Križovljan, (IKA) – U organizaciji Hrvatske kapucinske provincije svetog Leopolda Bogdana Mandića, Općine Cestica i župe Uzvišenja sv Križa Križovljan održat će se predstavljanje zbornika predavanja s međunarodnoga znanstvenog simpozija o temi Život i djelo Hadrijana Franje Boraka (1915.-1993.) održanog u Cestici u studenome 2015., u povodu stote obljetnice njegova rođenja.
Predstavljanje Zbornika održat će se u petak 17. studenoga u 17 sati u OŠ Cestica, a o knjizi će govoriti dr. Anto Barišić, OFMCap. – Zagreb, urednik zbornika, prof dr. Vinko Škafar, OFMCap. – Maribor, doc. dr. Andrea Filić – Zagreb, o. Bono Zvonimir Šagi, OFMCap. – Varaždin i Franjo Talan.
U sklopu predstavljanja nazočnima će se obratiti ravnateljica škole Nevenka Turščak, vlč. Zorislav Šafran, načelnik Mirko Korotaj i fra Jure Šarčević, OFMCap., provincijal Hrvatske kapucinske provincije iz Zagreba. Kroz program će voditi Katica Obadić, a izvest će se i prigodni kulturno umjetnički program u kojem će sudjelovati Ženska klapa Angeluš, Zbor župe Križovljan i Ženski pjevački zbor Stellarium iz Cestice.
Zbornik radova tiskan je na 360 stranica, a uz dvadesetak znanstvenih, stručnih i istraživačkih radova u knjizi su objavljeni i brojni dokumenti i svjedočenja vezani uz rad i djelovanje fra Hadrijana, kako onog u Domovini tako i u Rimu i ostalim mjestima gdje je živio i radio.
Prof dr. fra Hadrijana Franje Boraka rodio se u Radovcu, župa Križovljan, 14. studenoga 1915. godine. Sin je Franje i Josipe rođ. Krajcer, a istog dana rodila se i sestra Barbara. Barbara i Franjo kršteni su idući dan, a krstio ih je križovljanski kapelan Pavao Kranjčić. Najstriji od braće bio je Antun (1903.), blizanke Katarina i Marija rođene su 1906, a brat Josip, kasnije fra Modesto 1918. , te najmlađi Ivan rođen 1921. godine. Nakon školovanja u rodnoj župi Franjo je 1928. krenuo u prvi razred Franjevačke klasične gimnazije u Varaždinu, a nakon njenog završetka obrazovanje nastavlja na Visokoj kapucinskoj teološkoj školi u Škofjoj Loki. Za svećenika je zaređen u Ljubljani, 7. srpnja 1940. godine, mladu misu slavio je u Križovljanu 4. kolovoza, a iduće nedjelje, kao i kolege mu iz konvikta Sv. Josipa u kapucinskoj crkvi u Varaždinu.
Nakon što su Nijemci u župi Križovljan ustrijelili župnika Ivana Mađarića za upravitelja župe bio je imenovan prvo o. Ljudevit Trtinjak, a potom ga je do rujna naslijedio fra Hadrijan Borak koji je tu službu obavljao do polovice rujna 1941. Te godine odlazi u Rim gdje na sveučilištu Gregorijana 1944. postiže doktorat iz filozofije, a 1946. magistrirao i crkvenu povijest. Od te godine bio je profesor na kapucinskom međunarodnom kolegiju sv. Lovre Brindizijskog, a u razdoblju od 1951. do 1970. tu je bio i predstojnik studija. Od 1961. godine, uz to što je prefekt studija na kolegiju sv. Lovre Brindiškog profesor je i na Lateranskom sveučilištu, a potkraj svog boravka u Rimu, od 1969. do 1970, predaje franjevačku filozofiju na Papinskom sveučilištu Antonianum. Uz profesorski posao na papinskim sveučilištima jedno vrijeme bio je duhovnik u Hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, i tu je nakon smrti kardinala Alojzija Stepinca, koji je umro 10. veljače 1960. godine u Krašiću, kao jedan od članova Upravnog vijeća Zavoda, 11. veljače 1960., sudjelovao u otvaranju Duhovne oporuke kardinala Alojzija Stepinca. Duge godine tajnik je Skolastičkog društva i organizator njihovih međunarodnih kongresa. Za vrijeme boravka u Rimu postaje članom talijanskog filozofskog društva i to je ostao do smrti.
Po odlasku u Rim desetljećima se nije vraćao u Domovinu, a u župnoj crkvi i rodnoj župi bio je 6. srpnja 1969. godine, na mladomisničkom slavlju sumještanina fra Trpimira Stjepana Grmeca. Povratkom u Hrvatsku, na kapitulu 1970. bio je izabran za provincijala Hrvatske kapucinske provincije i predsjednika Konferencije Viših redovničkih poglavara tadašnje Jugoslavije, kao i predsjednika Slavensko-mađarske konferencije kapucinskog reda.
Prevoditelj je i suradnik na svim područjima postkoncilskog izdavaštva u Zagrebu. Sabire, odnosno priređuje za izdavanje “Spise sv. Leopolda Mandića” kao i materijal “Hrvatski kapucini” za Franjevački leksikon. Na raznim jezicima su mu objavljene filozofsko – teološke knjige, rasprave i članci. Pokretač je i organizator simpozija i kongresa, a prevodio je i priređivao brojne redovničke i crkvene dokumente. Posljednje djelo bilo mu je priređivanje Spisa svetog Leopolda Bogdana Mandića, Zagreb 1992. godine.
Prof. dr. fra Hadrijan Franjo Borak umro je 4. ožujka 1993. u Zagrebu te je pokopan 8. ožujka u kapucinskoj grobnici na Mirogoju. Uime župe Križovljan za sve dobro što je učinio zahvalio mu je bogoslov Vlado Borak, a zahvalu za nesebičan rad uputili su mu i brojni drugi, prof. dr. Tomislav Janko Šagi Bunić, prof. dr. fra Vinko Škafar uime Slovenske kapucinske provincije i desetak ostalih.