Mariazell, (IKA) – Veličanstveno misno slavlje Hodočašća naroda 22. svibnja u austrijskome marijanskom svetištu Mariazellu započelo je pjesmom “Vladaru puka, vremena” u izvedbi ujedinjenog zbora s tisuću pjevača, a hodočasnike je pozdravio biskup domaćin Egon Kapellari. Izrazivši im dobrodošlicu, posebno je pozdravio predvoditelja misnog slavlja Papina izaslanika kardinala Angela Sodana, kardinale, nadbiskupe, biskupe i svećenike, redovnike i redovnice, mlade, predstavnike kršćanske ekumene, visoke predstavnike država i vlada osam zemalja, predsjednika Europske komisije Romana Prodija, slušatelje i gledatelje, kao i predstavnike medija koji su omogućili da to slavlje izravno prate u cijeloj Europi preko radija i televizije.

Hodočasničko mnoštvo i njihove pastire pozdravio je zatim kardinal Sodano i prenio im pozdrave Svetoga Oca. “Radosno sam došao iz Rima kako bih s vama sudjelovao u ovome slavlju”, kazao je kardinal, te pozdravio i državne poglavare koji su došli zastupati svoje narode “duboko ukorijenjene u vjeri u Krista”. Zatim je na velikom zaslonu oltara prikazana snimka pozdrava koji je Ivan Pavao II. uputio sudionicima Hodočašća naroda, izražavajući svoju duhovnu blizinu, istaknuvši kako će sa svima moliti za blagoslovljeno doba u kojemu će svi ljudi zajedno živjeti u miru i dobru, a temelj za to su vrednote koje daje kršćanska vjera. Riječ je ništa manje nego o samoj budućnosti ljudi ovoga kontinenta, istaknuo je Papa, i zahvalio svima na zauzimanju, osobito za žrtve i molitve.

Na misnom slavlju Srednjoeuropskoga katoličkoga dana okupili su se brojni visoki državni predstavnici – iz Hrvatske predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader i ministar kulture Božo Biškupić, zatim češki predsjednik Vaclav Klaus, slovački predsjednik Rudolf Šuster, mađarski predsjednik Ferenc Madl, austrijski predsjednik Thomas Klestil i član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Europsku uniju zastupali su predsjednik Europske komisije Romano Prodi te povjerenik Franz Fischler. Austrijske vlasti predstavljali su i kancelar Wolfgang Schuessel, više ministara i vladinih dužnosnika, kao i predsjednici austrijskih saveznih pokrajina.

Uz kardinala Sodana slavili su bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn, koji je i propovijedao, kardinali Josip Bozanić, Vinko Puljić, Miloslav Vlk iz Praga, Jan Korec iz Slovačke, Peter Erdo iz Mađarske, Joachim Meisner iz Njemačke, Adrianus Simonis iz Nizozemske te slovački kurijalni kardinal Jozef Tomko, ukrajinski grkokatolički kardinal Lubomir Husar, oko 120 biskupa, više od tisuću svećenika, a ulaznoj procesiji sudjelovalo je 500 ministranata. S oko 8.300 hodočasnika iz Republike Hrvatske predvođenih kardinalom Bozanićem bili su i svi hrvatski biskupi, osim hvarsko-bračko viškoga Slobodana Štambuka, kao i svi bosanskohercegovački biskupi.

Ekumenu su, između ostalih, predstavljali izaslanstvo Ekumenskog vijeća Crkava u Austriji, evangelički luteranski biskup Herwig Sturm, armenski apostolski nadbiskup Mesrob Krikorian, među predstavnicima Srpske pravoslavne crkve bio je i zagrebački paroh Milan Topić.

Umjesto klasičnog pokajničkog čina, kardinal Sodano s trona je došao do kopije krstionice kneza Višeslava iz Stolne crkve u Ninu s početka IX. stoljeća, gdje je blagoslovio vodu kojom su potom kardinali i biskupi, predstavnici pojedinih zemalja, škropili okupljene vjernike.
Misu je kardinal Sodano predslavio na latinskom jeziku, prvo je čitanje bilo na mađarskom, drugo je na hrvatskom jeziku pročitala hodočasnica iz BiH Željka Marković, a Evanđelje o svadbi u Kani, iz kojeg su uzete Marijine riječi “Što god vam rekne, učinite!”, naviješteno je na njemačkome i staroslavenskom jeziku.

