100.000 VJERNIKA I 16 BISKUPA PROSLAVILO BLAGDAN MALE GOSPE I OBLJETNICU GOSPE OD VELIKOGA HRVATSKOG ZAVJETA U SOLINU
Kardinal Kuharia:”Dobro je dobro, a zlo je zlo. I nikada, koliko god ljudi zalutali i izmijenili svoje pojmove ne mogu izjednaeiti dobro sa zlom, niti zlo s dobrom, jer je razlika nepremostiva. Eovjek se uvijek mora odlueivati i birati hoae li iai putem dobra ili putem zla”
Solin, 8. 9. 1996. (IKA) – Velikim euharistijskim slavljem, koje je u najstarijem hrvatskom marijanskom svetištu Gospe od Otoka u Solinu predvodio zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia sveeano je, uz sudjelovanje više od 100.000 hodoeasnika, proslavljen blagdan Male Gospe i 20. obljetnica Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, u nedjelju, 8. rujna. Veliko mnoštvo vjernika koje je sudjelovalo na proslavi obljetnice Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Gospinu svetištu, na otoku rijeke Jadro, na kojem je hrvatska kraljica Jelena prije više od 1.020 godina podigla crkvu posveaenu Mariji, osvjedoeilo je da želi ponovno obnoviti svoja krsna obeaanja te se trogodišnjom duhovnom obnovom pripraviti za ulazak u treae tisualjeae kršaanstva.
Sveeanost proslave obljetnice vjerniekog okupljanja u Solinu godine 1976., kada je Crkva u Hrvata pobudila nacionalno jedinstvo u vjeri i osjeaajima, zapoeela je umjetniekim programom koji je priredio don Ante Mateljan. Pjesmom i recitalom “Teci Jadro, teci” hodoeasnici su se prisjetili velikog okupljanja 1976. Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Juria pozdravio je potom okupljeno vjernieko mnoštvo, te poimence predvoditelja misnog slavlja zagrebaekoga nadbiskupa kardinala Franju Kuhariaa, vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljiaa, venecijanskoga patrijarha kardinala Marca Ce’a, apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giulija Einaudija, zadarskog nadbiskupa Ivana Pren?u, ?akovaekoga i srijemskog biskupa Airila Kosa i njegova koadjutora Marina Srakiaa, šibenskog biskupa Sreaka Badurinu, krekog biskupa i administratora rijeeko-senjske nadbiskupije Josipa Bozaniaa, križevaekoga vladiku Slavomira Miklovša, dubrovaekog biskupa Želimira Puljiaa, banjoluekog biskupa Franju Komaricu, mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanjske biskupije Ratka Periaa, hvarskog biskupa Slobodana Štambuka, pomoanog biskupa Marina Barišiaa, tajnika HBK Vjekoslava Milovana. Kao i sve sveaenike, redovnike, redovnice, redovnieke provincijale, predstavnike vlasti, saborske zastupnike, pripadnike i zapovjednike Hrvatske vojske, mornarice i policije, invalide domovinskog rata, majke i udovice poginulih branitelja, te izbjegle i prognane.
Mnoštvu hodoeasnika i biskupima Crkve u Hrvata obratio se i kardinal Marco Ce’ koji se zahvalio na pozivu te izrazio radost što je sudionik toga velieanstvenog slavlja. Crkva Venecije i splitsko-makarska nadbiskupije povezane vezama solidarnosti i prijateljstva, istakno je pritom, te dodao kako je venecijanska Crkva tom povezanošau primila obilne darove milosti i upravo stoga je on došao izraziti zahvalnost. On je tako?er izrazio i svoju zadivljenost hrvatskom pobožnošau spram Gospe.
