Zbornik radova „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala. Rezultati istraživanja lokaliteta dubrovačke katedrale 2018. – 2022.“ bit će predstavljen u četvrtak, 9. travnja, u 19.30 sati u dvorani pape Ivana Pavla II. u Dubrovniku.

O zborniku će govoriti dr. sc. Maja Zeman, urednica izdanja, dr. sc. Ana Marinković i dr. sc. Ivan Viđen, suradnici na projektu, te dr. sc. Antun Baće, jedan od recenzenata. Sunakladnici izdanja su Gradska (katedralna) župa Gospe Velike i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a recenzenti su dr. sc. Antun Baće i dr. sc. Danko Zelić.

Zbornik radova projekta „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“ prva je u nizu cjelovitijih i obuhvatnijih objava rezultata istraživanja lokaliteta dubrovačke katedrale, ostvarenih u suradnji svih timova uključenih u projektne aktivnosti istoimenog projekta.

Višegodišnji nositelji projekta su Gradska (katedralna) župa Gospe Velike u Dubrovniku i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Odsjekom za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Institutom za arheologiju i Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu. Projekt je pokrenut 2015. godine, isprva u suradnji s Odsjekom za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a zajedničke aktivnosti započele su 2018. godine, točno trideset godina nakon završetka arheoloških istraživanja prostora katedrale Gospe Velike i susjedne Bunićeve poljane (1981. – 1988.). Rad na projektu bio je ponajprije usmjeren na prvu stručnu i znanstvenu obradu svih pokretnih nalaza, koji su tijekom 1980-ih bili pohranjeni u provizornom depou (lapidariju katedrale), smještenom ponajviše u njezinu južnom potkrovlju.

Zbornik se sastoji od više znanstvenih radova autora uključenih u projekt „Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala“. Otvara ga rad Marte Perkić „Pregled arheoloških istraživanja dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane od 1981. do 1988. godine“, napisan na temelju raznolike i opsežne dokumentacije koja uključuje bilješke istraživača, skice, nacrtnu dokumentaciju i fotografije. Ta je dokumentacija poslužila kao relevantno polazište i u poglavljima Suzane Damiani „Ostaci zidnih slika s lokaliteta dubrovačke katedrale. Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja 2018. – 2022.“ te Maje Zeman i Ane Marinković „Kamena plastika lokaliteta dubrovačke katedrale. Kontekst nalaza i metode istraživanja“.

Rad Matka Matije Marušića „Flora dubrovačke romaničke katedrale: detalj za ikonografsko čitanje“ usmjeren je na ikonografsko tumačenje specifičnih cvjetnih i lisnih motiva dovratnika i elemenata gređa, u kojima autor prepoznaje nadahnuće biljnim vrstama iz Svete Zemlje. Autorice Marija Šiša Vivek i Ivana Ožanić Roguljić u poglavlju „Stolna keramika iz istraživanja katedrale Gospe Velike i Bunićeve poljane u Dubrovniku – preliminarni pregled“ sažimaju dosadašnje rezultate sistematizacije tih nalaza te, uz pojedine primjerke iz razdoblja od 4. do 6. stoljeća, zaključuju kako na lokalitetu prevladavaju globularne amfore ranoga i razvijenoga srednjeg vijeka.

Zbornik završava radom Marte Perkić „Groblje sv. Marije Velike u Dubrovniku – uvodno razmatranje“, koji na sadržajan način zaokružuje prethodne priloge i upozorava na važnost poznavanja rada ranijih istraživača, kao i na složenost ovoga katedralnog nalazišta.