Istina je prava novost.

15.000 VJERNIKA NA PAPINOJ MISI U SALZBURGU Značajan govor grčkopravoslavnog metropolita - 40.000 vjernika ispisuje se godišnje iz Crkve.

Salzburg, 20. 6. 1998. (IKA) - Prvoga dana svoga trećeg pastoralnog posjeta Austriji, 19. lipnja, poglavar Katoličke Crkve slavio je euharistiju u salzburškoj katedrali. S njime je suslavilo oko 40 biskupa i 150 svećenika, među kojima i požeški biskup A

Salzburg, 20. 6. 1998. (IKA) – Prvoga dana svoga trećeg pastoralnog posjeta Austriji, 19. lipnja, poglavar Katoličke Crkve slavio je euharistiju u salzburškoj katedrali. S njime je suslavilo oko 40 biskupa i 150 svećenika, među kojima i požeški biskup Antun Škvorčević, te oko 15.000 vjernika. Među vjernicima bila je i velika skupina Hrvata, članova hrvatskih katoličkih misija u Austriji.
Misa je slavljena u povodu 1200. godišnjice tamošnje biskupije, a bila je posvećena misijama, budući da je salzburška biskupija prijatelj brojnih biskupija u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Svi darovi vjernika prikupljeni za vrijeme mise darovani su biskupiji Bokungu Ikela u Kongu, koju su Mobutuovi vojnici doslovce spalili, a svećenike i redovnike protjerali.
“Srce pastira iz Rima tuče za svakog vjernika i svaku biskupiju”, istaknuo je Papa na misi, na kojoj je posebno pohvalio zauzetost vjernika u pomaganju misija, te ih pozvao na ustrajnost u vjeri. Posebni dio propovijedi bio je posvećen važnoj ulozi vjernika laika u Crkvi. Laici, đakoni, redovnici, redovnice, svećenici i biskupi – svatko u Crkvi ima svoje mjesto, i tek kad svatko zauzme mjesto koje mu pripada tada Crkva može djelovati na zajedničkome putu, rekao je Papa. Nazočnost i zauzetost laika u Crkvi ne može se platiti novcem, rekao je Sveti Otac, jer bez njih bi župne zajednice bile siromašne te ne bi bio moguć život Crkve. Poglavar Crkve računa na vjernike laike, posebno mlade, istaknuo je, posvjedočivši kako u današnjem svijetu nije lako biti kršćanin, te im je umjesto ideologija svake vrste ponudio Evanđelje, sakramente i molitvu.
Papa se osvrnuo i na “mračni kapital Europe i Crkve u njoj”, odnosno na ideologije koje su u Europi nastale a dovele su do stradanja i progona mnogih ljudi, među kojima i više milijuna pripadnika Kristova naroda. Stoga je važno vratiti Europu njezinim kršćanskim korijenima, koji kao da se danas zaboravljaju, istaknuo je Papa pozvavši sve na novu evangelizaciju.
Osim toga, Papa je pozvao vjernike u Austriji da ne napuštaju Crkvu. 40.000 vjernika ispisuje se godišnje iz Crkve, a glavni je razlog plaćanje crkvenoga poreza, ali i sve jača sekularizacija i suprotstavljanje Rimu, koji nema razumijevanja, kako tvrdi pokret “Mi smo Crkva”, za stvarnost austrijskih vjernika. Papa je govorio o vjerskoj krizi, koja je zahvatila Austriju i cijeli europski kontinent. Stara Europa koja želi postati obiteljska zajednica raznih naroda, postala je prema Papinim riječima, previše ukočena, a ravnodušnost prema kršćanskoj baštini je opasna kao i otvorena mržnja.
Nakon mise u Salzburgu Papa se susreo i s predstavnicima različitih vjerskih zajednica, a posebno se značajnim smatra govor grčko-pravoslavnog metropolita Michaela Staikosa. On je podsjetio kako dvije sestrinske Crkve još nisu postigle “koinoniju” i zajedništvo za stolom Gospodnjim, ali se raduje što je pokrenut put dijaloga i suradnje, što se očitovalo i za prošlogodišnjega drugog europskog ekumenskog zborovanja u Grazu.
Vjernici su siti obećanja i žaljenja zbog prošlosti, rekao je metropolit Michael Staikos, te pozvao sve na djelatni dijalog i ekumensku suradnju u svakodnevnome životu i djelovanju svakoga kršćanina. A, to će se najbolje očitovati u suradnji i solidarnosti vjernika različitih kršćanskih Crkava, zaključio je grčko-pravoslavni metropolit.
Nakon svečanog dočeka u zračnoj luci, Papa je posjetio benediktinsku opatiju sv. Petra, gdje se susreo s redovnicima i kratko se odmorio. Za vrijeme posjeta, Papa je blagoslovio temeljni kamen za novi karmelićanski samostan u Innsbrucku. Mnogi su taj Papin posjet protumačili znakom zahvalnosti za benediktinsko posredovanje u slučaju sa smjenjivanjem kardinala Groera.