Volosko, (IKA) – U povodu 160. obljetnice župe sv. Ane na Voloskom u novouređenoj župnoj pastoralnoj dvorani održan je 20. rujna znanstveni kolokvij o povijesti župe. Župnik mons. Josip Šimac zahvalio je organizatorima, Pastoralnom krugu “Alojzije Stepinac”, Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci i Družbi Braća hrvatskog zmaja te posebno povjesničarki dr. Vesni Bauer Munić s Filozofskog fakulteta. Posebna je vrijednost za župu i cijeli kraj sjevernog Primorja što će 9 znanstvenih izlaganja predstavljenih na skupu biti sabrano u jednu knjigu kao “dokaz o nama koji ostavljamo budućim naraštajima”, istaknuo je u uvodu akademik Petar Strčić.
Predstavnik Gradskog poglavarstva Opatije Jan Urban prenio je pozdrave gradonačelnika dr. Amira Muzura koji je za tu prigodu pripremio uvodno predavanje “Tko je stariji, Volosko ili Opatija?” Gradonačelnik analizira aktualno pitanje mnogih žitelja Voloskog koje nema samostalni status naselja, nego pripada pod Grad Opatiju. Premda se ne može sa sigurnošću točno utvrditi starost Voloskog i Opatije, elaborirajući postojeće sačuvane izvore gradonačelnik je ustvrdio kako se naselje Volosko, kao luka nekadašnje Kastavske gospoštije, ipak razvilo nekoliko desetljeća prije Opatije, krajem 15. stoljeća. Opatija sv. Jakova oko koje je nastalo naselje, i po njoj dobilo ime, ipak je starija, nastala vjerojatno u razdoblju između 1422. i 1438. Temeljni zapisi o povijesti Voloskog, smještenog na samom vrhu Kvarnerskog zaljeva, zapisani su u Zakonu grada Kastva od godine 1400. do 1779. o čemu je govorio povjesničar mr. Darinko Munić. Najstarija crkva u Voloskom posvećena je sv. Roku i potječe iz sredine 16. st. Vesna Bauer Munić govorila je o drugoj po starosti crkvi Sv. Ane na Puževom Bregu iznad Voloskog iz 1708. O župnoj crkvi Sv. Ane u središtu Voloskog, izgrađenoj 1850. govorila je arhitektica Tatjana Grce. Gradnja crkve u neobaroknom stilu trajala je 4 godine, u doba prvoga vološćanskog župnika Adama Rumplera. Svojim su izlaganjima na skupu sudjelovali i dr. Slaven Bertoša s temom “Vološćani u Puli” i dr. Budislav Vukas, govoreći o državnopravnom položaju Istre i vološćanskog područja od 1943. do 1947. godine. Akademik Petar Strčić govorio je o liburnijskoj Istri u Hrvatskom nacionalnom pokretu u 19. i 20. st., a dr. Boris Zakošek o osnivanju škole za djevojčice u Voloskom 1884., koju su vodile milosrdnice. Dr. Agneza Szabo predstavila je dr. Andriju Štangera, jednog od najpoznatijih Vološćana uz znanstvenika Andriju Mohorovičića, koji je djelovao početkom 20. st. te se posebno istaknuo kao borac za hrvatski jezik, politička prava i Istru u sastavu Hrvatske.