Hrvatski papinski zavod svetog Jeronima u Rimu ove godine obilježava 100. obljetnicu postojanja u današnjem obliku. Proslava je predviđena 15. i 16. studenoga ove godine, a bit će obilježena – kako je potvrdio rektor zavoda mons. Jure Bogdan Hrvatskom programu Radio Vatikana – na dvije razine. Jedna je liturgijska, izvanjska i slavljenička, a druga znanstvena. Priprave za znanstveni skup traju već nekoliko godina. Doskora bi trebao izaći Zbornik, koji će biti predstavljen 15. studenoga u Rimu. Na Zborniku radi 26 povjesničara i znanstvenika iz svih hrvatskih biskupija, od kojih su nekoji i na službi u Vatikanu i Rimu. To će biti svjedočanstvo djelovanja i rada Hrvatskoga papinskog zavoda svetog Jeronima u tijeku 20. stoljeća. U okviru liturgijske i izvanjske proslave 16. je studenog predviđena audijencija kod Svetog Oca. Poslije podne u 18 sati državni će tajnik, kardinal Angelo Sodano predvoditi zajedno s hrvatskim biskupima i pitomcima Zavoda u crkvi svetog Jeronima zahvalnu misu, na kojoj će sudjelovati i brojni bivši pitomci Zavoda.
Zavod je na poticaj hrvatskih biskupa i posebnim zauzimanjem biskupa Strossmayera i Stadlera, apostolskim pismom “Slavorum gentem” 1. kolovoza 1901. godine utemeljio papa Lav XIII. Tijekom proteklih 100 godina ta je hrvatska crkvena ustanova u Rimu doživljavala teške trenutke. U prvih 10 godina mnogi su sprječavali njegovo djelovanje, tako da je proradio tek 1911. Izbio je naime diplomatski spor između hrvatskih biskupa, koji su željeli svoj zavod, i različitih političkih snaga u Europi, koje nisu željele jednu takvu hrvatsku ustanovu u Rimu. Drugi teški trenutak za Zavod svetog Jeronima bio je prvi svjetski rat. Italija se zaratila protiv Austro-ugarske monarhije. Svi građani tih zemalja morali su napustiti Rim, pa tako i pitomci Zavoda. Zavod je bio zatvoren 1915. Kad je završio rat, nije bio ponovno otvoren, jer su opet nastali teški problemi. Nekoliko različitih subjekata željelo je preuzeti Zavod u svoje ruke i prisvojiti ga za sebe. Zavod je proradio tek 1924.godine. Malo nakon toga je Mussolini odlučio proslaviti 2.000 godišnjicu rođenja cara Augusta i tom prilikom preurediti dio grada, posebno onaj gdje se nalazio mauzolej rimskog cara Augusta. Na tom je području Zavod svetog Jeronima imao šest svojih zgrada. Sve su bile porušene. Zavod je trebao odseliti na periferiju grada. Zauzimanjem ondašnjeg rektora Zavoda mons. Jurja Magjerca i nekoliko talijanskih kardinala, iskrenih prijatelja Hrvata, pomoću Svete Stolice uspjelo se sagraditi na istom mjestu uz samu crkvu svetog Jeronima novu zgradu, koja je otvorena kao zavod 1939.godine. I od onda zavod djeluje redovito. S drugim svjetskim ratom i drastičnom promjenom vlasti u domovini nastali su novi problemi. Hrvatski biskupi nisu mogli slati svećenike na studij u Rim. Tako je zavod radio s manjim kapacitetom, ali je zato vršio plodno humanitarno djelovanje. Zavod je normalno proradio početkom 1960.godine s Drugim vatikanskim saborom, kada su i biskupi počeli redovito dolazili u Rim.
Ta je ustanova vrlo važna za Katoličku crkvu u Hrvata. Od 1901.godine u zavodu je boravilo 305 svećenika. S novima, koji dolaze ove godine, njihov će se broj povisiti na 311. Od njih 26 su postali nadbiskupima i biskupima. Oko 180 ih je doktoriralo iz raznih crkvenih znanosti. Većina su postali profesori na teološkim fakultetima i institutima i vrsni kulturni djelatnici u Katoličkoj crkvi u hrvatskom narodu. Pitomci zavoda bili su i kardinal Franjo Šeper, čija će 20. obljetnicu smrti biti svečano obilježena u studenome u Rimu i u Zagrebu te Josip Uhač, koji je umro isti dan kada ga je Papa imenovao kardinalom. (ika-as/sv)