“Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana” svečanim koncertom u Podstrani 7. listopada, na Gospu od Ružarija, proslavilo je stotu obljetnicu postojanja. Glazbu je osnovao mještanin don Petar Car 1907. godine i upisao je u katastru Povijesnog arhiva u Zadru pod nazivom “Hrvatsko katoličko izobrazbeno društvo-Podstrana”. Glazbari su prvi nastup imali 29. lipnja 1908., na don Petrov imendan, a prvi javni koncert u crkvi Bezgrešnog Začeća BDM u Podstrani, na Ružaricu iste godine. Prvi službeni nastup izvan Podstrane imali su 19. srpnja 1908. u Omišu; potom 1912. na velikom hrvatskom zboru u Kninu, pa na otvaranju željezničke postaje u Klis-Kosi itd. Glazbene probe su se održavale u tadašnjoj crkvenoj kući, a kad je 1912. izgrađena Čitovnica, Glazba se uselila na prvi kat gdje je dobila veliki prostor za rad. Teško je u počecima bilo naći stručnog voditelja, pa ih je teoretski učio, dok nisu stigla glazbala, maestro Karlo Ksenitz, koji bi dvaput tjedno putovao parobrodom “Knez” iz Splita do Svetog Martina, a odatle bi na mazgi ili konju, vlasništvu jednog od glazbara, stigao u Gornju Podstranu. Rad Glazbe prestaje početkom Prvoga svjetskog rata, da bi po završetku 1918. ponovno počela s radom. Don Petar je umirovljen pa glazbu vodi dobrovoljac Marin Tomasović-Stopiklica. Dolaskom župnika don Vjekoslava Frue, nećaka Karla Ksenitza, 1921. nastavlja se vrsniji glazbeni rad. Koliko je u to doba kulturno-umjetnički život bio jak svjedoči i podatak od 29. lipnja 1932. Na Euharistijskom kongresu u Omišu nastupila je glazba iz Podstrane, koja je imala 44 glazbara, nastupio je i mješoviti pjevački zbor, sastavljen od 60-ero djece i 40 odraslih, ukupno 150 pjevača. Pjevački zbor iz Podstrane nastupio je 1935. u HNK-u u Splitu i osvojio prvo mjesto. Pri svakom nastup Glazbu je predvodio barjaktar, noseći hrvatsku trobojnicu – zastavu Društva za koju je don Petar Car napravio nacrt a izvezle su je 1935. redovnice u Splitu, pod čijim stijegom i danas Glazba nastupa. Don Vjekoslav 1935. odlazi u Rim, a glazbare do 1939. uči don Nikola Pavić, potom glazbenik Zvonimir Milošević. Rad glazbe ponovno je prekinuo rat 1943., a oživljava je jedini osnivač iz 1907. Marin Tomasović-Stopiklica, koji uvježbava starije glazbare, a mlađe Ivo Žanić. Glazbi 1947. mijenja ime u “Hrvatsko glazbeno društvo Ljubić”. Voditelj glazbe 1954/57. je Stjepan Fadić, a potom Mijo Perišin. Izgradnjom Zadružnog doma u Svetom Martinu 1964. Glazba dobiva povoljnije uvjete za rad, a 1970. iz redova Glazbe osniva se VIS “5 PLUS”, koji je dva desetljeća uveseljavao mještane i goste u Podstrani i u okolici. Glazbu od 1972. vodi Adam Klarić. Tada se osnivaju i druge sekcije: gitarska, harmonikaška, dramsko-recitatorska, a Društvo 1973. prelazi u “Kulturno umjetničko društvo – Ljubić”. Za vrsni rad, Društvo je 1975. odlikovano od predsjednika države, a za 70. obljetnicu zlatnim grbom grada Splita. Njegujući prijateljstvo s gradom Hove u Belgiji, Glazba 1983. gostuje kod Kraljevske glazbe “San Lawrence”, a oni 1984. uzvraćaju gostovanje. Glazba 1990. vraća svoje izvorno ime: “Hrvatsko katoličko glazbeno društvo – Podstrana”, a osnivanjem Općine dobiva i veća novčana sredstva za obnovu glazbala i odora. Nakon gostovanja u općinskoj zgradi, vraćen joj je 1997. prostor u Domu u Sv. Martinu, a od 1999. vodi je Miro Primažić. Posljednje desetljeće Glazba je, uz tradicionalne božićne i ljetne koncerte na Portu, odsvirala zapažene koncerte u Omišu, Dugom Ratu, Bolu, Vukovaru, Klisu… Za svoju 100. obljetnicu Glazba je od Općine dobila suvremene odore i Zlatnu plaketu Općine Podstrana , a uskoro će se objaviti i monografija o Glazbi. Glazbar s najdužim stažem u Hrvatskoj i šire je Tadija Božiković koji je počeo svirati 1921., a njegovo rolo (doboš) utihnulo je nakon 79 godina sviranja. Od osnutka pa do danas kroz redove Glazbe prošlo je oko 400 glazbara te nema podstranske obitelji iz koje bar jedan član nije svirao u Glazbi, koja je kroz cijelu svoju povijest redovito svirala na svetkovinama vezanim za crkvene blagdane. (ika-dz/sp)