Propovijed kardinala Schoenborna

Na početku propovijedi kardinal Schoenborn istaknuo je kako se nikada prije u tom svetištu istodobno nije okupilo toliko hodočasnika, i nikada prije nisu imali prigodu među sobom imati tako puno poglavara država i Crkve. Zatim je pozdravio crkvene i državne poglavare, rekavši kako kardinali, biskupi i svećenici na posebni način osjećaju veliku odgovornost koju im nameće današnje vrijeme puno promjena. Visoki predstavnici državnih vlasti i Europske komisije došli su u Mariazell, jer osjećaju da država i Crkva uz svu različitost svojih zadaća služe istim ljudima, istaknuo je kardinal, a zatim uputio pozdrave i hodočasnicima, na jezicima zemalja sudionica Srednjoeuropskoga katoličkog dana.
Sveto pismo nas podsjeća na dva događaja koja su od velikog značenja za Hodočašće naroda, kazao je kardinal. Svadba u Kani, iz kojeg su uzete Marijine riječi “Što god vam rekne, učinite!” postavljaju pitanje pred svakog od nas: jesmo li čuli što nam On kaže ili je za sudbinu Europe krivo i to što smo tu riječ prečesto zaboravili, prečesto izdali? Znači li ovo naše hodočašće da smo iz događanja na europskom tlu ipak nešto naučili, kao ljudi, kao narodi, kao kršćani? Čitanje iz prve poslanice sv. Petra Apostola ističe da smo se na ovom mjestu s pogledom na Mariazellsku baziliku okupili kako bismo molili za pomoć Duha Svetoga za naše zemlje i narode, za mir za ovu Europu koja je bolno podijeljena, a sada u velikoj nadi – ali i uz sumnje i strahove, ponovno srašćuje. Kardinal je pozvao vjernike na molitvu za snagu da mogu raspoznati ono što je ispravno i to učiniti te da mole za hrabrost svjedočenja vjere. Milijuni ljudi proteklih su desetljeća upoznali strahote bezbožnih ideologija nacizma i komunizma, kazao je kardinal, i spomenuo se mučenika vjere kojima kršćani danas duguju zahvalnost. Kao kršćani vjerujemo da je njihova žrtva pala na plodno tlo kako bi na krvavom području Europe donijela obilate plodove i učvrstila stare kršćanske korijene. Psalam nas podsjeća da je prije petnaest godina pala željezna zavjesa, za što velike zasluge ima papa Ivan Pavao II., kazao je kardinal, istodobno istaknuvši kako je ostalo još mnogo zidova predrasuda, nepovjerenja i krivnji, sklonosti da na druge gledamo “nadmoćno ili sa strahom”. Kardinal Schoenborn je pozvao kršćane na molitvu kako bi uspjeli preskočiti sve te zidove, da jedni druge mogu gledati u oči, te da u svakog čovjeku bez obzira na jezik, kulturu i vjeru vide Božju sliku, kao što nas Marija uči.

Nasuprot strahovima da europsko ujedinjenje vodi gubitku vlastitosti, kao kršćani molimo da nas raznolikost uljudbi i baština ne razdvaja već obogati, rekao je kardinal, napomenuvši kako je simbol toga upravo Mariazell, s kojim su povezani svi naši narodi. Priznanjem kršćanskih temelja Europe na tome milosnom mjestu izražavamo uvjerenje da su oni neophodni nositi njezino jedinstvo. Kardinal je zatim podsjetio na američkog židova Josepha H. H. Weilera, koji je prije nekoliko dana uputio žarki apel, istaknuvši kršćanstvo kao životni izvor kontinenta i motor europskog ujedinjenja. Zahvalio je i bosanskom pjesniku muslimanu Dževadu Karahasanu na riječima koje je uputio na početku SEKD-a, prije godinu dan: bilo bi šteta reducirati Europu na kršćanstvo, ali zaboraviti na kršćanstvo bilo bi katastrofa!

