit će ih talijanski predsjednik.

Ove godine Vijeće Europskih biskupskih konferencija (CCEE)  slavi 50. obljetnicu postojanja: osnovano je u ožujku 1971. i kasnije odobreno od svetoga Pavla VI. Kako bi se proslavilo taj jubilarni događaj, u Rimu će se od 23. do 26. rujna 2021. godine održati godišnje plenarno zasjedanje CCEE-a, na kojem će sudjelovati predsjednici biskupskih konferencija iz cijele Europe.

Zamišljeno kao tijelo zajedništva između europskih biskupskih konferencija, s ciljem promicanja i čuvanja dobra Crkve, CCEE se, prema vlastitim statutima, već 50 godina, koliko postoji, zalaže za „vršenje kolegijaliteta u hijerarhijskom zajedništvu cum et sub romano pontefice; jačanje tješnje komunikacije i suradnje između biskupa i biskupskih konferencija u Europi kako bi se promicao i nadahnjivao rad nove evangelizacije; davanje obola ekumenskom dijalogu za jedinstvo kršćana; pružanje crkvenog svjedočanstva u europskom društvu”.

Uvod u plenarno zasjedanje bit će euharistijsko slavlje kojim će predsjedati papa Franjo u Bazilici sv. Petra 23. rujna u 17 sati. Na kraju mise sa Svetim Ocem, sudionici plenarnog zasjedanja posjetit će grobove papa koji su pratili CCEE u njegovu radu te se ondje pomoliti.

U popodnevnim satima 24. rujna, predsjednike europskih biskupskih konferencija primit će na Kvirinalu predsjednik Republike Italije, Sergio Mattarella.

Tema odabrana za plenarno zasjedanje, „CCEE – 50 godina u službi Europe, sjećanje i perspektive u kontekstu enciklike Fratelli tutti“, želi biti prigoda za analizu stanja u Europi, utvrđivanje najznačajnijih elemenata koji utječu na Crkvu i društvo našega kontinenta i živo sjećanje na kršćanske korijene utkane u njezinu povijest. Time se ujedno nastoji obnoviti opredjeljenje Crkve za izgradnju Europe, slijedeći poticaj pape Franje koji je u svojoj poruci europskim biskupima prigodom zasjedanja u Santiago de Composteli pozvao ih da se zalažu „za novi europski humanizam, sposoban za dijalog, integraciju i rađanje“ kako bi Europa mogla „rasti i razvijati se kao obitelj naroda, zemlja mira i nade”.