Kardinal Kuharia istaknuo je u svojoj propovijedi, 8. rujna ove godine u Solinu, kako tom proslavom zapoeinje trogodišnja priprava Crkve u Hrvata za veliku proslavu treaeg tisualjeaa. On je tako?er i uputio na potrebu ponovnog navještanja Evan?elja te pritom istaknuo pet istina o eovjeku. Prva istina jest da je eovjek biae stvoreno iz ljubavi za ljubav. Eovjek je tako?er i grešno biae što je i druga istina o eovjeku. Otkupljenje i spasenje, treaa je istina, jer je tako Bog odgovorio na eovjekov grijeh. Eetvrta istina o eovjeku jest da je eovjek etieko biae. Peta istina o eovjeku jest “temeljna istina, a glasi da je eovjek besmrtno biae”, da je njegov život produžen u Božju vjeenost. Smisao ljudskoga postojanja nije ni vrijeme, ni bogatsvo, ni moa, kao ni užici, vea vjeenost. Stoga je kardinal pozvao sve da se u privatnom i javnom životu ponašaju sukladno tim istinama. On je istaknuo da eovjek postoji od svojeg zaeeaa i da ga kao takvog treba poštivati kao što treba poštivati sve ljude, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, spolnu ili ikoju drugu pripadnost. Kardinal je time odbacio svaki oblik diskriminacije pozvavši vjernike da u sebi razlikuju dobro od zla. “Dobro je dobro, a zlo je zlo. I nikada, koliko god ljudi zalutali i izmijenili svoje pojmove ne mogu izjednaeiti dobro sa zlom, niti zlo s dobrom, jer je razlika nepremostiva. Eovjek se uvijek mora odlueivati i birati hoae li iai putem dobra ili putem zla”, porueio je zagrebaeki nadbiskup ponovno pozivajuai sve da u svom privatnom i javnom životu poštuju etieke norme kako bi se što bolje pripravili za ulazak u treae kršaansko tisualjeae. Potom je predsjednik HBK objasnio kako Crkva u Hrvata ne želi i “ne može nikada propovijedati drugeiji moral, ni drugeije vjerovanje, makar bila korijenito sukobljena sa svijetom i s duhom ovoga svijeta” te uputio vjernike na usrdnu molitvu kako bi se što bolje duhovno obnovili, i pozvao ih da skupa obnove krsne zavjete. Nakon obnove krsnih obeaanja prineseni su prikazni darovi: svijeaa kao znak odanosti Bogu, Višeslavova krstionica iz doba pokrštavanja Hrvata kao znak vjernieke prošlosti i kršaanske sadašnjosti, kruh i vino, nadgrobna ploea kraljice Jelene, zaštitnice onih u nevolji i potrebitih, iz 10. stoljeaa. Dvije bijele golubice prinesene su na kraju kao znak slobode i mira. Podsjetivši kako su se vjernici prije 20 godina, u tom svetištu, slaveai 13 stoljeaa krštenja, povjerili posebnom posvetom bezgrešnom srcu Marijinu, kardinal Kuharia je pozvao vjernike da sada obnove tu posvetu i preporuee joj se na putu u treae tisualjeae.
“Presveta Bogorodice i Majko naša, Gospo Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, kraljice Hrvata, najvjernija odvjetnice Hrvatske, Djevice nevina, evo nas nakon 20 godina ponovno pred tobom, na temeljima prvoga tvog poznata svetišta u našem narodu, koje ti sagradi kao svjedoeanstvo vjere i ljubavi dobra hrvatska kraljica Jelena, koja je bila majka kraljevstva i zaštitnica sirota i udovica. Evo nas pred tobom na ovom našem svetom tlu, gdje su bile kolijevke i grobovi kraljeva roda našega, gdje je i grob dobre Jelene, gdje su naši pradjedovi pred više od 13 stoljeaa, krštenjem preporo?eni i Evan?eljem rasvjetljeni poeeli ulaziti u veliko zajedništvo vjere i ljubavi u Crkvu katolieku. Majko, milosti puna, pred tobom stojimo kao tvoja djeca i povjeravamo tvom preeistom srcu, majko duše naše, Crkvu i narod Hrvata. Daj da po tvom zagovoru oživi Crkva i domovina. Bila si majka naše Crkve i našeg naroda u stoljeaima kada smo se kao narod i kao Crkva ra?ali, bila si nam utoeište u krvavim vremenima kada smo izdisali pod udarcima, bila si stijeg naših pobjeda i stalni poticaj našim obnovama. Majko naše prošlosti, budi majkom i naše sadašnjosti i naše buduanosti. Izrueujemo ti, posveaujemo ti narod i Crkvu Hrvata. Povjeravamo se tvojoj zaštiti. Ti znadeš najbolje sve naše nevolje. Majko milosti ne daj da umremo. U zajedništvu opainstva svetih, danas molimo sa svim vjerniekim pokoljenjima našega naroda. Nebo i zemlja neka nam budu svjedoci naše skrušenosti našeg predanja i naše molitve. Blažena ti što povjerova! Umnoži nam vjeru, uevrsti nadu, jaeaj našu ljubav da ustrajemo u pradjedovskoj vjernosti Petrovu nasljedniku, u zajedništvu Katolieke Crkve. Djevice vjerna i Majko divna, primi u svoje srce naše vjernieko, ljudsko i narodno postojanje. Vodi nas u svjetlosti svoga Sina, u vjeenu ljubav Presvetoga Trojstva gdje ae biti otrte sve suze, gdje smrti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neae biti. Najvjernija odvjetnice Hrvatske, Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, velika zagovornice svih sinova ljudskih, to te molimo po Kristu našem Gospodinu. Amen.”, izmolio je zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia.
Na kraju sveeanog misnog slavlja okupljenima se obratio i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljia. Izražujuai svoju radost što može podijeliti zajedništva vjere, kardinal Puljia je uputio “pozdrave i vapaje razapete Katolieke Crkve u Bosni i Hercegovini, koja je korijenom i starinom najstarija na tim prostorima, i stoljeaima proganjana i razapinjana, a koja je danas na pragu uništenja, ali puna nade”.