Zagreb, (IKA) – U petak, 2. listopada drugog dana Prve međunarodne kroatološke konferencije, koja se organizaciji Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu održava na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj rad će započeti u 10 sati u dvorani Zagreb plenarnim predavanjem Ludwiga Steindorffa “Hrvatska kao ogledalo europske urbane baštine”.

U 11.30 sati na programu su tri paralelne sjednice.
U dvorani Split pod predsjedanjem Branke Tafra bit će predstavljena izlaganja “Hrvatske akademije (od 16. do 18. stoljeća) u europskom kontekstu” (Petra Košutar, Branka Tafra), “Leksik dviju bratovština iz 17. stoljeća” (Ivica Vigato), “Kulturno-povijesni kontekst kalkiranja u hrvatskom jeziku” (Marija Turk, Maja Opašić), “Jezik novozavjetnih tekstova u hrvatskoglagoljskim tiskanim knjigama” (Ivan Jurčević),
“Je li Mirko Divković bio samo vukovac?” (Dubravka Smajić) i “Status čakavskoga i kajkavskoga kao ugroženih idioma u Hrvatskoj” (Joško Božanić).

U dvorani Pula pod predsjedanjem Erne Banić-Pajnić bit će slijedeća izlaganja “Hrvatski filozofi u potrazi za narodnim duhom” (Erna Banić-Pajnić), “Ðuro Arnold u Njemačkoj” (Reinhard Lauer), “Dometi suvremene hrvatske filozofije” (Mislav Kukoč), “Filozofija odgoja u Hrvatskoj” (Bruno Pušić), “Rimska pravna tradicija i hrvatska pravna kultura” (Marko Petrak) i “Dubrovački i mletački republikanizam: obrasci i korelacije” (Marinko Šišak).

Pod predsjedanjem Željane Pancirov Cornelisse u dvorani Osijek održat će se izlaganja “Suobličavanje s hrvatskim nacionalnim identitetom kao temelj književnoga i kulturnoga djelovanja sedmorice hrvatskih pisaca i kulturnih djelatnika
u razdoblju od 16. do 20. stoljeća” (Antonija Pavić), “Motivi i poticaji hrvatskih glazbenika židovskoga podrijetla u hrvatskoj kulturi i hrvatskoj glazbenoj baštini” (Tamara Jurkić Sviben), “Lički jezikoslovci kao dio hrvatskoga kulturnoga identiteta” (Ivan Brlić), “Hrvatsko-nizozemski rašomon” (Željana Pancirov Cornelisse), “Naracije o hrvatskom identitetu u devedesetim godinama 20. stoljeća – U potrazi za novim identitetom” (Magdalena Dyras) i “Interkulturna poduka jezika kao stranoga/drugoga” (Vesna Mikolić).

Od 13.30 do 15 sati u Velikoj vijećnici će se održati dodatni program, Okrugli stol “Kroatologija kao struka”.

Wayles Browne će plenarnim predavanjem “Lingvistički pogled na hrvatski jezik, njegovo normiranje i mjesto u društvu” započeti popodnevni dio porgrama u 15.15 sati u dvorani Zagreb.

Paralelne sjednice započinju u 16.45 sati.
U dvorani Split pod predsjedanjem Suzane Marjanić održat će se izlaganja
“Recepcija hrvatskoga kazališta u Italiji” (Antonia Blasina Miseri), “Dva lica kućnoga kazališta u osamnaestostoljetnom Dubrovniku” (Lada Muraj), “Povijesno-metonimijski elementi na primjerima hrvatske drame 20. stoljeća” (Helena Peričić),
“Zooscena i kao etička pomutnja: primjeri s hrvatske performerske i kazališne scene” (Suzana Marjanić), “Funkcija prostora u Gloriji Ranka Marinkovića” (Ivan Trojan, Tatjana Ileš) i “Jezična usporedba Judite Marka Marulića i Judite Mire Gavrana u kontekstu razvoja hrvatskoga jezika na primjeru jedne nastavne jedinice” (Lucija Šarčević).

Pod predsjedanjem Marka Pranjića u dvorani Pula bit će predstavljena izlaganja “Kontinuitet i diskontinuitet starogrčkih odgojnih sadržaja u hrvatskoj pedagoškoj praksi” (Marko Pranjić), “Stjepan Matičević – jedini hrvatski pedagog akademik” (Katarina Krešić), “Utjecaj načina poučavanja na motivaciju i stav učenika prema hrvatskom jeziku kao nastavnom predmetu” (Dunja Pavličević-Franić, Katarina Aladrović-Slovaček), “Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti u kontekstu europskih obrazovnih sustava” (Božica Jelaković), “Didaktičko-metodička analiza odobrenih hrvatskih gimnazijskih udžbenika povijesti za 2. razred” (Rona Bušljeta) i
“Strip – roba ili književna činjenica” (Ivana Rukavina, Josipa Bađari).

U dvorani Osijek pod predsjedanjem Miroslava Bertoša održat će se izlaganja ” O rukopisu “Dell’origine, progresso e varietà della liturgia illyrica o schiavonica” iz 1748. godine u Tajnom vatikanskom arhivu” (Jadranka Neralić), “Zadarska Curia maior ciuilium: sudski zapisnici i izvorne cjeline” (Tomislav Popić), “Hrvatska pisana baština kao povijesni izvor: prigodničarska poezija i Austrijsko Carstvo u prvoj polovini 19. stoljeća u Dalmaciji” (Jelena Lakuš), “Porta orientale” vs. “Zapadna granica” – Prijepori, sukobi i prožimanja slavenskoga/hrvatskoga i talijanskoga/venetskoga etnosa u XIX. stoljeću (povijesna obličja istarskoga slučaja) (Miroslav Bertoša) i “Istrana u Zagrebu za očuvanje hrvatskoga identiteta u Istri 20-tih i 30-tih godina 20. stoljeća” (Mirko Jurkić Borba).

Završetak radnog dijela drugog dana Konferencije predviđen je za 18.30 sati.