Kardinal je potom pozvao hodočasnike da se prisjete velikih Europljana koji su poslušali Marijine riječi, istaknuvši među njima i novog blaženika Ivana Merza, a koji su pomogli da ovaj kontinent postane mjestom čovječnosti, ljepote i solidarnosti. Kardinal je poručio kako i danas među nama žive junaci ljudskosti, milosrđa, mirotvorci i borci za pravednost i slobodu te da su upravo oni nositelji nade za Europu i da nema zemlje ni naroda kojima nisu potrebni.
Bečki nadbiskup zatim je istaknuo što je kršćanima činiti. Prije svega Europa treba zaštitu ljudskog života od njegova početka do smrti. Biti kršćanin znači pomoći umirućima, a ne pomoći im umrijeti, kao što je upozoravao i kardinal Koenig. Europi treba pravednosti i solidarnosti i kršćanin se mora zauzimati za sve koji nisu u stanju pratiti prebrze promjene, za mlade koji se nemaju mogućnosti obrazovati, za nezaposlene, stare i na one na rubu. Europa treba vremena i prostora za svetost. Stoga se kršćani moraju boriti za slobodnu nedjelju kao dan zajedništva s Bogom i među ljudima. Na kraju je kardinal Schoenborn pozvao na iznalaženje načina da Crkve ostanu otvorene, jer ljudi gladuju za Bogom.
Zazvavši snagu Duha Svetoga, kardinal je zemlje i obitelji povjerio Marijinoj zaštiti. Želimo otići s ovoga mjesta ojačani u vjeri i s čvrstom nadom u Krista, kako bi mnogima koji u Europi još traže i sumnjaju, koji su uplašeni i zdvojni svjedočili: “Krist je istinska nada Europe!”. U njegovu duhu Majka Božja poziva nas – narode Srednje Europe: Vjerujte jedni drugima, kao što vama Bog vjeruje. Imajte povjerenja i razumijevanja jedni za druge, učite jedni od drugih i prije svega – ljubite jedni druge.

Nakon propovijedi kardinala Schoenborn uslijedila je ispovijest vjere koje je pjevajući predmolio zbor i to na svim jezicima zemalja sudionica SEKD-a.
Predstavnici zemalja sudionica Srednjoeuropskoga katoličkog dana prinijeli su na oltar simbolične darove. Ministranti iz štajerske župe ukrasili su oltar cvijećem. Hodočasnici iz BiH donijeli su sliku bl. Ivana Merza i kopiju križa iz 11. stoljeća iz banjolučkog kraja. Česi su prinijeli buket s osam cvjetova u kristalnoj vazi, za osam naroda, i zdjelu s pšenicom, a Slovaci tapiseriju. Darove iz Hrvatske u dubrovačkim narodnim nošnjama prinijeli su Laura zoranić i Stijepo Ruščić i dvoje djece. Ikonom Blažene Djevice Marije – Gospe Trsatske, Hrvati su željeli izraziti svoju želju i zahvalnost za mogućnosti ekumenskog dijaloga, osobito s pravoslavnima, a hrvatski katolici vjeruju da se ta povezanost očituje u štovanju Majke Božje i marijanskoj pobožnosti. Lik Marije na ikoni iz svetišta na Trsatu prema izvorniku iz 1325. izradio je umjetnik Boris Grković iz Zagreba. Druga tema u prinosu darova je obitelj, a predstavljena je dokumentom HBK “Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj”, krsnom haljinicom i bračnim prstenima. Crkva u Sloveniji prinijela je dokumente svoje Sinode i 400. godina stari trs. Mađarska je darovala sliku “Magna Domina Hungarorum” i radio prijemnik u znak zahvalnosti za prvu katoličku radio postaju u toj zemlji. Hodočasnici iz Poljske donijeli su sliku Ivana Pavla II. Predsjednica Ekumenskog vijeća Crkava u Austriji Christine Gleixner kardinalu Sodanu predala je staro izdanje pravila reda sv. Benedikta i više primjeraka dokumenta “Riječ je o zajedničkoj odgovornosti za Europu”.

