Marija Bistrica, (IKA) – Pripadnici hrvatske vojske i policije, invalidi Domovinskoga rata, njihove obitelji, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predstavnici hrvatskih povijesnih postrojbi te hrvatskoga vatrogastva hodočastili su u nedjelju 2. listopada u nacionalno marijansko svetište Mariju Bistricu. Svečanu misu u prigodi 13. Vojno-redarstvenog hodočašća u bistričko svetište na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca predvodio je potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Ivan Prenđa zajedno s vojnim biskupom Jurjom Jezerincem, generalnim vikarom i kancelarom Vojnog ordinarijata mons. Josipom Šantićem i don Anđelkom Kaćunkom te brojnim vojnim kapelanima.

Okupljenim hodočasnicima nadbiskup Prenđa poručio je da su u ovom vremenu Crkva, kršćani katolici pozvani stati pred izazove našega vremena “upućene vjeri nas pojedinaca, naših obitelji, i cijele naše Crkve”. Svi smo kao vjernici pozvani čitati znakove vremena na putu hrvatskog društva na svim razinama. Sigurno nam je jasno da se osobito na nekim područjima života danas odvijaju procesi i zbivanja koja mogu presudno odrediti naš hod u budućnost i kao naroda i kao Crkve, napomenuo je zadarski nadbiskup.
Komentirajući kako u ovom dijelu svijeta volimo govoriti o društvu u tranziciji – prijelazu na nešto novo, drugo, i drugačije no što je bilo, kao da se podrazumijeva na bolje, zadarski nadbiskup ukazao je da je očito da je taj govor nejasan, neodređen i često netočan. Kada se tako govori o potrebi modernog uređenja, posuvremenjenja državnih struktura i upravljanja državom, kada je riječ o reformi školstva i usklađivanja s europskim standardima, kada je govor o izgradnji makrostruktura u državi ili infrastruktura u naseljima, o korištenju znanstvenih dostignuća u svakidašnjem životu, tada svi osjećamo i zalažemo se za neodgodivost u postizanju tih ciljeva i da s loših stanja ili ostvarenja zaista treba prijeći, drugamo, na bolje. No, pri tome je nadbiskup Prenđa upozorio da vjernik, kršćanin stoji pred sudbonosnim pitanjem vrijednosti ljudskog života danas, onoga nerođenoga i onoga bolesnoga, staroga i, kako kažu danas neproduktivnoga, sve do prirodne smrti. Poručio je da su vjernici pozvani biti nositelji nepokolebivog zalaganja za poštivanje života, od vrednosnih stavova do konkretnog zalaganja u vlastitoj obitelji, u okolini i društvu za pravo na život začetih ponajprije, a nerođenih. Nadbiskup je ukazao da u izazove našega vremena i u ovom hrvatskom društvu spada i položaj obitelji i njezina jedinstvena uloga u zajedništvu ljubavi, prenošenja i odgoja života u fizičkom i duhovnom smislu. “Obitelj ne može nikada prestati biti škola života u fizičkom i duhovnom smislu, obitelj ne može prestati biti škola ljudskog odgoja i mjesto prenošenja vjere na mlađa pokoljenja. Stabilnost i jednost braka i obitelji ne mogu nadomjestiti umjetno stvorene, dakle neprirodne, zajednice koje kucaju na vrata suvremenog zakonodavca na prostorima europskog društva. Vjernički stav se temelji na očitovanom Božjem naumu o čovjeku, još od iskona, da se obitelj temelji na uzajamnoj ljubavi muškarca i žene”, poručio je propovjednik.
Nadbiskup je istaknuo i da svi, vjernici i oni koji se time ne smatraju, stoje pred pitanjem etike u hrvatskom društvu: u privređivanju, u stjecanju dobara, u pravednoj nagradi radnika, u poštivanju društvenih vrijednosti, u upravljanju državom, u znanstvenim istraživanjima. “Svugdje je potrebna etika, ona upisana u ljudskoj savjesti – čini dobro, izbjegavaj zlo, kao i ona moralnost koja nam je očitovana u Evanđelju, da bi istinski napredak bio moguć. Etika u pojedincu ugrađuje se u etičnost i moralnost obitelji. Moralno-etička obitelj se ugrađuje u društvo i tako se ostvaruje Božji naum o izgradnji cjelovitog društva u kojem se mogu razvijati i dozrijevati istinski temelji čovječnosti i vjere kao jamstvo budućnosti”, kazao je.
Govoreći kako je ovo vrijeme velike odgovornosti svih u društvu za učvršćivanje i razvijanje vrednota naše vjere i kršćanske kulture, nadbiskup je hodočasnicima poručio kako je velika vrednota iz koje dolaze njihova obitelj, njihova djeca i da zapravo nema veće vrednote od obitelji u ljudskom društvu. “Vjerujem da ne sumnjate da ste na vrhunski način žrtvujući se u Domovinskom ratu dali nemjerljiv doprinos višnjem daru slobode hrvatskog naroda i svih ljudi u Hrvatskoj. Vjerujem da nikada nećete zaboraviti što vam je značila duhovna podrška i prisutnost Crkve u ostvarivanju visokih ideala domoljublja i rodoljublja kao evanđeoske kategorije. Isto tako svi s nadom gledamo u svoju kršćansku baštinu koja treba biti i u buduće na neupitan način zalog našega zajedništva s narodima Europe prema kojima nas Providnost vodi. U to zajedništvo kao kršćani unesimo samopoštovanje, ali i otvorenost prema narodima s kojima smo u prošlosti dolazili u doticaj, ali nikada nismo porekli sebe i svoju duhovnu i kulturnu baštinu”, zaključio je potpredsjednik HBK.
Pozdravne riječi hodočasnicima su prije misnoga slavlja uputili ministri obrane i unutarnjih poslova Berislav Rončević i Ivica Kirin, a potom se nazočnima obratio biskup Jezerinac. “Ovo naše vjerničko okupljanje Vojne biskupije želi nas uvesti u tajnu Kristova predanja za nas a koje je Marija kao ponizna službenica ostvarila u svome životu. Upravo po takvom daru vlastitog života, naši se branitelji uklapaju u to otajstvo umiranja da bismo mi mogli živjeti. Umrli su za domovinu da bi u njoj mogli drugi mirno živjeti, kad je već ta sreća bila njima prikraćena. Deseta obljetnica Bljeska i Oluje upravo po tom predanju naših branitelja na poseban je način ovdje prisutna”, kazao je vojni biskup, ističući da je mjesec listopad koji je 13. put mjesec vojno-redarstvenog okupljanja u Mariji Bistrici uz blagdan Gospe od krunice posebni razlog i da se sjetimo svih onih krunica po kojima smo bili prepoznatljivi u obrani domovine, ali po kojima smo i danas prepoznatljivi u svijetu.