Sveti Ilija, (IKA) – U povodu 15. obljetnice smrti svećenika Vilima Cecelje, u njegovoj rodnoj župi Sveti Ilija kod Varaždina, u subotu 26. lipnja varaždinski biskup Marko Culej predvodio je misu zadušnicu, a predstavljena je i monografija o životu tog svećenika “Radost života”, koju je priredio vlč. Zorislav Šafran.

S varaždinskim biskupom misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Ilije suslavilo je 20-tak svećenika, među njima i domaći župnik i dekan preč. Ivan Košćak, te generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković, koji se prije 15 godina kao ravnatelj Hrvatske inozemne pastve na pokopu u Salzburgu oprostio od najboljeg, najobljubljenijeg i najuglednijeg misionara, kako ga je prikazao 1997. godine prilikom obreda prijenosa Ceceljinih posmrtnih ostataka na groblje u Svetom Iliji. Naime, po završetku II. svjetskog rata taj je svećenik, suradnik i prijatelj nadbiskupa Alojzija Stepinca, ocrnjen od vlasti bivše države, koja mu je podmetala proustašku orijentaciju jer je za vrijeme rata obavljao službu zamjenika vojnog vikara i pastoralno skrbio o hrvatskim vojnicima.

Nakon višemjesečnog zatvora i boravka u logoru u Austriji, nije mu dokazana nikakva krivnja, pa je pušten na slobodu, ali se u svoju domovinu više nije mogao vratiti. U idućim je desetljećima obavljao dužnost dušobrižnika tisuća hrvatskih izbjeglica u mnogim austrijskim mjestima te Salzburgu, gdje je organizirao prvu sustavnu pastvu hrvatskih vjernika, koja je kasnije preimenovana u hrvatsku katoličku misiju. Bio je suosnivač i dugogodišnji urednik “Glasnika Srca Isusova i Marijina” za Hrvate katolike u svijetu, a izdao je i nekoliko molitvenika. Uz pastoralni rad zauzeto se posvetio i karitativnom radu, pa je bio i voditelj Hrvatskog Caritasa u Austriji. Bio je pokretač i suorganizator brojnih katoličkih susreta i kongresa pastoralno skrbeći o hrvatskim emigrantima te sudjelujući u raznim pastoralnim inicijativama.
Sredinom pedesetih godina započeo je s odavanjem počasti stradalima na hrvatskom gubilištu u Bleiburgu, zbog čega ga je tadašnja vlast nastavljala obilježavati kao ratnog zločinca. Redovito je sudjelovao u hodočašćima i komemoracijama za taj masovni pokolj predvodeći mise na Bleiburškom polju, ne odustajući ni nekoliko tjedana prije svoje smrti 3. srpnja 1989. godine. Kao vjeran Kristov svećenik i istinski rodoljub posljednje razdoblje života proveo je u samostanu Maria Plain kod Salzburga, gdje je umro u samo predvečerje uspostave samostalne i slobodne hrvatske države. Zbog njegova neokaljanog i čestitog svećeničkog puta još za života bio je proglašavan svecem od onih koji su ga upoznali i poznavali, a danas ime Vilim Cecelja predstavlja simbol domoljublja, rodoljublja i bogoljublja, zbog čega je predloženo pokretanje postupka za njegovo proglašenje slugom Božjim.

Misi zadušnici nazočni su bili mnogobrojni poštovatelji Ceceljina lika iz Hrvatske i inozemstva, osobito predstavnici vjerskog i kulturnog života Hrvata u Salzburgu, a nazočni su bili i pripadnici Počasnog bleiburškog voda. Istaknuvši u propovijedi kako je svećenik Vilim Cecelja svoj život posvetio Bogu i domovini, biskup je kazao kako je taj svećenik bio duboko svjestan da se Bog slavi na taj način da se čini dobro čovjeku, bez obzira gdje se nalazio, a osobito ako je prognan iz svojeg vlastitog doma i domovine. Stoga je biskup Culej pozvao okupljene da se, vođeni Ceceljinim primjerom, ne zaustavljaju i posustaju na prolaznim postajama ovog svijeta, nego da svoj pogled usmjere prema vječnoj nagradi koja čeka onog koji svoj život žrtvuje za ljubav prema Bogu i dobrotu prema čovjeku. Uputio je roditelje i obitelji da budu prvi primjer svojoj djeci kako bi svoj život usmjerili u trajne i vječne vrednote. Na kraju mise svima je zahvalio organizator komemoracije župnik Košćak, potaknuvši da lik Vilima Cecelje bude što više štovan među vjerničkim pukom, a možda i jednog dana čašćen na oltaru.

Nakon mise zadušnice u župnom pastoralnom centru koji nosi ime Vilima Cecelje predstavljena je monografija “Radost života”. Knjiga donosi predgovor biskupa Culeja, tekstove Zorislava Šafrana i dr. Jurja Batelje, kao i pisma te dokumente koji svjedoče o životu i djelu svećenika Vilima Cecelje. Knjigu je predstavio povjesničar mr. Damir Bobovec, dok je Ivan Pomper govorio o Ceceljinu životu, a Stanko Cecelja predstavio je sjećanja odsutnog Marijana Luburića. Prigodnim riječima obratili su se i varaždinski biskup te autor Šafran, a nastupili su KUD “Vilim Cecelja” iz Salzburga i članovi domaćih župnih zborova i sastava.