Frankfurt, 15. 6. 1998. (IKA) – Glasoviti godišnji skup njemačkih katolika započeo je u Mainzu 11. lipnja a završio u nedjelju, 14. lipnja. U sklopu tog, 93. po redu Katholikentaga proslavljena je 150. obljetnica prvih katoličkih skupova u Mainzu. Posebni gost na Kongresu bio je njemački predsjednik Roman Herzog, protestant, koji je na početku radova Kongresa održao govor u kojem je istaknuo važnost prinosa katoličke vjerničke manjine povijesnom boljitku Njemačke.
S političkog stajališta, Herzogov nastup može se shvatiti (i zbog toga što je dugo godina bio istaknutiji član Evangeličke Crkve) kao najvažniji događaj “Katholikentaga”. Sa svoje strane, predsjednik Njemačke biskupske konferencije i biskup Mainza Karl Lehmann jasno je istaknuo potrebu međusobnog poštivanja, ali i potpune uzajamne nezavisnosti između države i Crkve. Nije slučajno da je predsjednik Središnjeg odbora njemačkih katolika Hans Maier govorio upravo o pitanju ljudskih prava i pravednosti koje zastupaju vjernici obje kršćanske Crkve.
Pogrešno bi bilo podcijeniti duhovno značenje događaja poput ovoga, jer je u prvom planu, već poslovična, njemačka dobra priprema: mogućnost za više od stotinu razgovora i rasprava, nazočnost 1.800 ljudi koji djeluju u raznim ustanovama i tijelima, gosti iz 34 zemlje, 50.000 sudionika, koliko je predviđeno do samog završetka, 274 ustanove koje su pridonijele uspjehu Kongresa, a sve to u ozračju pučkog veselja.
Polovica svih sudionika su mladi od jedne do tridesete godine, koji su sudjelovali na bogoslužjima, molitvenim susretima, svečanoj procesiji na Tijelovo, te su na taj način postali protagonisti susreta, manje onih koji su bili građanske i društvene naravi, a više onih koji su se ticali pitanja vrijednosti poput obitelji, svetosti života, kršćanske brige za druge, za odbačene.
No, “Katholikentag” ne završava ni u Frankfurtu, ni u Mainzu. On se nastavlja u stotinama pothvata, od kojih neki nisu nipošto “rubni”, poput misija ili prihvaćanja stranaca kojih u Njemačkoj ima 6 milijuna, ili rasprava o “teškim” i prijepornim crkvenim pitanjima koje su otvorene načelu da se razgovarati može uvijek i – sa svima. Samo se tako dolazi do svijesti o bogatstvu Crkve, duhovnom i uljudbenom. Crkve, koja je u stanju na sebe privući pozornost obavijesnih sredstava, premda govori o “neuobičajenim” pojmovima kao što su nada, hrabrost, vrijednosti, duhovni izazovi za budućnost.
Mainz postaje sjedištem prve kršćanske zajednice na germanskom području oko drugog stoljeća poslije Krista, s vojnicima rimskih postrojbi. Od 1848. ondje se održavaju skupovi vjernika katolika, a 1948. taj je grad ugostio prvi poslijeratni “Katholikentag” u zemlji koja je kretala, nakon užasa II. svjetskog rata, u obnovu.