Vatikan, (IKA) – Prije sto godina, 1917. godine, papa Benedikt XV. ustanovio je Kongregaciju za Istočne Crkve i Papinski orijentalni institut. Tim je povodom papa Franjo 12. listopada predvodio misno slavlje u rimskoj bazilici Svete Marije Velike, javlja Radio Vatikan. Ako je u ono vrijeme bjesnio Prvi svjetski rat, kazao je Papa u propovijedi, danas proživljavamo novi svjetski rat u dijelovima.
Kada vidimo dramatične progone i zabrinjavajući egzodus naše kršćanske braće i sestara i mi poput naroda Starog zavjeta postavljamo pitanje „zašto?” U današnjem čitanju iz Knjige proroka Malahije, čitamo o ljudima koji su se odvratili od Boga i čine zlo, ali koji opet prolaze nekažnjeno. Slično i danas možemo vidjeti beskrupulozne ljude koji uništavaju druge kako bi ostvarili svoje interese te stoga Bogu postavljamo pitanje: „Zašto?” Odgovor na to pitanje nalazimo kod proroka Malahije, gdje čitamo da Bog sluša svoj narod i bilježi njihova trpljenja u „knjigu spomenicu”.
Ukazujući na riječi iz Evanđelja po Luki, papa Franjo rekao je da ako se molimo i pouzdajemo u Gospodina, znamo da će se onomu koji ište, dati; onaj koji traži, naći će; a onome koji kuca, vrata će se otvoriti. No, znamo li doista kako moliti, kako kucati na vrata Božjega srca, upitao je Papa. Današnje nas Evanđelje podsjeća: „Ako dakle vi, iako zli, znate dobrim darima darivati djecu svoju, koliko li će više Otac s neba obdariti Duhom Svetim one koji ga zaištu” (Lk 11,13). Duh Sveti je veliki Božji dar za nas. Stoga, naučimo kako hrabro kucati na vrata Božjega srca, kazao je Sveti Otac, uputivši na kraju sljedeći poticaj vođama istočnih Crkvi: „Neka hrabra molitva nadahne i podržava vaše služenje Crkvi kako bi donijelo plod koji ne vene niti umire”.
Prije mise u bazilici Svete Marije Velike Papa se susreo s poglavarima Kongregacije za Istočne Crkve, te njegovu pročelniku kardinalu Leonardu Sandriju predao tekst svoje poruke. Sadašnjost je, primijetio je Sveti Otac u poruci, pogođena tragedijama koje se ne mogu zanemariti. Padom totalitarnih režima i raznih diktatura, koji su u nekim zemljama, nažalost, omogućili širenje međunarodnoga terorizma, kršćani Istočnih Crkvi proživljavaju dramu progona, i iseljeništva koje sve više zabrinjava. Pred takvim situacijama nitko ne može zažmiriti, napisao je Papa. Kao dio ‘Crkve u izlasku’ Papinski orijentalni institut pozvan je slušati u molitvi, istaknuo je Papa, te dodao: „U vremenu u kojemu živimo institut je ponovno, upravo kao prije stotinu godina, u središtu providnosnoga raskrižja”.
Razmišljanje o sadašnjem stanju Papa je popratio i pogledom na povijest. Spomenuo se tako datuma i događaja povezanih sa 100. obljetnicom djelovanja Papinskoga orijentalnog instituta, utemeljenoga 15. listopada 1917. godine. Iste je godine radom započela i Kongregacija za Istočne Crkve, koju je papa Benedikt XV. ustanovio motu proprijem ‘Dei Providentis’. Iako usred burnoga svjetskog rata, istaknuo je papa Franjo, papa je znao posvetiti Istočnim Crkvama posebnu pozornost. Pio XI. je 1922. godine povjerio taj institut Družbi Isusovoj, a 1928. su enciklikom ‘Rerum Orientalium’ biskupi pozvani poslati studente u Orijentalni institut. Druge važne novosti, navodi se nadalje u poruci, bile su ustanovljenje Papinskoga ruskog zavoda (Pontificio Collegio Russicum), 1929. godine, te Fakulteta kanonskog prava Istočnih Crkava, 1971. godine.
Početak povijesti Papinskoga istočnog instituta bilo je obilježeno određenim srazom između studija i pastorala, primijetio je papa Franjo te istaknuo: „Ali, važno je uočiti da ta protivnost ne postoji. Stoga je Papa potaknuo profesore da na prvo mjesto svojih obveza stave znanstveno istraživanje, po primjeru prethodnika koji su se isticali dragocjenim prinosima”.
Osvrnuvši se potom na poslanje Papinskoga orijentalnog instituta, papa Franjo napomenuo je da je, zahvaljujući istraživanju, poučavanju i svjedočenju, njegova zadaća pomoći u jačanju i učvršćivanju vjere, posebice u odnosu na strašne izazove. Papinski je orijentalni institut pozvan biti i mjesto naklonjeno formaciji muškaraca i žena, sjemeništaraca, svećenika i laika, kako bi bili sposobni objasniti nadu koja ih nadahnjuje i podupire.
Nakon što je potaknuo profesore da budu uvijek otvoreni svim Istočnim Crkvama, Sveti Otac napomenuo je da taj papinski institut ima ekumensko poslanje, i to u brizi za bratske odnose i temeljito proučavanje pitanja koja, kako se čini, još uvijek uzrokuju podjele. Zadaća je instituta upoznati zapadni svijet s blagom bogatih tradicija Istočnih Crkvi, navodi se u poruci.
Na kraju je Papa izrazio nadu da će Papinski orijentalni institut nastaviti obavljati svoje poslanje obnovljenim zanosom, proučavajući i šireći, s ljubavlju i intelektualnom čestitošću, znanstvenom ozbiljnošću i pastoralnom perspektivom, tradicije Istočnih Crkvi u njihovoj liturgijskoj, teološkoj, umjetničkoj i kanonskoj raznolikosti, odgovarajući sve bolje na očekivanja današnjega svijeta, kako bi se ostvarila budućnost pomirenja i mir.