Dubrovnik, 14. 4. 1998. (IKA) – Znanstveni skup u povodu 1.000-obljetnice uspostave dubrovačke nadbiskupije-metropolije započeo je u ponedjeljak, 13. travnja, u 19 sati u Dubrovniku. Na skupu sudjeluju brojni znanstvenici koji će s različitih stajališta pokušati osvijetliti početke i nastanak današnje dubrovačke biskupije. Skup je otvorio dubrovački biskup Želimir Puljić, koji je u uvodnome izlaganju istaknuo kako su počeci i nastanak tadašnje dubrovačke nadbiskupije obavijeni velom tajne budući da postoji vrlo malo dokumenata i podataka o nastanku te crkvene pokrajine. “Postoje raznolike tvrdnje o pojedinim događajima kao i različite ‘povijesne radne hipoteze’ koje treba dokazivati, provjeravati ili pak ponavljati kao moguće pretpostavke. Stoga se s vremena na vrijeme priređuju znanstveni skupovi kako bi se pojedine znanstvene pretpostavke utvrdile, razradile ili pak odbacile kao neutemeljene”, rekao je biskup Puljić. Dubrovački biskup podsjetio je kako “u Buli papa Benedikta VIII. iz g. 1022. nalazimo podatak da je njegov prethodnik papa Grgur V. (996-999) uspostavio u Dubrovniku nadbiskupiju metropoliju dodijelivši joj kao sufraganske biskupije humsku zemlju, Trebinje, Kotor, Srbiju, Bar i Ulcinj. Papa Benedikt VIII. ne navodi godinu nastanka te crkvene pokrajine te je stoga zadaća povijesne znanosti utvrditi taj datum”, rekao je dubrovački biskup.
Pozdrav, čestitke i blagoslov Svetog Oca nazočnima je prenio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, a potom je pročitao i brzojav što ga je uime Svetog Oca sudionicima skupa poslao državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano. U brzojavu se ističe: “U povodu svečane proslave tisućite obljetnice uzdignuća na metropolitansko dostojanstvo biskupijskog sjedišta u Dubrovniku, koje je sada inače sufragansko u sastavu splitsko-makarske crkvene pokrajine, Sveti Otac upućuje čestitku uz želju da jubilejsko slavlje bude ujedno i prigoda za razmišljanje, u svjetlu povijesnog iskustva, o sadašnjemu trenutku i o načinu djelovanja krštenika u društvenoj zajednici kojoj pripadaju kao i o posebnome doprinosu što ga, kao vjerni Kristovi učenici, trebaju dati izgradnji budućnosti i daljnjemu rastu istinskoga kršćanskog humanizma. Moleći za sve zaštitu Presvete Bogorodice, Kraljice Hrvata, i svetoga Vlaha, nebeskog zaštitnika Dubrovnika, Vrhovni Svećenik od srca udjeljuje apostolski blagoslov Vama, kleru, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima Vaše vrlo stare Crkve u Dubrovniku a navlastito onima koji pate od posljedica nedavnoga rata”.
Pozdravni brzojav sudionicima skupa uputili su i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Jurić te veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Ive Livljanić. Nazočne je pozdravio i zaželio im dobrodošlicu i dubrovački-neretvanski župan dr. Jure Burić.
O poticaju za pokretanje toga pothvata govorio je mr. Ivica Prlender nakon čega je voditelj skupa dr. Jozo Sopta najavio i prvo predavanje župnika u Neumu mr. Ivice Puljića, koji je u kraćem izlaganju govorio o “Problemu uspostave Dubrovačke metropolije”. Spomenuo je kako se dubrovačka biskupija spominje u aktima oba splitska sabora iz g. 925. i 928. te naveo i ostale spise u kojima se spominje dubrovačka biskupija podijelivši ih na, po njegovu mišljenju, pouzdane i manje pouzdane. Pouzdanim je ocijenio spis Ivana Arhiđakona te bulu pape Benedikta VIII. Osim toga mr. Puljić je iznio i neke postojeće teorije o nastanku dubrovačke nadbiskupije-metropolije. Istaknuo je kako je potvrda metropolitanskih prava dubrovačkom nadbiskupu od strane Benedikta VIII. s obzirom na ondašnje povijesne prilike na ovome teritoriju, posebice utjecaj Bizanta i vladavina cara Bazilija, bila samo golo zakonsko pravo budući da je stvarnost bila sasvim drugačija.
Simpozij je priredio biskupski ordinarijat Dubrovnik, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i tehnologije, a svoj prinos dalo je i Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku.