Zagreb, (IKA) – Znanstveni skup “Tridentska baština: katolička obnova i katolička konfesionalizacija u hrvatskim zemljama” priređuju u Zagrebu 6. i 7. prosinca Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrovitelji skupa su Hrvatska biskupska konferencija i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

Prvi dan, u petak 6. prosinca skup će se odvijati na Hrvatskom institutu za povijest, Opatička 10.

Nakon otvaranja u 9 sati, slijedi prvi blok predavanja “Istraživački dosezi i perspektive” s predavanjima “Tridentinski sabor – koncil među koncilima?” (Ivica Musa), “Vizualna egzegeza tridentskoga nauka o najsvetijim sakramentima pokajanja i posljednje pomasti” (Sanja Cvetnić), “Vjerska politika u habsburškim zemljama u drugoj polovici 16. stoljeća” (Nataša Štefanec), “Hrvati na Tridentskom saboru” (Josip Sopta), “Hrvati i teologija nakon Tridentskog sabora” (Ivan Karlić) i “Predkoncilska liturgijska nastojanja i recepcija postkoncilske obnove” (Ante Crnčević).

U drugom bloku “Politika i Crkva” s početkom u 11.30 sati održat će se predavanja “Članak 5: 1608 – Monarhija, Kraljevstvo, Trident ili?” (Ivana Jukić), “Konfesionalizacija i crkvena unija u Hrvatsko-Slavonskom Kraljevstvu” (Zlatko Kudelić), “Dijecezanske sinode – primjer provođenja posttridentske obnove” (Slavko Slišković – Daniel Patafta), “Juraj Drašković i njegova uloga u oblikovanju novih crkvenih, obrazovnih i kulturnih prilika u hrvatskim zemljama nakon Tridentskoga koncila” (Iva Mandušić), “Posttridentska obnova i zagrebački kaptol za vrijeme kanonika Benedikta Vinkovića (1610–1637)” (Marko Jerković) i “Četiri biskupijske skupštine (sinode)” (Ivanka Magić).

Popodnevni dio započinje u 15.30 sati s blokom “Centar i periferije” s predavanjima “Fond ‘Congregazione Vescovi e Regolari: Visite apostoliche’ u Tajnom vatikanskom arhivu” (Jadranka Neralić), “Svjetlo riječi, sjena vlasti: kasnorenesansni propovjednici u dubrovačkoj katedrali” (Relja Seferović), “Temelji tridentske reforme u kvarnerskim biskupijama (Rab, Krk, Osor)” (Tea Perinčić), “(Re)organizacija crkvenih struktura u istočnoj Hrvatskoj nakon oslobođenja od osmanske vlasti i tridentski katolicizam” (Dubravka Božić Bogović) i “Pitanje uspostave biskupske vlasti na primjeru Apostolskog vikarijata u Bosni” (Rudolf Barišić).

U četvrtom bloku “Jezik i književna produkcija” s početkom u 17.15 sati održat će se predavanja “Hrvatska glagoljaška kultura nakon Tridentskoga koncila” (Stjepan Damjanović), “Hrvatska antroponimija poslije Tridentskoga koncila” (Anđela Frančić), “Prijevodi Biblije na hrvatski jezik i hrvatske protestantske knjige tijekom i nakon Tridentskog koncila” (Stanko Jambrek) “Posttridentska anonimnost: autorizacija hrvatskih vjerskih djela tijekom ranoga novog vijeka” (Zoran Velagić).

U 20 sati održat će se koncert Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

U subotu 7. prosinca rad skupa odvijat će se na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, Jordanovac 110.
U 9 sati započinje peti blok “Mediji i prakse” s predavanjima “Hrvatski katekizmi u razdoblju tridentske obnove XVI. stoljeća” (Antun Trstenjak), “Katolička obnova i franjevci Bosne Srebrene” (Pavao Knezović), “Zrcalo duše (1650) franjevca Abrahama Zelenića” (Franjo Emanuel Hoško), “Pedagogija onkraj ideologije: isusovačka drama i kazalište i Tridentski koncil” (Leo Rafolt), “Crkvena glazba u Hrvata pod obnoviteljskim utjecajem Tridentskog sabora” (Marijan Steiner), “De sacris imaginibus − prilog poznavanju reproduktivnog sakralnog slikarstva poslijetridentskog razdoblja” (Mirjana Repanić-Braun) i “Obnova kulta titulara dalmatinskih gradova u kontekstu tridentske obnove: splitski slučaj” (Ivana Prijatelj-Pavičić).

U šestom bloku “Umjetnost i propaganda” su predavanja “Antun Vramec – prvi hrvatski pisac u Zagrebačkoj biskupiji na tragu tridentskih smjernica” (Alojz Jembrih), “Poslije Tridenta: stihovani i prozni nabožni sastavci 17. stoljeća” (Milovan Tatarin), “Hrvatska narativna proza nakon Tridentskog koncila” (Lahorka Plejić Poje), “Liturgija i uređenje unutrašnjosti zagrebačke katedrale tijekom XVII. i XVIII. stoljeća” (Danko Šourek) i “Christianae Reipublicae Propugnator: reformnokatolička mitopoetika bana Tome Erdödyja (1558–1624)” (Zrinka Blažević – Daniel Premerl).

Posljednji, sedmi blok predavanja “Obrazovna formacija i socijalno discipliniranje” počinje u 14.30 sati, a u sklopu njega održat će se predavanja “Isusovački Ratio studiorum” (Ivan Macan), “Misije u posttridentskom razdoblju” (Mijo Korade), “Utjecaj Tridentskog koncila na bračna pitanja” (Marija Mogorović Crljenko), “Iskorjenjivanje praznovjerja nakon Tridentskog koncila” (Maja Matasović), “Discipliniranje duša i tijela: obrazovna načela i prakse u hrvatskim isusovačkim kolegijima ranoga novoga vijeka” (Teodora Shek Brnardić), “Refleksije Tridentskog koncila kroz prizmu djela i djelovanja Markantuna de Dominisa i Paola Sarpija” (Robert Holjevac) i “Drugi manifest Marka Antuna De Dominisa u svjetlu obraćeničke književnosti” (Ana Madunić).

Zaključna rasprava je u 16.15 sati, a zatvaranje skupa predviđeno je u 17 sati.