Mahovljani, (IKA/TABB) – U župi Mahovljani, sjeverno od Banje Luke, na istočnim obroncima Kozare, 24. i 25. kolovoza svečano je obilježena 130. obljetnica dolaska prvih 57 obitelji talijanskih katolika iz provincije Trentino na sjeveru Italije. Ta je provincija tada pripadala Austro-Ugarskoj Monarhiji. Nakon velike prirodne katastrofe godine 1883. nekoliko desetina obitelji iz okoline grada Trenta odlučilo je potražiti bolju budućnost u predjelu sjeverno od Banje Luke. Kao datum njihova dolaska na područje župe Mahovljani u spomen kamen na ulazu u sadašnju župnu crkvu Sv. Franje Asiškog urezan je 20. rujan 1883.
Glavni organizator te nesvakidašnje vjerske i civilizacijske proslave bio je prof. dr. Paolo Perotto iz gradića Aprilia, južno od Rima, potomak mahovljanskih Talijana, koji su 1940. g. voljom tadašnjih vlastodržaca iz Mahovljana preseljeni u taj kraj.
Zajedno s drugim potomcima prijašnjih Mahovljanaca, ali i onima koji su se rodili u Mahovljanima i tu bili kršteni, on je uspio napraviti i podići spomenik u obliku tri špicaste planine iz njihove postojbine Trentino i na njima ugravirati prezimena i godine rođenja svih doseljenika – roditelja, kao i ime njihova prvog dušobrižnika. Njihovi grobovi, kao i grobovi svih njihovih potomaka koji su umrli u Mahovljanima nalaze se na groblju blizu župne crkve.
Svečano otkrivanje toga jedinstvenog spomenika potomaka njihovim roditeljima i precima i prigodnu Službu riječi za pokojne talijanske župljane Mahovljana predvodio je nadbiskup iz Trenta mons. Luigi Bressan. Uz domaćeg biskupa Franju Komaricu i župnika Antu Marića u slavlju su sudjelovali prelati Drago Balvanović, sadašnji misionar u južnoameričkoj državi Peru i prvi župnik i graditelj u II. svjetskom ratu spaljene župne crkve i porušene župne kuće i katoličke škole, i dr. Miljenko Aničić, direktor biskupijskog Caritasa, te mons. Ivica Božinović, ravnatelj KŠC u Banjoj Luci i župnik župe Presnače, novi tajnik biskupa Franje vlč. Zlatko Matić, te vlč. Lucio Tomaselli, župnik iz Trenta i veliki dobročinitelj župe Mahovljani i banjolučke biskupije. Osim 80-ak gostiju iz gradića Aprilie i susjednih sela stiglo je i 20-ak mladih i odraslih iz okoline Trenta. Dio njih predvodi veliku udrugu “Trentinci svijeta” koja okuplja 250 zajednica na više kontinenata.
Također je na talijanskom jeziku ugravirano: “Na vječnu spomen na Trentinske koloniste emigrante iz Mahovljana koji počivaju sa svojim ženama i svojom djecom na svetoj i prijateljskoj zemlji Bosni.”
Ugravirana je i katastarska karta s posjedima svih talijanskih obitelji koje su živjele u Mahovljanima. Glavni organizator je na početku slavlja, između ostalog, podsjetio na dramatična vremena u kojima su živjeli njihovi preci i njihovu veliku ljubav prema vlastitoj obitelji i prema Crkvi.
Nadbiskup Bressan osobito je istaknuo da se Katolička Crkva u BiH ne treba smatrati “kako je na rubu, nego što više u centru spasiteljskih događanja” te zahvalio svima koji se brinu za očuvanje kršćanskih vrijednosti i u tom dijelu Europskog kontinenta.
Tijekom prigodnog prijama, koji su upriličili župnik Marić i biskup Komarica na prostoru pored crkve, biskup je, između ostalog, posebno zahvalio svima koji su sudjelovali u “ovom nesvakidašnjem događaju”. Među nazočnima su bili i sadašnji načelnik općine Laktaši Milovan Topalović te prijašnji Ranko Karapetrović.
U nedjelju je svečanu koncelebriranu misu u župnoj crkvi predslavio nadbiskup Bressan, a koncelebriralo je zajedno s biskupom Komaricom još šest svećenika. Uz goste iz Italije pristiglo je više od stotine talijanskih potomaka iz same župe, zatim Banje Luke, Prnjavora i Tuzle. Iz talijanskog veleposlanstva u Sarajevu bila je nazočna zamjenica veleposlanika Ilaria Ragnoni.
U pozdravu biskup Komarica podsjetio je na neke važne podatke iz povijesti Katoličke Crkve na području mahovljanske župe iz doba prije otomanske vladavine, kao i iz vremena življenja talijanskih kolonista. Između ostalog je naveo podatak da je 1937. g. bilo u župi 1479, a 2012. samo 78 katolika. Istaknuo je odlučnost sadašnjih katolika da “na ovim prostorima svjedoče svoju vjeru i pripadnost Katoličkoj Crkvi konkretnim djelima ljubavi, dobrote i milosrđa, živeći u miru i međusobnom poštovanju s pripadnicima drugih naroda i vjerskih zajednica, pridonoseći duhovnoj i materijalnoj obnovi teško nastradale domovine”.
Nadbiskup Bressan u homiliji je govorio o aktualnoj situaciji Katoličke Crkve u raznim državama svijeta, ističući i teškoće ali i procvat crkvenih zajednica. Potaknuo je nazočne na pojačanu međusobnu solidarnost u djelotvornoj vjeri.
Nakon mise bio je priređen za sve nazočne zajednički objed, uz pjesmu i veselje te podjeljivanje prigodnih darova svim gostima.