Istina je prava novost.

110. OBLJETNICA VRHBOSANSKE KATOLIČKE TEOLOGIJE

Pod geslom -Velik je Gospod Bog - Vrhbosanska katolička teologija, kao najstarija visokoškolska ustanova u BiH, proslavila je na blagdan sv. Luke evanđelista, u srijedu 18. listopada, svoj dan.

Sarajevo, 19. 10. 2000. (IKA/KTA) – Pod geslom – Velik je Gospod Bog – Vrhbosanska katolička teologija, kao najstarija visokoškolska ustanova u BiH, proslavila je na blagdan sv. Luke evanđelista, u srijedu 18. listopada, svoj dan. Proslava je započela u dvorani Pavla VI. svečanim akademskim činom na kojem su sudjelovali brojni uzvanici i uglednici te ustanove, studentice i studenti, odgojitelji i profesori te prijatelji i dobročinitelji. Među ostalima svečanosti su bili nazočni veliki kancelar Vrhbosanske katoličke teologije vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, apostolski nuncij u BiH nadbiskup Giuseppe Leanza, banjolučki biskup dr. Franjo Komarica, pomoćni vrhbosanski biskup i generalni vikar dr. Pero Sudar, generalni vikar i profesor mons. dr. Mato Zovkić, dekan teologije dr. Marko Josipović i dekan Franjevačke teologije dr. fra Ivan Bubalo. Sve nazočne pozdravio je dr. Josipović, osvrnuvši se ukratko na proteklih 110 godina te ustanove (1890.-2000.) u svjetlu opće povijesti i njezina značenja za Hrvate i katolike u BiH. Tradicionalno predavanje održao je dr. Zovkić na temu: Ekumenizam i religijski dijalog u jubilejskom programu Crkve. Iz niza pojedinosti, dokumenata, susreta, događaja, mons. Zovkić iznio je opći pogled na smisao ljudskoga i vjerničkog zbližavanja s kršćanima koji nisu katolici, kao i s pripadnicima drugih religija, posebno muslimana i židova. Iz Papina pohoda Rumunjskoj 1999. te Egiptu, Jordaniji, Izraelu i Palestini u proljeće 2000., iznio je citate prema kojima se Katolička crkva neopozivo uputila u ekumenski i međureligijski dijalog. Osvrnuo se i na nedavnu deklaraciju “Dominus Iesus” Kongregacije za nauk vjere koja je pobudila burne reakcije nekatolika. Kratko je prikazao ekumenske i međureligijske korake Crkve u Hrvata, u koje je ubrojio pohod nadbiskupa Bozanića poglavaru Srpske pravoslavne crkve te djelovanje Međureligijskog vijeća u Sarajevu.
Svečanu akademiju upotpunili su bogoslovski zborovi Veliki bogoslovski zbor i Madrigalisti, pod vodstvom prof. don Nike Luburića. Potom je uslijedila promocija sedam diplomiranih teologa. Diplome i nagrade najboljim studentima podijelio je kardinal Puljić, kao i priznanja dugogodišnjim profesorima dr. Anti Brajku, dr. fra Boži Boriću, dr. Želimiru Puljiću, mr. Boži Odobašiću, dr. Tomislavu Joziću i dr. Mati Zovkiću.
Vrhunac svečanosti bilo je euharistijsko slavlje koje je u bogoslovskoj kapelici predvodio kardinal Puljić. Govoreći o sv. Luki kao svjedoku Istine, kardinal Puljić zahvalio je svim brojnim pregaocima koji su kroz povijest te Ustanove izgarali i svijetlili istinom, te pozvao sadašnje naraštaje da to isto nastave činiti po uzoru na njih.
Vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler osnovao je 1. rujna 1890. Vrhbosansku katoličku teologiju, čime je katoličko crkveno visoko školstvo prethodilo i utiralo put drugim fakultetima u BiH i osnivanju Univerziteta u Sarajevu 1949. godine. Teologija je 1944. zbog ratnih neprilika morala prestati s radom, a komunističke vlasti su na Božić 1946. uskratile odobrenje za njezin daljnji rad. Tek je 1969. država vratila Vrhbosanskoj nadbiskupiji jedan dio zgrade Bogoslovije te je Teologija iste godine mogla nastaviti s radom, a 1973. nadbiskupija je otkupila i preostali dio svoje vlastite zgrade i cijelu je temeljito obnovila. Teologija je uspješno djelovala sve do travnja 1992. kada je zbog stalnog bombardiranja Sarajeva morala ponovno prestati s radom. Već u jesen 1992. Teologija je svoj rad nastavila u Dominikanskom samostanu u Bolu na otoku Braču, a četiri godine kasnije, 16. studenoga 1996. vratila se u zgradu Bogoslovije u Sarajevu i nastavila svoje djelovanje.