Banja Luka, (IKA/KTA) – Unatoč svim radostima koje donose ovakva slavlja i obljetnice, ovo obilježavanje ne bi bilo iskreno ako ne bi upozorilo na nepravdu koja vapi u nebo. Dramatična povijest ove biskupije samo u posljednjih 60 godina pokazuje da je u tijeku II. svjetskog rata i neposredno nakon njega u komunističkom režimu nestala jedna trećina župa Banjolučke biskupije, a u tijeku nedavnog rata i poraća, tj. u posljednjih 15 godina u Bosni i Hercegovini, uništene su dvije trećine. Biti postojan i ne dati se zastrašiti od nepravde, zla, beznadnih situacija i nevolja svake vrste, jer Gospodin je naša snaga koja se očituje u zajedništvu njegova mističnog tijela Crkve, još jednom je upozorio banjolučki biskup dr. Franjo Komarica. Tim je riječima sažeo i poruku ovogodišnje proslave sv. Bonaventure, zaštitnika Banjolučke biskupije, i 125. obljetnica od ponovne uspostave te biskupije u sklopu obnove crkvene hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881. godine.

Proslava obljetnica pripremala se cijele protekle godine koja je nazvana Svetom godinom Banjolučke biskupije. Završna proslava započela je 14. srpnja svečanom Večernjom molitvom koju je u katedrali Sv. Bonaventure predvodio biskup Komarica uz sudjelovanje bosanskohercegovačkih biskupa vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, biskupa Ratka Perića, pomoćnog vrhbosanskog biskupa dr. Pere Sudara, apostolskog nuncija u BiH Alessandra D Errica i još petorice nadbiskupa i biskupa iz Europe, te tridesetak svećenika, brojnih redovnica koje djeluju na području biskupije i vjernika laika iz Banje Luke. Biskup Komarica u propovijedi je govorio o Crkvi kao mističnom tijelu Kristovu i narodu Božjem koji ima zadaću da kao putujući narod Božji stigne do cilja, nebeske domovine, sretne vječnosti kroz naporan hod, kroz dramatičnu, često beznadnu i nerijetko teško shvatljivu i još teže prihvatljivu stvarnost života.

Prigodni program održan je u biskupijskoj dvorani Europske akademije. Nakon pozdravnih riječi biskupa Komarice nazočnim gostima, među kojima su bili zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, kardinal Puljić te još dvanaest nad/biskupa, predstavljena je monografija Banjolučka biskupija u riječi i slici od 1881. do 2006. Predstavljači su bili prof. dr. Anđelko Akrap, jedan od recenzenata ove knjige (drugi je prof. dr. Mijo Korade), autori knjige prof. Franjo Marić i mons. dr. Anto Orlovac, te jedan od dvojice suradnika mr. fra Anđelko Barun. Drugi je suradnik u pripremi monografije bio zbog bolesti odsutni mons. mr. Ivica Božinović. Nakon predstavljanja slijedili su pozdravi i čestitke u prigodi 125. obljetnice biskupije koje su izrekli kardinali Bozanić i Puljić, provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan, nuncij D Errico, mađarski biskup iz Pečuha Mihaly Mayer, nadbiskup Trenta mons. Luigi Bressan te predstavnici političkih struktura. Program je bio protkan glazbenim točkama koje su izveli orguljaš Neven Kraljić te bariton Cvetan Pelčić.

Središnje slavlje na spomendan sv. Bonaventure 15. srpnja počelo je Susretom zborova Banjolučke biskupije. U programu kojim je ravnala s. Damjana Kovačević nastupili su zborovi iz Glamoča, Podhuma, Čuklića i Livna. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je kardinal Puljić uz sudjelovanje kardinala Bozanića, dvanaestorice nad/biskupa i pedesetak svećenika. Na početku mise biskup Komarica izrazio je radost i zahvalnost Bogu za sva dobročinstva, križeve i patnje koja je biskupija proživjela u tijeku povijesti. Teško ranjena biskupija opet se diže kroz različite socijalno-karitativne, kulturne i pastoralne programe koji se u njoj provode. Istaknuo je kako je posebno radostan što su na slavlju nazočna dva hrvatska kardinala, sarajevski i zagrebački, te se i na taj način pokazuje povezanost hrvatskog naroda koji živi u dvije države, ali ima zajedničke povijesne, kulturne i vjerničke korijene u Katoličkoj crkvi na tim prostorima. Božjoj dobroti zahvaljujemo što sve ovo ne obavljamo sami, povučeni u svoju samodostatnost ili ustrašenost, ili pak napušteni od svih ljudi. S nama ste i vi, veliki i dragi naši prijatelji i dobročinitelji. Došli ste mnogi iz daleka, rado i s ljubavlju, koju ste nam i prije ovoga radosnoga dana mnogo puta očitovali, istaknuo je biskup Komarica u pozdravu.

