i naciju
Banja Luka, 15. 7. 1999. (IKA/KTA) – Proslavom sv. Bonaventure zaštitnika banjolučke biskupije, u Banjoj Luci je 15. srpnja završeno 16. redovno zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koje je započelo 12. srpnja. Središnja tema zasjedanja bilo je trenutno socijalno stanje u Bosni i Hercegovini. Saslušavši stručne izvještaje o djelatnosti Caritasa BiH, o problematici povratka prognanih i izbjeglih, te o problemima nezaposlenih, umirovljenika, o problemu starih i bolesnih, o procesu privatizacije, te o problemima mladih, raznim vrstama ovisnosti i delikvencija kod mladeži, biskupi su poduprli programe Caritasove djelatnosti na tim područjima. Svjesni svoga crkvenog poslanja i zauzeti za rješenje društvene problematike, biskupi su uputili pismo mjerodavnim državnim tijelima i pastirsku poruku vjernicima. Razmotrivši prijedloge zakona o povratku nacionalizirane imovine biskupi su osnovali komisiju za odnose s državom. Također su se osvrnuli i na drugi susret biskupa Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH koji je održan 30. lipnja u Banjoj Luci. Ocijenili su taj susret uspješnim i potrebnim, a iznijeli su i druge teme koje se tiču obiju konferencija. Biskupi su na zasjedanju također usvojili norme partikularnog prava prethodne Biskupske konferencije za područje Bosne i Hercegovine. Nakon što su saslušali izvještaje o radu pojedinih vijeća BK BiH, na poticaj Katehetskog vijeća uputili su svoje pismo vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama za iduću školsku godinu, također je odobren Statut vijeća za svećeničke pripravnike i kler.
Biskupi su uputili i pismo Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Caritasu Internationalis, te predstavnicima međunarodnih ustanova i organizacija u Sarajevu da se učinkovitije zauzmu za ljudska prava, posebno za pravo na povratak. Pismo je potpisao predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, a u pismu se ističe kako su “nesigurno političko okružje, neriješena ustavna pitanja konstitutivnosti naroda, teška gospodarska situacija, velika nezaposlenost, vrlo sporo rješavanje povrata privatne imovine i drugi problemi velike su prepreke za značajniji povratak izbjeglica”. “Započeta privatizacija dodatni je kamen spoticanja pri odluci za povratak”, ističu biskupi, dodajući kako ih zabrinjava nedosljednost međunarodnih čimbenika u obećanoj pomoći za povratak, te ostvarenje povrata imovine i osiguranja ostalih ljudskih prava i sloboda. U pismu se također opovrgava tvrdnja nekih međunarodnih ustanova da se Hrvati iz BiH ne žele vraćati u svoje domove, jer biskupi posjeduju pouzdane podatke da se velik broj prognanika želi vratiti. Unatoč želji za povratkom mlade su obitelji u većem broju prisiljene na ostanak izvan Bosne i Hercegovine, a vraćaju se uglavnom stare, bolesne i iznemogle osobe koje se ne mogu brinuti za sebe. “Državne institucije, što iz financijskih, što iz strukturalnih razloga, a dijelom i iz nemara, nisu u stanju brinuti se za spomenute i druge skupine ugroženog stanovništva. Niske mirovine kao i neriješena pitanja mirovina iz susjednih zemalja, manjkavost novonastale organizacije zdravstva te teškoće u zbrinjavanju starijih osoba, posebno nedostatak smještajnih kapaciteta, razlog su da su mnogi prepušteni sami sebi”, upozorava se u pismu. U ratno doba Crkva je pomoću biskupijskih Caritasa i pomoći iz inozemstva uspjela pomagati stanovništvu, no pomoć iz inozemstva osjetno opada, dok je dio stanovništva ugroženiji nego i u ratu. Navodeći djelatnosti Caritasa, u pismu biskupa iz Bosne i Hercegovine, poziva se mjerodavna državna tijela da daju novčanu i ostalu pomoć Caritasu kako bi mogao i dalje obavljati djelatnost važnu za cijelo društvo. Stoga se biskupi obraćaju ustanovama kojima je pismo upućeno da pomognu da što prije započne razgovor između BK BiH i državnih ustanova u BiH o rješavanju spomenutih problema.
I u pismu koje su biskupi iz Bosne i Hercegovine uputili vjernicima ističe se problem pitanja prognanih i raseljenih osoba, te se upozorava kako postoje onih koji obeshrabruju ljude u svezi povratka, a drugi im povratak onemogućuju ili zabranjuju. Također se ističe žaljenje “što neki utjecajni predstavnici međunarodne zajednice, unatoč izjašnjavanju za povratak, imaju neujednačena mjerila prema različitim nacijama i religijama”. “Više smo puta zamolili i zatražili od međunarodnih predstavnika da odlučno i zauzeto rade na povratku svih prognanih i raseljenih. Stoga, unatoč ovakvim neprilikama, iskreno se radujemo svakom ostanku i povratku na vlastita ognjišta”, stoji u pismu u kojem se biskupi zahvaljuju svima koji neumorno rade u ostvarenju Kristove zapovijedi ljubavi prema bližnjima. Biskupi pozivaju sve svećenike, redovničke i župne zajednice te društvene ustanove da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se mladež usmjerilo prema dobru. “Crkva ne može i ne želi zamjenjivati državne i druge institucije koje imaju obvezu i sredstva rješavati ta osnovna životna pitanja. No, ona će u duhu svoga poslanja i u skladu sa svojim mogućnostima i dalje služiti za socijalno ugrožene”, ističe se u pismu koje su biskupi iz Bosne i Hercegovine uputili vjernicima.
Na 16. redovnom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, uz sve biskupe te BK, bili su nazočni i privremeni otpravnik poslova Apostolske nuncijature u Sarajevu Mario Roberto Cassari, a uime Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, te u ime Biskupske konferencije SRJ kotorski biskup Ilija Janjić.