Misno slavlje nastavljeno je na latinskom jeziku na kojem su svi vjernici zajedno molili i Očenaš. Milodari s mise namijenjeni su pothvatima za pomoć obrazovanju kateheta u Kongu i izgradnji srednje škole koju u Albaniji vode franjevci. Pričest je među 100.000 hodočasnika dijelilo 400 svećenika kojima su pomagali mladi.

U glazbenom dijelu sudjelovalo je 30 zborova s tisuću pjevača, među njima i zagrebačka skupina “Fides” i mješoviti katedralni zbor iz Đakova, a središnjim zborom, sastavljenim od oko 150 pjevača iz biskupije domaćina, ravnao je katedralni zborovođa iz Graza Josef Doeller. Gostujući zborovi uzveličali su slavlje svojom crkvenom glazbenom baštinom. Instrumentalni dio preuzelo je 60 puhača štajerskoga vojnog orkestra.

Poruka iz Mariazella

Na kraju misnog slavlja Hodočašća naroda upućena je Poruka iz Mariazella, koju su potpisali predsjednici biskupskih konferencija osam zemalja SEKD-a.

Bečki nadbiskup kardinal Christoph Schoenborn pozvao je u ime biskupa sve kršćane da ne skrivaju svoju vjeru i da ne ostaju na rubu puta u zajedničku budućnost i potaknuo ih da se zauzimaju za savezništva sa svim ljudima dobre volje. Zadaću europskih kršćana biskupi su formulirali kao sedam molbi, koje su naizmjenice pročitali, svaki na svom jeziku, završavajući ih riječima: “Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo”, a puk je odgovarao pripjevom pjesme Katoličkoga dana: “Kriste Isuse, u tebe se uzdamo”.

Banjolučki biskup Franjo Komarica istaknuo je kako kršćani ljudima trebaju pokazivati Krista, a Krista susrećemo kada duboko uronimo u Sveto pismo, u molitvu i u slavljenje liturgije.
Olomoučki nadbiskup Jan Graubner pozvao je vjernike da uče i poučavaju moliti.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić potaknuo je vjernike na povećanje i produbljenje vjerskog znanja kako bi uvijek svakome bili spremni obrazložiti nadu. Usred obrazovanoga društva kršćani moraju dobro poznavati veličanstvenu sveukupnost kršćanske vjere, da bi u susretu s drugim religijama i životnim stilovima bili prihvaćeni ozbiljno i mogli opstati.
Egerski nadbiskup Ištvan Seregly rekao je kako kršćani trebaju pružati znakove kroz riječi i slike. Znak križa i ostali kršćanski simboli i obredi imaju svoje mjesto i u privatnome i u javnome prostoru.
Na očuvanje kulture nedjelje, koja je kršaćnima sveta kao dan slavljenja pred Bogom i s Bogom, dan zahvale za stvaranje i otkupljenje i dan obitelji, umjesto przemyslavskog nadbiskupa Jozefa Michalika, upozorio je trnavski biskup Wiktor Skworc.
Mariborski biskup Franc Kramberger upozorio je na zaštitu i razvoj života od začeća pa sve do smrti. Pozvao je kršćane i na zaštitu ljudi i okoliša, a posebnu skrb stavio je na brakove i obitelji. Potaknuo je obitelji na rađanje nove djece.
Na promicanje solidarnosti u Europi i svijetu vjernike je potaknuo spiški biskup František Tondra, pozvavši ih da zajedno nastave započetim putem SEKD-a.

Potom su svi biskupi izmolili posvetnu molitvu s kadinalom Angelom Sodanom, koji je udijelio završni blagoslov. Po završetku misnog slavlja uslijedila je procesija s Likom Gospe Mariazella, koju je kroz vjerničko mnoštvo predvodio biskup Komarica.