U propovijedi je kardinal Bozanić istaknuo neke bitne stvarnosti koje možemo vjerom uočiti iz povijesti Banjolučke biskupije. Prva je da kao vjernici povijest Banjolučke biskupije možemo iščitavati kao povijest spasenja, kao povijest odnosa Boga i čovjeka, kao povijest odnosa Boga i njegova naroda u određenom vremenskom razdoblju, jer čvrsto vjerujemo da Bog vodi kako cjelokupnu ljudsku povijest tako i povijest pojedinog naroda i pojedinih osoba. Drugi naglasak propovjednik je stavio na zajedništvo kako unutar Crkve tako i unutar hrvatskog naroda. Ma koliko vladala različita mišljenja i stajališta o nekim pitanjima, ne dajte da išta zasjeni naše crkveno i narodno zajedništvo. Zajedništvo je bila glavna snaga koja vas je očuvala i održala na ovome prostoru i vi mu najbolje poznajete vrijednost i cijenu. Stoga složni budite i zajedništvo njegujte! Treće, potrebno je osloniti se na logiku vjere, tj. božanske mudrosti. Tajna novoga početka, tajna novoga života krije se u malenome i neznatnome. Tome nas uči i sv. Mala Terezija koja se časti u cijeloj Bosni, a osobito u vašoj biskupiji u obližnjem, krvlju natopljenom svetištu u Presnačama. Ona je svojim životom pokazala kako je put malenosti najbolji put do Boga. Vi, katolici u ovome gradu i ovoj biskupiji, vi ste sol zemlje, vi ste svjetlost svijeta. Nemojte biti obeshrabreni zbog možda malena i neznatna broja, jer Bog iz malena i neznatna čini veliko i jako. Neka vas u tome hrabri i primjer vašega sugrađanina bl. Ivana Merza kojega je blagopokojni papa Ivan Pavao II. 22. lipnja 2003. u ovom gradu proglasio blaženim te njegovu pouku sažeo u riječi: Pravednik, posve uronjen u božansku svjetlost, postaje svojevrsna baklja, što svijetli i grije.

Propovijed je kardinal Bozanić zaključio je riječima: Vjernik, prožet Kristovom logikom, zajedno s apostolom Pavlom kliče: Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, postojanost prokušanošću, prokušanost nadom. Nada pak ne postiđuje (Rim 5, 3-5). Neka i vaša nada, braćo i sestre, ne bude postiđena. Vjerujte Kristu i njegovoj riječi i ne bojte se! Ljudi snuju i planiraju, odlučuju i nekom svojom logikom nastoje usmjeravati tijek povijesti, ali samo je jedan jedini njezin Gospodar. U Njemu je sva naša nada i pouzdanje. U Bogu je naš mir, smirenje i ona kršćanska staloženost koja daje pouzdanje našemu životu. Predragi u Kristu, sva vaša nastojanja na putu dobra i izgradnje sretnije i bolje budućnosti neka prati zagovor blaženih Alojzija Stepinca i Ivana Merza, vašeg nebeskog zaštitnika sv. Bonaventure, biskupa i naučitelja te naše najvjernije Majke i odvjetnice Presvete Bogorodice Marije.
Na kraju Mise nuncij je pročitao poruku pape Benedikta XVI. biskupu Komarici za ovu prigodu.

Euharistijsko slavlje pjevanjem su uveličali združeni zborovi iz župa: Bila, Bihać, Banja Luka, Čuklići, Glamoč i Livno pod ravnanjem Josipe Kraljić. Na misi su bili nazočni i predstavnici društveno-političkih struktura iz BiH i RH.